U školskoj godini 2021./2022. provedeno je ispitivanje među učenicima 6., 7. i 8. razreda OŠ Trnsko putem obrasca u Google Formsu. Ukupno su sudjelovala 44 učenika – 24 djevojčice (54,5 %) i 20 dječaka (45,5 %). Nadalje, 27 učenika (61,3 %) polazi 8. razred, 4 učenika (9 %) 7. razred i 13 učenika (29,7 %) 6. razred.

Ispitivanje je provedeno sa svrhom utvrđivanja koji su nastavni sadržaji iz hrvatskog jezika učenicima najteži, kad se učenici počnu pripremati za sudjelovanje u nastavi hrvatskog jezika, koje aktivnosti smatraju korisnima za proces učenja te čitaju li u slobodno vrijeme.

Čak 50 posto (22) ispitanika izjasnilo se da novo gradivo nauči odmah nakon obrade na satu hrvatskog jezika, tj. u roku od par dana od obrade. Međutim, samo se 9,1 posto (4) učenika izjasnilo da za test ili usmeno ispitivanje uči odmah nakon obrade gradiva, 50 posto (22) uči 3 – 5 dana prije, a čak 40,9 posto (18) uči dan prije.

Dobiveni odgovori na ta pitanja proturječni su.

Veliki dio učenika uči u zadnji čas i znanje koje tako usvoje kratkoročno je. To je veliki problem jer se sadržaji nadovezuju jedan na drugi te se očekuje njihovo povezivanje i logičko zaključivanje. Oni će brzo izgubiti motivaciju za učenje i reći da su nastavni sadržaji ‘teški’.

U grafu 1. prikazani su najteži nastavni sadržaji iz hrvatskog jezika prema učenicima. Ipak, 81,8 posto ispitanika potvrdilo je da gradivo koje nisu znali na nastavi hrvatskog jezika provježbaju i nauče tijekom vježbe ili testa. Iz toga se može zaključiti da je učenicima pravodobna povratna informacija iznimno važna. Što češće dobiju povratnu informaciju, češće će učiti i ponavljati.

Na pitanje o tome koliko vremena potroše na čitanje lektire i obradu zadataka za jedan mjesec, 50 posto (22) izjasnilo se da počne čitati tjedan dana prije lektire i rješava zadatke nakon čitanja, 22,7 posto (10) počne čitati čim učiteljica zada lektiru i zadatke rješava nakon čitanja, 11,4 posto (5) počne čitati tjedan dana prije lektire i rješava zadatke tijekom čitanja, 6,8 posto (3) počne čitati čim učiteljica zada lektiru i zadatke rješava tijekom čitanja, 4,5 posto (2) počne čitati tjedan dana prije lektire i za rješavanje zadanih zadataka koristi se internetom, 2,3 posto (1) počne čitati čim učiteljica zada lektiru i za rješavanje zadanih zadataka koristi se internetom te 2,3 posto (1) ne pročita lektiru i za rješavanje zadanih zadatak koristi se internetom.

Čak je 61,4 posto (27) učenika izjavilo da u slobodo vrijeme ne čita knjige po svom izboru, tj. da to nije lektira, a 38,6 posto (17) čita knjige.

Primjetno je da učenici sve manje i manje čitaju, iz čega proistječu teškoće s izražajnošću čitanja i razumijevanjem pročitanoga, s razvojem kreativnosti i promatranjem problema s različitih gledišta, stjecanjem iskustava, pa i samim učenjem.

Dobro je to što su lektire obvezni dio nastave hrvatskog jezika koje nude mogućnost razvoja čitateljske pismenosti. Na učiteljima je da motiviraju učenike za čitanje lektire, a na učenicima da iskoriste sve što im obrazovni sustav nudi.

Prema učenicima, 54,5 posto (24) zadaću iz hrvatskog jezika ima jedanput tjedno, 40,9 posto (18) dva puta tjedno, a 4,5 posto (2) jedanput mjesečno. Na pitanje o tome rješavaju li domaće zadaće iz hrvatskog jezika, 52,3 posto (23) ispitanika izjasnilo se da ih uvijek rješava, 31,8 posto (14) da ih većinom rješava, 11,4 posto (5) da ih djelomično rješava (50 – 74 %), a 4,5 posto (2) da riješi manje od pola zadanih domaćih zadaća. Čak je 77, 3 posto (34) ispitanika potvrdilo da im domaća zadaća pomaže u uvježbavanju obrađenoga gradiva iz hrvatskog jezika.  

Učenici nisu opterećeni domaćim zadaćama iz hrvatskog jezika, što znači da mnogiod njih rješavaju zadaću i smatraju je važnim sredstvom za učenje.

U grafu 2. prikazane su aktivnosti koje su učenici procijenili kao korisne za njihovo stjecanje znanja.

Na kraju možemo zaključiti da veliki broj učenika uči dan prije testa ili usmenog odgovaranja, zbog čega imaju sve više poteškoća s kratkoročnim znanjem.

Kao najteže nastavne sadržaje iz hrvatskog jezika učenici navode naglaske i pravopis. Učenici smatraju da su sati ponavljanja prije testa najkorisniji za utvrđivanje znanja. Iako čitaju lektire, čak je 61,4 posto njih izjavilo da u slobodno vrijeme ne čita knjige po svom izboru.

Taj podatak zabrinjava jer se u novijim naraštajima opaža veliko smanjenje čitateljske pismenosti. Učitelji će trebati izmjenjivati različite aktivnosti da bi poticali učenike na učenje i čitanje, ali i često davati povratne informacije da bi učenici bili svjesni onoga što znaju, a što ne, te da bi njihovo znanje neprekidno propitkivali i proširivali. 

■  Pišu: Dijana Stjepanović, mag. educ. croat., mag. paed. i Svjetlana Devčić, dipl. bibl., mag. pol. | OŠ Trnsko ■