Dok se u sredstvima masovne komunikacije izričito savjetuje zaštita osoba starije dobi, roditelji su sve zabrinutiji za zdravlje djece. Najviše ih brine to što o koronavirusu još uvijek ne znamo mnogo. Liječnik pedijatar Roman ŠIJAN na svom je profilu na Instagramu objavio odgovore na najučestalija pitanja o virusu COVID-19 u djece.

■ OBOLIJEVAJU LI DJECA OD VIRUSA COVID-19?

Djeca bilo kojeg uzrasta mogu oboljeti od virusa COVID-19, ali se obolijevanje djece bilježi mnogo rjeđe negoli u odraslih osoba. U cijelosti, prema podatcima iz različitih zemalja, slučajevi oboljenja u djece čine od 1 % do 5 % svih potvrđenih slučajeva zaraze ovim virusom.

Dana 2. travnja 2020. godine, u Sjedinjenim Američkim Državama, od 149 760 potvrđenih slučajeva zaraze, samo 1,7 % odnosi se na djecu iako djeca čine oko 22 % ukupnog stanovništva Sjedinjenih Američkih Država.

■ PRENOSI LI SE VIRUS MAJČINIM MLIJEKOM?

Nije zasigurno poznato može li se virus prenijeti na dijete majčinim mlijekom. Postoji izvješće iz Kine koje govori o tome da virus nije pronađen u majčinu mlijeku kod žena s potvrđenom dijagnozom, no u spomenutoj studiji ispitano je majčino mlijeko u samo šest žena.

■ JE LI MOGUĆA ZARAZA PLODA U TRUDNOĆI?

U opisana 38 slučaja oboljelih trudnica iz Kine nije zabilježen nijedan slučaj intrauterinog (unutarmaterničnog) prijenosa te zaraze.

U kasnijoj studiji opisana su tri slučaja (od 33 slučaja) upale pluća povezane sa SARS-CoV-2 (teški akutni respiratorni sindrom koronavirusa 2 ilitakođer Covida-19 ili koronavirusa) koja se razvila u novorođenčadi rođene operativnim putem kod žena s potvrđenom dijagnozom Covida-19. Sva su se bolesna djeca, uključujući i jedno nedonošće rođeno u 31. tjednu, oporavila.

■ RAZLIKUJU LI SE SIMPTOMI OBOLJENJA KOD DJECE OD SIMPTOMA OBOLJENJA KOD ODRASLIH OSOBA?

Općenito, simptomi oboljenja virusom COVID-19 slični su u djece i u odraslih osoba, no u djece bolest češće protječe u lakom ili asimptomatičnom obliku iako su slučajevi težeg tijeka bolesti također zabilježeni.

Od 291 djece i 10 944 odraslih s potvrđenim oboljenjem u Sjedinjenim Američkim Državama, povišena temperatura zabilježena je u 56 % djece i 71 % odraslih, kašalj u 54 % djece i 80 % odraslih, otežano disanje u 13 % djece i 43 % odraslih iako bi najmanje jedan od ovih simptoma bio prisutan u 73 % i 93 % odraslih.

Ostali simptomi bili su bol u mišićima (23 % djece i 61 % odraslih), curenje iz nosa (7 %), grlobolja (24 % djece i 35 % odraslih), glavobolja (28 % djece i 58 % odraslih), mučnina i povraćanje ( 11 % djece i 16 % odraslih), bolovi u trbuhu (6 % djece i 12 % odraslih), proljev (13 % djece i 31 % odraslih).

Od 171 djece s potvrđenom dijagnozomu Kini, 16 % ih nije imalo simptome, 42 % je imalo porast tjelesne temperature, a 49 % kašall. 19 % djece imalo je simptome oboljenja gornjih dišnih putova, 65 % upalu pluća, a neka djeca su imala samo crijevne simptome.

■ JE LI MOGUĆ TEŽI TIJEK BOLESTI U DJECE?

Većina djece ima asimptomatski oblik bolesti ili blagi do umjereni oblik bolesti i oporavlja se u roku od jednog do dva tjedna. Međutim, postoje izvješća o slučajevima teškog i kritičnog tijeka bolesti i pojedinačnih slučajeva smrti među oboljelom djecom.

Čimbenicima rizika za razvoj teškog oblika oboljenja u djece u Sjedinjenim Američkim Državama pokazali su se starosna dob djeteta ispod jedne godine i prisustvo popratnih bolesti poput kroničnog oboljenja pluća i srca te imunosupresija (metoda potiskivanja imunološkog odgovora organizma prilikom liječenja malignih bolesti kemoterapijom i zračenjem, transplatacije organa te prilikom liječenja velikim dozama glukokortikosteroida).

■ ZAŠTO DJECA RJEĐE OBOLIJEVAJU OD BOLESTI COVID-19 OD ODRASLIH I ZAŠTO BOLEST KOD DJECE ČEŠĆE PROTJEČE U LAKŠEM OBLIKU U USPOREDBI S ODRASLIM OSOBAMA?

Na to pitanje još uvijek ne postoji odgovor. Moguća objašnjenja govore: 1.) razlike u odgovoru imunosnog sustava na koronavirus kod djece i odraslih; 2.) veća prisutnost drugih respiratornih virusa u djece koji se mogu natjecati s koronavirusom, čime se smanjuje virusno opterećenje; 3.) razlike u količini proteina ACE2 (koji je receptor za virus) na površini stanica u različitim dijelovima dišnih puteva i drugih organa u djece i odraslih.

■ KOLIKA JE UČESTALOST HOSPITALIZACIJE DJECE POVEZANE S VIRUSOM COVID-19?

U SAD-u je od 2572 potvrđenih slučajeva oboljenja kod djece, od 6 % do 20 % zahtijevalo hosiptalizaciju, a u 0,58 % do 2 % slučajeva bila je potrebna intenzivna njega.

U Kini je od opisanih 171 slučaja oboljenja kod djece, u tri slučaja bila potrebna intenzivna njega. Sva djeca su imala pridružene bolesti (hidronefroza, leukemija, crijevna invaginacija).

U studiji iz Lombardije (Italija), od 1591 pacijenata hospitaliziranih na odjelu intenzivne njege, samo je četvero mlađih od 20 godina.

■ KOJI JE UDIO LABORATORIJSKE POTVRDE BOLESTI U DJECE?

Laboratorijska potvrda bolesti u djece nije od velikog kliničkog značenja, budući da se liječenje djece od bolesti uglavnom ne razlikuje od liječenja djece s drugim respiratornim oboljenjima.

Zapaža se prilično visoka učestalost lažno negativnih rezultata pri primjeni laboratorijske metode RT-PCR (lančana reakcija reverzne transkripcije polimerazom). U Kini je pri ispitivanju brisa iz nosnice stopa lažnih negativnih rezultata iznosila 37  %, a iz grla 68 %. Mogući su i lažni pozitivni rezultati.

Izolacija ostalih respiratornih virusa i bakterija (virus gripe, respiratorni sincicijski virus, mikroplazme i drugi) ne isključuje COVID-19. U jednom istraživanju u Kini od 8 od 20 djece, uz koronavirus SARS-CoV-2, imalo je i druge respiratorne infekcije.

■ KOJA SE VRSTA LIJEČENJA PRIMJENJUJE NA DJECI ZARAŽENOJ VIRUSOM COVID-19?

Liječenje oboljenja virusom COVID-19 kod djece općenito ne razlikuje se od liječenja drugih virusnih respiratornih oboljenja.

Provodi se liječenje simptoma i praćenje tijeka bolesti. Kao i kod mnogih drugih virusnih infekcija, poznat je i velik broj lijekova koji utječu na virus in vitro (u laboratorijskim uvjetima), ali nije poznato utječu li ti lijekovi na tijek i prognozu bolesti kod žive osobe. Trenutačno se provode eksperimentalne studije takvih lijekova na oboljelima. U ovom trenutku objavljeni rezultati provedenih kliničkih ispitivanja nisu previše ohrabrujući.

Polažu se nade na primjenu transfuzije krvne plazme uzete od ljudi oporavljenih od koronavirusa za liječenje težih slučajeva oboljenja.

■ ŠTO JE S UZIMANJEM IBUPROFENA U LIJEČENJU BOLESTI COVID-19?

Objavljena su priopćenja liječnika iz Europe koji rade u žarištima zaraze koji su tvrdili da uzimanje ibuprofena može biti povezano s težim oblicima bolesti. Svjetska zdravstvena organizacija smatra kako trenutačno ne postoje uvjerljivi podatci koji bi podržali davanje savjeta protiv upotrebe ibuprofena.

Isto tako, ako ste neodlučni, vjerojatno je razumno upotrijebiti paracetamol kao antipiretik prvog izbora, a u slučaju neophodnosti, ibuprofen upotrebljavati u minimalnim dozama.

■ KADA ĆE SE POJAVITI CJEPIVO PROTIV VIRUSA COVID-19?

Prema optimističnim prognozama, razvoj i testiranje cjepiva trajat će najmanje 18 mjeseci.

■ MOŽE LI SE PODUZIMATI UOBIČAJENO CIJEPLJENJE DJECE ZA VRIJEME PANDEMIJE?

Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje da se ne odgađa cijepljenje tijekom pandemije virusa COVID-19 jer će svako narušavanje djelovanja službi imunizacije stanovništva, čak i na kratko vrijeme, dovesti do povećanja broja osjetljivih osoba i povećanja vjerojatnosti izbijanja zaraza koje se mogu spriječiti cjepivom. Takve epidemije mogu uzrokovati veću smrtnost i povećati opterećenje zdravstvenih sustava koji su već pod velikim stresom zbog suzbijanja pandemije koronavirusa.

To se posebno odnosi na cijepljenje novorođenčadi u rodilištima, primarno cijepljenje (posebno protiv ospica i dječje paralize) i cijepljenje protiv pneumokokne bolesti kod osjetljive populacije.

■ NAPOMENA ■ RUSIJA: Mel.fm – portal posvećen obrazovanju i odgoju ■ izvornik: mel.fm ■  OSNOVNI IZVORNICI ■ EDWARDS MS. Coronavirus Disease 2019 [COVID-19]: Considerations in Children. [Pristupljeno 13. travnja 2020.] ■  McINTOSH K. Coronavirus Disease 2019 [COVID-19]: Epidemiology, Virology, Clinical Features, Diagnosis, and Prevention. [Pristupljeno  13. travnja 2020]. ■  Photo by Brian Wangenheim on Unsplash | Photo by Priscilla Du Preez on Unsplash ■