… te steknemo njihovo znanje i mudrost, a život nam čini smislenijim. Osim što čitajući stječemo pristup golemim količinama informacija i znanja, čitamo i radi zabave.

Kad čitamo, ne samo da poboljšavamo svoju radnu memoriju, već se osjećamo bolje i pozitivnije.

Znanost je dokazala da čitanje ima iznimnu zdravstvenu dobrobit, uključujući pomoć kod depresije, uklanjanje stresa i smanjenje izgleda za razvoj Alzheimerove bolesti.

• INDIJCI NA VRHU

Organizacija Global English Editing stoga svake godine provodi istraživanje o čitalačkim navikama u svijetu – koliko, što i gdje čitamo. Rezultati za prošlu godine kažu da najviše vremena za knjigom provedu Indijci, koji tjedno čitaju 10 sati i 42 minute, a slijede ih Tajland (9:24), Kina (8:00) i Filipini (7:36).

Manje od sedam minuta tjedno, među ostalima, čitaju Francuzi, Mađari, Južnoafrikanci i Australci, a još minutu manje Kanađani, Nijemci i Amerikanci.

Bez obzira na to što u Indiji i Kini te na Tajlandu provode najviše sati čitajući tjedno, skandinavske zemlje Finska, Norveška i Island svjetski su pobjednici u broju knjižnica, novina i računala.

Također, europska kućanstva troše više novca na knjige i novine nego na organizirana putovanja, i to oko 1500 kuna godišnje po osobi.

U EUROPI SE NAJVIŠE ČITA u Estoniji, 13 minuta na dan, prate ih Finci i Poljaci s 12 minuta na dan, a najmanje se čita u Austriji i Italiji pet minuta na dan odnosno u Francuskoj, samo dvije minute na dan.

U Africi se pak čita mnogo digitalnih knjiga. Zabilježeno je da su Afrikanci prošle godine ukupno u prosjeku proveli četiri milijuna sati čitajući knjige na svojim mobitelima, ponajviše u Nigeriji, Južnoj Africi i Obali Bjelokosti, od kojih je 65 posto muškaraca. Među najvećim su ljubiteljima knjiga u Africi Alžirci, njih više od 95 posto, čak ih 90 posto više voli čitati u digitalnom formatu.

Pritom ih gotovo 70 posto čita na arapskome, njih oko 40 posto i na francuskome te desetak posto i na engleskome.

Australiju obilježava dominacija serijala o Harryju Potteru, prošle je godine među deset najposuđivanijih knjiga čak osam naslova autorice J. K. Rowling o avanturama mladog čarobnjaka i njegovih prijatelja, dok je na Novom Zelandu iznenađujuće popularna poezija, koju je ondje prošle godine čitalo čak 57 posto ljudi.

• PAD REZULTATA U SAD-u

Oko tri četvrtine Amerikanaca prošle je godine pročitalo barem jednu knjigu, od čega njih 18 posto u audioformatu, a čak 37 posto visokoobrazovanih odraslih osoba odnosno sedam posto diplomanada izjavilo je da u 2018. nije pročitalo nijednu knjigu. Niti kod mladih u SAD-u stanje nije ništa bolje. Organizacija Common Sense Media sastavila je izvješće o čitalačkim navikama među američkom djecom i mladima temeljeno na podatcima iz nacionalnih studija i baza podataka, a rezultati su pomalo zabrinjavajući. Vidljiv je pad zanimanja djece i mladih za čitanje, posebno kod adolescenata, bez napretka u akademskim rezultatima. Tek 50 posto učenika dnevno provode 15 minuta čitajući knjigu.

Gotovo polovica 17-godišnjaka i trećina 13-godišnjaka kazala je da je tek jednom ili dvaput u godini čitala iz razonode, a taj broj sustavno raste u posljednjih 20 godina. Od 1984. godine, otkad su mjerenja zabilježena, u porastu je broj onih koji nikad ili gotovo nikad ne čitaju, s 9 na čak 27 posto mladih. Zabilježeno je da 53 posto devetogodišnjaka čita svaki dan, dok to čini samo 19 posto onih u dobi od 17 godina. U padu je i razina vještine čitanja među djecom, pa tako oko trećine devetogodišnjaka nije dosegnulo niti osnovnu razinu na nacionalnim ispitivanjima. [ IZ DRUGIH MEDIJA | Školske novine | Priredila Ivana Čavlović ]

ISTRAŽIVANJE O ČITALAČKIM NAVIKAMA SVJETSKE STUDENTSKE ZAJEDNICE

Studenti najradije čitaju povijesne i filozofske teme

Međunarodni studentski časopis Critical Edges proveo je ove godine istraživanje o čitalačkim navikama svjetske studentske zajednice, pokušavajući doznati koje knjige najviše privlače današnje generacije mladih te zbog čega uglavnom čitaju – zbog potrebe ili zadovoljstva. U studiji su sudjelovali studenti s 20 sveučilišta iz 12 zemalja širom svijeta u dobi od 18 do 30 godina.

I dok je većina kazala da čitaju često, tek ih je dva posto navelo da nisu razvili naviku redovitog čitanja. Što se tiče izbora literature, oko 65 posto njih voli i fikciju i ostale vrste štiva, a među popularnijim su područjima interesa povijest, filozofija i politika. Trećina ispitanika rado čita biografije i poeziju, a malo više od četvrtine knjige za samopomoć te religijske i duhovne knjige. Oko 45 posto studenata čita između sat i dva sata na dan, a samo ih 7 posto provede više od tri sata na dan čitajući. Uglavnom to čine u svoje slobodno vrijeme ili navečer, a manje od deset posto njih voli čitati ujutro.

Većina ih je kazala da čitaju kako bi stekli nova znanja, ali i za razonodu, zato da bi, kako kažu, promijenili svijet ili se samo bolje osjećali. Zanimljivo je primijetiti da je oko 40 posto studenata naviku čitanja usvojilo samo, 28 posto njih kaže da su za to zaslužni njihovi roditelji, oko 16 posto učitelji i samo 10 posto prijatelji. Dakle, roditelji imaju veću ulogu u stjecanju čitalačkih navika od učitelja i prijatelja.

Osim knjiga, polovica ih čita i novine, a ističe se činjenica da u današnje digitalno doba čak 77 posto ispitanika radije čita tiskane knjige od digitalnih. Izabrali su neke od svojih omiljenih, među kojima su Umijeće ratovanja (Sun Tzu), Ime ruže (Umberto Eco), serija knjiga o Harryju Potteru (J. K. Rowling), Vrli novi svijet (Aldous Huxley), Misliti brzo i sporo (Daniel Kahneman) i mnoge druge.