Zanimljivosti
ŠTO MI TO ZNAMO O POTRESIMA
Fizika razornoga potresa
objavljeno: 23. travnja 2020.

Ovih smo dana bili svjedoci potresa koji su  pogodili  naš glavni grad. Dana 22. ožujka u 6:24 područje Zagreba pogodio je potres magnitude od 5,5 stupnjeva nakon čega je u razdoblju od 24 dana zabilježeno još 145 potresa koje su osjetili građani – magnitude iznad 1,3 po Richteru. Inače, seizmografi su zabilježili još oko 850 potresa magnituda manjih od 1,3 stupnja.  Kako bismo mogli razumjeti što se dogodilo, krenut ćemo od definicije potresa.

Potres je iznenadno i kratkotrajno podrhtavanje Zemljine kore. Zemljina kora sastavljena je od  tektonskih ploča koje plutaju na užarenoj i tekućoj tvari magmi. Na mjestima dodira dviju ploča, koje se gibaju jedna prema drugoj, dolazi do potresa. Pri tome se, putem seizmičkih valova, oslobađa energija.

Seizmički se valovi šire iz hipocentra (žarišta) potresa prema Zemljinoj površini i pri tom izazivaju podrhtavanje tla. Kreću se velikim brzinama, čak i do 20 puta brže od brzine zvuka. Najjači je učinak tih valova na površini Zemlje u epicentru, točki na površini Zemlje, neposredno iznad hipocentra.

Ukupna jačina potresa ovisi o količini oslobođene energije, dubini hipocentra, udaljenosti pogođenoga mjesta na površini Zemlje od epicentra i o samoj građi Zemljine kore.

Snagu potresa mjerimo pomoću seizmografa (uređaj koji mjeri i bilježi pomake tla tijekom potresa) i prema posljedicama potresa.

Magnituda je jačina potresa koju izmjeri mjerni instrument. Ona ovisi o količini energije koja je oslobođena u hipocentru. Ljestvica magnituda naziva se Richterova ljestvica po američkome seizmologu i fizičaru C. F. Richteru. Vrijednost magnitude može biti od 1 do 10. Posljedice potresa  opisujemo Mercalli-Cancani-Seibergovom ljestvicom (MCS) koja ima 12 stupnjeva.

Na žalost, znanstvenici ne mogu predvidjeti vrijeme nastanka  i jačinu potresa, međutim mogu identificirati mjesta na kojima će se potresi vjerojatno dogoditi. Znanstvenici se koriste podatcima o prijašnjim potresima kako bi unaprijedili protupotresne mjere s ciljem očuvanja ljudskih života i smanjenja štete.

■ Piše: Ivana LJEVNAIĆ, prof. fizike i politehnike učitelj savjetnik OŠ „August Cesarec“, Ivankovo ■  Izvor:  Školska knjiga | Wikipedija | Seizmološki institut