U svojoj školi uvijek obilježavam Međunarodni dan žena i djevojaka u znanosti organizirajući razne manifestacije, radionice ili predavanja. Mislim da je iznimno važno ne samo poticati djevojčice na to da se bave znanošću nego i upoznati ih s raznim zanimanjima, a za neka od njih možda nikada nisu ni čule. Jednako tako mislim da je veoma važno u sve te aktivnosti uključiti i dječake kako bi shvatili da je suradnja ključ uspjeha suvremenog društva.

Taj se dan obilježava 11. veljače svake godine radi promicanja punog i jednako pristupačnog sudjelovanja žena i djevojaka u znanosti te postizanja rodne ravnopravnosti i osnaživanja žena i djevojaka. Ustanovila ga je Generalna skupština Ujedinjenih naroda 2015. godine kako bi skrenula pozornost na rodne nejednakosti u znanosti i tehnologiji, područjima u kojima žene i djevojke često nailaze na znatne prepreke, od obrazovanja do napredovanja u karijeri.

 Povijest Međunarodnog dana žena i djevojaka u znanosti temelji se na shvaćanju važnosti žena u znanosti i potrebi za promjenama u kulturi, politici i praksi unutar znanstvene i akademske zajednice kako bi se osiguralo uključivo okružje koje podupire i promiče znanstvenice. Međunarodni dan žena i djevojaka u znanosti dio je šireg napora za postizanje rodne ravnopravnosti i osnaživanje svih žena i djevojaka što je ključni cilj održiva razvoja za koji se zalažu Ujedinjeni narodi.

Piše: Maja MAČINKO

U razgovoru s djecom često se osvrnem na mnoge važne žene u povijesti znanosti čiji su doprinosi bili temeljni u razvoju različitih područja znanosti. Navodim neke od njih.

♦ Marie CURIE (1867. – 1934.) – Jedna od najpoznatijih znanstvenica, bila je pionirka u području radioaktivnosti. Bila je prva žena koja je dobila Nobelovu nagradu, prva osoba koja je dobila dvije Nobelove nagrade (u fizici i kemiji) i jedina osoba koja je dobila Nobelove nagrade u dva različita znanstvena područja.

♦ Rosalind FRANKLIN (1920. – 1958.) – Bila je britanska kemičarka i stručnjakinja za X-ray kristalografiju čiji su radovi bili ključni u razumijevanju molekularnih struktura DNA. Njezine fotografije DNA, posebno poznata Fotografija 51, bila je ključna za Cricka i Watsona u razvijanju modela strukture DNA.

♦ Ada LOVELACE (1815. – 1852.) – Mnogi je smatraju prvim računalnim programerom. Radila je s Charlesom Babbageom na njegovu ranom analitičkom stroju (koji se smatra pretečom računala). Njezini zapisi uključuju ono što se smatra prvim algoritmom namijenjenim obradi na stroju čime je postavila temelje za budući razvoj računalnih znanosti.

♦ Barbara McCLINTOCK (1902. – 1992.) – Bila je američka genetičarka koja je dobila Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu 1983. godine za svoje otkriće pokretnih genetičkih elemenata ili transpozona što je promijenilo način na koji znanstvenici razumiju genetsku varijabilnost i funkciju gena.

♦ Emmy NOETHER (1882. – 1935.) – Bila je njemačka matematičarka čiji se rad na teoremima koji povezuju simetriju i zakone očuvanja smatra jednim od temeljnih doprinosa modernoj fizici i algebri. Noetherin teorem ima ključnu ulogu u teorijskoj fizici.

♦ Vera RUBIN (1928. – 2016.) – Rad te američke astronomkinje na rotaciji galaktika pružio je ključne dokaze o postojanju tamne tvari, jednog od najvažnijih i najmisterioznijih koncepata u modernoj astrofizici.

♦ Chien-Shiung WU (1912. – 1997.) – Bila je kinesko-američka fizičarka koja je provela eksperimente koji su opovrgnuli zakon očuvanja pariteta što je bilo ključno otkriće u fizici elementarnih čestica. Iako su njezini muški kolege dobili Nobelovu nagradu za to otkriće, njezin doprinos bio je nužan.

Dostignuća navedenih znanstvenica inspiracija su generacijama žena i djevojaka koje teže tomu da se bave znanostima u STEM području.

Iako uvijek spominjemo svjetski priznate znanstvenice, svojim učenicima redovito napominjem da su i u Hrvatskoj mnoge istaknute žene svojim radom znatno utjecale na znanost kako na nacionalnoj tako i na međunarodnoj razini. Svake godine izaberemo određene znanstvenice s područja koja zanimaju djecu i surađujemo s njima kako bi učenici u njihovu radu pronašli nadahnuće i shvatili koji su izazovi današnjice, a te im znanstvenice zorno objasne zašto vole svoj posao.

VALJA ISTAKNUTI NEKE OD POVIJESNO VAŽNIH HRVATSKIH ZNANSTVENICA.

♦ Jagoda TRUHELKA (1864. – 1957.) – Bila je hrvatska pedagoginja, književnica i jedna od prvih žena u Hrvatskoj koja se bavila znanstvenim radom, posebno u području pedagogije. Njezin rad u obrazovanju i odgoju djece imao je dugoročan utjecaj na razvoj obrazovne politike u Hrvatskoj.

♦ Ružica BELOVIĆ (1889. – 1969.) – Bila je prva Hrvatica doktorica kemije i svojim je radom pridonijela razvoju kemije u Hrvatskoj. Njezin znanstveni rad obuhvaćao je područja anorganske kemije i mineralogije.

♦ Marija MAYER (1906. – 1972.) – Ta rođena Zagrepčanka postala je prva žena koja je dobila Nobelovu nagradu za fiziku 1963. godine za svoje predviđanje postojanja shell strukture unutar atomskih jezgara. Iako je veći dio života i karijere provela u SAD-u, njezini su korijeni u Hrvatskoj.

♦ Vera JOHANIDES (1930.) – Inženjerka elektrotehnike i dugogodišnja znanstvenica na Institutu „Ruđer Bošković” u Zagrebu poznata je po svojem radu u području nuklearne energije i zaštite od zračenja. Njezina istraživanja pridonijela su razvoju nuklearne sigurnosti u Hrvatskoj i izvan nje.

Navela sam samo neke od hrvatskih znanstvenica s dugačkog popisa onih čiji su radovi pridonijeli različitim područjima znanosti. Mnoge od njih bile su pionirke u svojim disciplinama rušeći rodne prepreke i postavljajući temelje za buduće generacije žena u znanosti. Hrvatska, kao i mnoge druge zemlje, ima bogatu povijest žena koje su pridonijele znanstvenoj zajednici unatoč često nepovoljnim okolnostima i ograničenjima s kojima su se suočavale.

Trenutačni trendovi uključivanja žena u znanost pokazuju napredak, ali i to da ima još mnogo izazova. Iako se situacija poboljšava zahvaljujući globalnim naporima za promicanje rodne ravnopravnosti u STEM (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika) području, nekoliko ključnih trendova oblikuje suvremeno i buduće stanje.

Povećanje broja žena u STEM obrazovanju i karijerama – Posljednjih godina zabilježen je porast broja žena koje sudjeluju u STEM obrazovanju i znanstvenim karijerama. Unatoč tomu, žene još uvijek nisu dovoljno zastupljene u mnogim STEM područjima, posebice u inženjerstvu i računalnim znanostima.

Razlika u plaćama i napredovanju u karijeri – I dalje postoji razlika u plaćama između muškaraca i žena u znanosti, kao i prepreke koje ženama otežavaju napredovanje do viših znanstvenih i akademskih položaja uključujući manjak žena na vodećim mjestima u znanstvenim institucijama i industriji.

Inicijative za rodnu ravnopravnost – Mnoge organizacije, vlade i institucije provode inicijative usmjerene prema promicanju rodne ravnopravnosti u znanosti. To uključuje programe mentorstva, stipendije za znanstvenice i politike i prakse usmjerene prema povećanju raznolikosti i inkluzije u znanstvenim zajednicama.

Digitalizacija i tehnološke promjene – Brzi razvoj tehnologija poput umjetne inteligencije i digitalizacije otvara nove prilike za žene u znanosti i istodobno stvara potrebu za prekvalifikacijom i usavršavanjem kako bi ostale konkurentne na tržištu rada.

Međunarodna suradnja i mreže – Međunarodna suradnja i stvaranje profesionalnih mreža sve su važniji za žene u znanosti jer im omogućuju pristup resursima, znanju i mogućnostima za suradnju na globalnoj razini.

Unatoč tim trendovima, ključno je nastaviti uklanjati prepreke i promicati jednake prilike za sve žene u znanosti kako bi se njihov doprinos i potencijal cijenio i priznao.

Jasno je da je pred nama još dugačak put prema potpunoj ravnopravnosti u znanosti, međutim svijetla budućnost koju zamišljamo ne samo da je moguća već je i unutar našeg dosega zahvaljujući neumornim naporima, inovacijama i predanosti žena i djevojaka u znanosti širom svijeta. Naša zajednička težnja prema inkluzivnom, raznolikom i egalitarnom znanstvenom ekosustavu nije samo moralni imperativ već i ključ s pomoću kojega će se moći iskoristiti puni potencijal ljudske kreativnosti i inovacija.

Svaka priča, svaki doprinos i svako otkriće koje donose žene u znanosti, od povijesnih ličnosti do današnjih znanstvenica, čini naše znanje bogatijim i raznolikijim. Promicanjem ravnopravnosti ne samo što pružamo prilike za žene i djevojke da ostvare svoje snove i ambicije već osiguravamo i to da znanost i društvo kao cjelina imaju koristi od širokog spektra perspektiva, ideja i rješenja ključnih za suočavanje s izazovima sadašnjosti i budućnosti.

Stoga, dok nastavljamo graditi na temeljima koje su tijekom povijesti postavljale nebrojene znanstvenice, neka nas njihova postignuća inspiriraju da stvorimo svijet u kojemu svaka djevojka koja sanja o zvijezdama, otkrivanju novih lijekova ili razvoju tehnologija koje će oblikovati budućnost zna da joj mjesto nije samo u zvjezdanim snovima već i u laboratorijima, na terenu, u vodećim ulogama znanstvenih istraživanja. U takvom svijetu Međunarodni dan žena i djevojaka u znanosti neće biti samo podsjetnik na put koji smo prešli već i proslava neograničenih mogućnosti koje su pred nama. Jedan moj dragi prijatelj, čiji se radovi nalaze na Marsu, rekao mi je da u NASA-i čak ni nebo nije granica. Stoga trebamo ciljati visoko i ne smijemo se bojati prepreka te u skladu s time trebamo poučavati i našu djecu.