■ OSNOVNA ŠKOLA KNEŽEVI VINOGRADI ■
U našem kraju leti zgodan malac …
objavljeno: 11. lipnja 2024.
Dana 28. svibnja diljem planeta obilježava se Svjetski dan leptira. Obilježavanjem se nastoji podignuti svijest ljudi o zaštiti tih krhkih kukaca. Žive kratko, neki od njih samo jedan dan, no nema ljepšeg prizora od pogleda na livadu prepunu lepršavih šarenih krila.
Imaju četiri prozirna krila, a boje na njima stvaraju sitne ljuskice. Krila su vrlo osjetljiva i lako se mogu oštetiti. Prosječno su težine dviju latica ruže. Kratkovidni su i rijetko vide dalje od tri metra.
Kao i svaka druga vrsta u prirodi, imaju svoje mjesto u ekosustavu i u hranidbenom lancu određenog staništa. Kukci imaju važnu ulogu u oprašivanju biljaka, utječu na rasprostranjenost biljaka, važna su karika u održavanju biološke ravnoteže, hrana su mnogim drugim životinjskim skupinama, a proizvodi kukaca nezamjenjiva su hrana čovjeku.
Bogatstvo biljne i životinjske raznovrsnosti i raznolikosti u našem zavičaju, Baranji, nepresušan su izvor učenja, istraživanja i edukacije naših učenika. Park prirode Kopački rit obiluje bujnom vegetacijom, obiljem trave, drveća, grmlja i vode te čini savršeno stanište mnogim životinjama.
Poplavni kanali, pašnjaci i travnjaci obiluju mnoštvom raznovrsnih vrsta kukaca od kojih se osobito ističe zaštićena vrsta leptira kiseličin vatreni plavac (Lycaena dispar).
Kiseličin vatreni plavac pripada vrsti dnevnih leptira. Strogo je zaštićena vrsta u Hrvatskoj, a stanište su mu nizinski vlažni travnjaci i vlažne livade.
Protokol za praćenje stanja kiseličina vatrenog plavca razvijen je u sklopu projekta IPA 2000 MANMON (NATURA 2000 I MANAGMENT AND MONITORING) i Nacionalnih protokola za praćenje stanja NATURA 2000.
Od 2017. godine sustavno se prati i promatra kiseličin vatreni plavac radi utvrđivanja postojanosti i očuvanosti vrste na sljedećim transektima: kompleks dvorca Tikveš s poučnom stazom Stari Brijest, Podunavski kanali, Lanište te planina Šarkanj kao novi transekt od 2020. godine u sklopu projekta NATURA 2000.
Upravo želja za istraživanjem i učenjem na terenu navela nas je na suradnju s djelatnicima Parka prirode Kopački rit. S gospođom Sonjom Kučerom dogovorili smo priključivanje njezinu timu u praćenju i promatranju kiseličina vatrenog plavca.
Uzbuđeni i sretni krenuli smo u pratnji roditelja na prvu edukaciju u Kopački rit. Bili smo ponosni jer smo bili prvi kojima je održano predavanje o toj vrsti leptira u PP Kopačkom ritu.
EDUKACIJA O KISELIČINU VATRENOM PLAVCU
Nakon održanog predavanja uputili smo se šetnicom kroz močvaru te smo se vozili brodom po kanalima parka. Neopisiv je osjećaj promatrati ptice i životinje u njihovu prirodnom okruženju. U šetnji smo uočili biljku hraniteljicu kiseličina vatrenog plavca kiselicu (Rumexspp). Na biljku leptir polaže svoja jaja, a gusjenice se hrane lišćem kiselice. Također, u sasušenom lišću gusjenice prezimljuju.
Nedugo nakon predavanja uputili smo se na prvu terensku nastavu na transekt Podunavlje, koji se nalazi u blizini naselja Kozjak. Ponijeli smo ruksake s potrebnom opremom i vodom za piće, a od djelatnika parka dobili smo istraživačke šešire. Osjećali smo se poput odraslih istraživača i znanstvenika. Pozorno smo promatrali, slušali i učili. Kad smo došli na teren, prvo smo mjerili temperaturu zraka, odredili i zapisali jačinu vjetra te vlažnost zraka. Zatim smo s pomoću GPS uređaja bilježili mjesta istraživanja i zapisivali ih na karti. Naučili smo razlikovati običnoga livadnog leptira, tzv. okaša, od našega kiseličina vatrenog plavca. Uočili smo mnoštvo drugih vrsta leptira i kukaca koji stanuju na travnjaku. Učili smo promatrati i razlikovati vrste livadnih biljaka, saznali smo koje su biljke ljekovite i zašto. Uz kanal smo uočili žabe, kornjače, rode, čaplje, jato labudova i mnoštvo drugih ptica močvarica. Snimili smo mnoštvo fotografija i videozapisa. Trebali smo biti pažljivi i hodati mirno. Mrežicom i hvataljkom nismo se služili da ne bismo ugrozili leptire. Neizmjerno smo bili radosni kad smo ulovili prekrasnog mužjaka kiseličina vatrenog plavca. Pregledan je i obilježen, a njegovi podatci upisani su u evidenciju i u GPS uređaj.
Druga terenska nastava ostvarena je na transektu u mjestu Draž. Kako smo za terensku nastavu bili podijeljeni na dvije skupine, na drugu terensku nastavu išla je druga skupina učenika u pratnji učiteljice. Protokol tijeka praćenja kiseličina vatrenog plavca bio je isti kao i na prvoj terenskoj nastavi. Prvo smo zabilježili sve potrebne podatke za početak promatranja i praćenja. Zatim smo se uputili uz kanal, hodajući pozorno i pažljivo.
Dužina transekta u oba smjera iznosi približno pet kilometara. Na transektu Draž uočili smo mnogo manje leptira nego što ih je bilo na transektu Podunavlje zbog pokošene trave. Stoga smo zaključili da je važno ostavljati travnjake nepokošene zbog kukaca i životinja koje obitavaju na njima. Dan je bio hladniji, oblačniji i vjetrovitiji. Naučili smo da je pri praćenju i promatranju važno imati dobre vremenske uvjete.
Osobito smo se razveselili kad smo ugledali nastambu dabra i nagrižena debla uz obalu kanala. Uzbuđeno smo promatrali vodu ne bismo li ugledali dabra. Uspješno smo ulovili i zabilježili mužjaka kiseličina vatrenog plavca. Leptir je zabilježen, upisan u evidenciju i lociran na GPS uređaju.
U obje terenske nastave naučili smo da ovoj zaštićenoj vrsti leptira prijete promjene u razini podzemnih voda zbog isušivanja tla, košnje te invazivnih vrsta biljaka kao što je prava svilenica (Asclepsis syriaca) koja iz staništa potiskuje biljke iz roda kiselica.
Poruka prirode uvijek je bila tu i za nas da je vidimo. Napisana je na krilima leptira.
K. B. Sandy
Tijekom dva tjedna trajanja projekta u našoj su školi provedene brojne aktivnosti. Dan otvorenih vrata s temom Škola kao muzej donio je 14 raznovrsnih i zanimljivih postavka u učionicama škole. Jedna od muzejskih postavka bio je Prirodoslovni muzej u kojem je temom Kopački rit na plakatima prikazano bogatstvo parka i provedeno istraživanje o kiseličinu vatrenom plavcu.
DAN OTVORENIH VRATA ŠKOLA KAO MUZEJ
Učiteljica Mihaela Kikić s učenicima 1.a razreda izradila je pano povodom obilježavanja Svjetskog dana leptira i ukrasila ga učeničkim radovima leptira u tehnici tempere. Učiteljica Olja Đurkas s učenicima 4.b razreda čitala je zanimljivosti o leptirima nakon kojih su učenici provjerili svoje znanje o leptirima u kvizu. Učenici su zatim izradili vesele leptire u tehnici origamija.
Učenici 3.a razreda obilježili su Svjetski dan leptira sa svojom učiteljicom Kristinom Čičak. Na početku radionice učenici su pogledali edukativni videoprikaz razvojnog ciklusa leptira na sljedećoj poveznici
Uz vođenje učiteljice učenici su korak po korak izradili leptire od papira. Zatim su u aplikaciji Mentimeter napisali što je leptir i koje ih riječi podsjećaju na leptira.
Pedagoginja Andrea Poljarević izradila je brošuru o zaštićenoj vrsti leptira, o kiseličinu vatrenom plavcu, da bi na poučan i zabavan način potaknula učenike na promišljanje o potrebi zaštite i očuvanja bioraznolikosti našeg zavičaja. Brošura je izložena u prostoru školske knjižnice da bi bila na raspolaganju učenicima.
Kiseličin vatreni plavac (canva.com)
Nastavnica njemačkog jezika Kristijana Rebrina obradila je slikovnicu Vrlo gladna gusjenica Erica Carlea, dostupnu na njemačkom jeziku kao Die Raupe Nimmersatt. Nakon čitanja slikovnice na oba jezika učenici su pogledali kratki animirani film snimljen prema toj priči. Zatim su dobili radni list na kojem su trebali izraditi strip na temelju priče. S pomoću te kreativne aktivnosti učenici su imali zadatak prepričati priču po danima, čime su ponovili dane u tjednu te nazive hrane i pića na njemačkom jeziku. Na taj način, putem interaktivne i zabavne radionice, uspješno su povezali jezične i kreativne vještine.
Lijepi i graciozni, raznoliki i očaravajući, mali, ali pristupačni, leptiri vas vode na sunčanu stranu života. Svatko zaslužuje malo sunca.
J. Glassberg
Svjetski dan leptira obilježio je svatko na svoj način, a ujedno originalno i jedinstveno. Naučili smo da je za leptire najvažnije imati mnoštvo zelenih površina i cvijeća, njih privlače određene boje i mirisi. Ako želite pomoći zaštiti leptira, posadite autohtone vrste biljaka i cvijeća, ne koristite se pesticidima, napravite im stajalište u zaraslom dijelu vrta i ondje postavite posudice s vodom.
Zastanite i promatrajte. Sigurno ćete doživjeti čaroliju pogledom na bajkovita bića zadivljujućih boja i oblika.
■ Napisala: Dunja KUFNER, učiteljica, u zvanju izvrsne savjetnice, Osnovna škola Kneževi Vinogradi ■
