Dječji roman Družba Pere Kvržice autora Mate Lovraka klasik je hrvatske književnosti. Objavljen je davne 1933. godine, a i danas se rado čita kao lektira u osnovnim školama. Djelo prati skupinu djece koja odlučuje obnoviti zapušteni mlin u selu, pokazujući snagu prijateljstva, suradnje i inicijative.

Znajući da su učenici najmotiviraniji kad mogu stvarati, izražavati se i surađivati, odlučila sam lektiru obraditi putem niza povezanih aktivnosti koje spajaju književnost, medijsku kulturu i likovno izražavanje.

Takav pristup pokazao se iznimno uspješnim. Učenici su bili angažirani, motivirani i spremni na suradnju. Lektira je postala prostor za igru, učenje i zajedničko stvaranje –  baš kao što su i Pero Kvržica i njegova družba zajedničkim snagama obnovili mlin.

Jer kad se djeca povežu oko ideje, sve je moguće. A učionica tada postaje mjesto gdje se književnost ne samo čita –  nego i živi.

Aktivnosti koje su oživjele lektiru

Roman Družba Pere Kvržice nije samo lektirno djelo –  to je poziv na suradnju, hrabrost i stvaranje. Znajući koliko moji učenici vole učiti putem igre, razgovora i konkretnog rada, ovu smo lektiru pretvorili u pravi mali projekt koji spaja književnost, medijsku kulturu, likovno izražavanje i građanski odgoj.

♦ PUTEM ČITANJA I RAZGOVARANJA

• Čitali smo odabrane ulomke iz romana.
• Razgovarali smo o likovima, radnji i poruci djela.
• Prepoznali smo vrijednosti: prijateljstvo, upornost, zajedništvo, snagu ideje.
• Razvijali smo kritičko mišljenje s pomoću vođenih rasprava.

♦ KREATIVNE AKTIVNOSTI

• 

• 

• 

• 

• 

• Pizza lektira –  učenici su povezivali dijelove romana sa „sastojcima“ pizze: likovi, radnja, poruka, dojam.
• Društvenu igru Mlin dobrote –  smislili smo i igrali, potičući suradnju i empatiju.
• Gledanje filma u učionici pretvorenoj u kino –  stvorilo je poseban doživljaj i dodatno motiviralo učenike.
• Usporedba knjige i filma –  potaknula je učenike da uočavaju razlike, izražavaju dojmove i razvijaju medijsku pismenost.
• Jezično izražavanje –  usmeno i pismeno,  razvijali su opisujući svoje dojmove, likove i poruke koje su ih najviše dotaknule.

Obrada lektire na takav način pokazala je koliko književnost može biti živa, poticajna i povezujuća. Učenici su putem igre i stvaralaštva razvijali empatiju, suradnju i kritičko mišljenje –  vrijednosti koje će ih pratiti i izvan učionice.

■ Napisala: Martina BATINOVIĆ, učiteljica | OŠ Marina Getaldića, Dubrovnik ■