Suvremena nastava zahtijeva metode koje odgovaraju sklonostima i potrebama današnjih učenika. Ovim načinom rada istražila sam mogućnosti primjene igrifikacije u nastavi, s posebnim naglaskom na provjeru pročitanih lektirnih djela u predmetu Hrvatski jezik.

SASTAVNICE IGRE

U svakoj igri možemo uočiti nekoliko ključnih dijelova:

♦ mehanike igre

♦ priču igre

♦ estetiku igre

♦ tehnologiju igre.

Mehanike igre uključuju pravila i ciljeve te upravljaju interakcijama između igrača. Priča igre služi kao okvir koji daje smisao mehanikama i motivira igrače. Estetika igre uključuje vizualne i senzorne elemente koji oživljavaju svijet igre. Tehnologija igre podržava sve te elemente, omogućavajući komunikaciju i interakciju između njih. Navedeni elementi stvaraju uključujuće i zanimljivo iskustvo.

IGRA U NASTAVI HRVATSKOG JEZIKA

Korištenje igrama u nastavi osigurava zabavno i dinamično učenje te zanimljiv nastavni proces, a u učenika pozitivno djeluje na koncentraciju, kreativnost i razvoj samostalnosti. Pri odabiru igara u nastavi trebamo pripaziti na dob učenika te njihove sposobnosti i sklonosti.

PRIMJER IZ UČIONIČKE PRAKSE – OPIS AKTIVNOSTI

Od aktivnosti koje smo provodili istaknula bih obilježavanje Međunarodnog dana društvenih igara. Učenici 4. razreda na prethodnom satu hrvatskog jezika bili su podijeljeni na skupine. Cilj je bio zamisliti i izraditi igru prema jednome od lektirnih djela koje su obradili u četiri godine, primjerice Crvenkapica, Pinokio, Čudnovate zgode šegrta Hlapića, Duh u močvari i slično.

Vodeći se prije spomenutim kriterijima, učenicima sam dala smjernice za izradu svoje društvene igre. Prvi korak bio je odrediti cilj igre, smisliti i izraditi igraću ploču, a igraće su figurice dobili (mehanika igre). Učenici su smislili i napisali pravila igre. Nadalje, vodeći se kriterijem priča igre, smislili su priču igre vezanu uz lektirni sadržaj (likovi, mjesta radnje, tijek radnje i sl.). Sljedeći korak obuhvaćao je zadovoljavanje kriterija estetike igre. Koristeći se likovnim elementima (tlocrt, vrste crta), učenici su izradili igraću ploču.

Kombinirajući sva tri načela izrade igre, učenici su stvorili zanimljiv i poučan didaktički materijal usmjeren za poticanje razvoja kreativnosti. Na kraju, učenici su igrali igre drugih skupina i vrednovali ih prema pripremljenom obrascu (u privitku). Nastavni sat ovakvog tipa zamišljen je da bi učenike potaknuo na zajednički rad, suradnju i donošenje odluka u skupini (npr. raspodjela posla prema zadanim ulogama).

Ova aktivnost djelovala je motivirajuće na učenike i omogućila im ponavljanje lektirnog sadržaja te doprinijela razvoju njihovih socijalno-emocionalnih vještina.

■ Napisala: Kristina GRGIĆ, magistra primarnog obrazovanja | OŠ Franje Krežme, Osijek ■