U listopadu 2009. na sajmu knji­ga u Frankfurtu, na izložbenom prostoru hrvatskih nakladnika, dugo sam razgovarao s akade­mikom Ivanom Aralicom. Mnogih smo se tema dodirnuli. Međutim, najvažnija je tema bila naš dogovor da u Školskoj knji­zi pokrenemo višegodišnji projekt objav­ljivanja Djela Ivana Aralice u kojem će biti uključena sva Ivanova književna dje­la.

Ivan Aralica obvezao se za svako kolo Djela napisati novi rukopis – roman ili zbirku priča, a Školska knjiga prihvatila je obvezu svaku knjigu opremiti novim pogovorom. Najpoznatiji kroatisti i knji­ževni kritičari počeli su na poziv Školske knjige iznova čitati Araličino djelo i vrjed­novati ga isključivo znanstvenoknjižev­nom aparaturom.

Dar hrvatskoj kulturi

Odluka objavljivanja Djela Ivana Aralice u Školskoj knjizi bila je skupiti sva književna djela hrvatskog klasika na jednome mjestu i učiniti ga dostupnim hrvatskoj znanstvenoj i čitalačkoj javnosti. Tako smo koju godinu prije učinili s djelima Ranka Marinkovića, do tada rasutim i gotovo nevidljivim na či­talačkom tržištu, ili pak s Djelima Marije Jurić Zagorke. Zagorku smo repozicionirali u kontekstu novije hrvatske književnosti, uredili tekstove uz komentare književne znanosti i odjenuli u novo ruho.

Ovim projektima pridružili smo i Izabra­na djela Ive Andrića, a svi su oni dar Škol­ske knjige hrvatskoj kulturi, hrvatskim či­tateljima i hrvatskoj književnosti. Upravo izlazi iz tiska prvo kolo Djela Miroslava Krleže u sunakladništvu s Hrvatskom aka­demijom znanosti i umjetnosti. Hrvatske klasike i književne velikane želimo vratiti u ruke hrvatskih čitatelja, uvijek uz brižnu pripremu književnoznanstvenog osvrta na književno djelo koji obogaćuje i olakšava pristup piscu i njegovu djelu.

U takvome sam raspoloženju, u takvoj vo­lji predložio akademiku Aralici tog listopa­da 2009. godine u Frankfurtu objavljivanje njegovih Djela u Školskoj knjizi. A on je, zadovoljan i sretan, pristao.

Sve što smo toga dana dogovorili, počeli smo i ostvarivati. Već u listopadu sljede­će godine objavljeno je prvo kolo. Uz već poznate Araličine romane Psi u trgovištu, Put bez sna, Duše robova i Asmodejev šal, objavljen je novi rukopis priča Car­ske kočije za koji je sljedeće godine na­građen Nagradom Ksaver Šandor Gjal­ski. Ta uhodana praksa funkcionirala je besprijekorno, svake godine ujesen, na hrvatskom sajmu knjiga Interliber pred­stavili smo novo kolo Djela Ivana Arali­ce. I tako je bilo sve do jeseni 2015.

Nakon trinaest godina suradnje mogu izraziti veliko zadovoljstvo objavom 40. knjige Djela očekujući od mojega prijatelja Ivana Aralice sljedeći rukopis

Red za objavljivanje dočekale su Araličine Sebastijanove priče – romani Ambra, Fukara, Svetinka – i roman Puž. Svi se dobro sjećamo koliko je medijske praši­ne podignuto u godinama prvog objavlji­vanja trilogije Sebastijanove priče. Jav­nost se podijelila. Aralicu su jedni slijepo obožavali, a drugi ideološki osporavali i napadali.

Učinilo nam se da nije pravi trenutak za objavljivanje Sebastijanovih priča pa smo odgodili za neka druga vremena. Nismo otkazali, nismo iznevjerili naš dogovor ni ugovor, samo smo odgodili jer je Ara­lica u tim djelima neke aktere tadašnje visoke politike obojio oštrim mišljenjem i kritikom.

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

U znaku otpora i prkosa

Kako je izostalo ugovoreno objavljivanje tih prije objavljenih djela, na Veliku Gospu 2018. akademik Ivan Aralica napisao mi je pismo koje je počeo: „Dragi Ante, problem je izdavanje preostalog kola Sebastijano­vih priča – Ambre, Fukare, Svetinke – i romana Puž. I to sada, kada se sve četiri knjige pokazuju, ne samo u znaku otpora i prkosa, kakve su se vidjele kad su prvi put objavljene, nego i u svjetlu proroštva, da će doći vrijeme kada će se neki, oni na koje se u djelima aludira, oni koji su se u djelima prepoznali, postidjeti za nedje­la koja su počinili: Ambra – oni koji su progonili generale hrvatske pobjedničke vojske i njihova vrhovnog zapovjednika; Fukara – oni koji su s novcem u džepu protuhe Soroša izgonili iz ljudi osjećanje nacionalnog pripadništva da bi negirali politiku koja je budućnost svijeta vidjela u dva usporedna procesa, integraciji i in­dividulizaciji nacija; Svetinka – oni koji su nastavili progoniti vjeru i mislili da komu­nistički mentalitet može preživjeti propast komunizma; Puž – oni koji su kao puževi slinili pred strancima predajući im naše ljude i našu imovinu u zakup i vlasništvo. Kada bih se tih djela odrekao, svi oni koje je moj glas, iznesen u očaju u tim knjigama hrabrio da ne posustanu, imali bi pravo da me još za života popljuju, a kad odem svojem Tvorcu na račun, da se pomokre na moj grob.”

Dirnut emocijom i neporecivom čvrsti­nom Araličina stajališta, u ruke nisam uzeo olovku nego telefon. Na moj poziv uz ushićenu neizvjesnost javio se Ivan Aralica. Bez uvoda sam mu rekao: „Dra­gi Ivane, pažljivo sam pročitao Tvoje pi­smo i sada ću Ti samo jednom rečenicom odgovoriti: Školska knjiga objavit će sva tvoja djela.”

Nakon dužeg razgovora akademik Ivan Aralica rekao mi je: „Sretan sam i sad me pusti da plačem.”

Eto tako danas nakon 13 godina obilježa­vamo 40. svezak Ivanovih Djela u Školskoj knjizi, autobiografski roman Narukvica. Sve što je Ivan napisao objavljeno je u Djelima. Sretan sam i ponosan što mogu izraziti veliko zadovoljstvo objavom 40. knjige Djela očekujući od prijatelja Ivana Aralice sljedeći rukopis.

U ovoj prigodi želim pozdraviti dragog prijatelja Ivana Aralicu upravo rečenicom kojom je on mene pozdravio u svojem pi­smu: „Svako dobro od Boga i svako dobro u Bogu”, želi Ti Ante Žužul.

■  IVAN ARALICA: NARUKVICA ■

Novi roman Ivana Aralice – četrdeseta knjiga u Školskoj knjizi

Roman Narukvica podijeljen je u šest knjiga koje funkcioniraju i kao zasebne cjeline, a zasijeca u gotovo sve važne događaje i teme piščeve nacionalne i zavičajne povijesti od Drugoga svjetskog rata do Domovinskog rata i poraća

Novi roman Ivana Aralice Naru­kvica – četrdeseti naslov objav­ljen u dugovječnoj biblioteci Djela Ivana Aralice pokrenutoj u Školskoj knjizi 2010. godine – tematski se i prostorno-vremenski naslanja na niz piščevih romana s autobiografskom pod­logom kakvi su, primjerice, Sjene ili Mačke i macani. Dakle, onih romana u koje nisu samo utkani neki autobiografski elemen­ti nego se autor u njima pojavljuje i kao pripovjedač i kao jedan od glavnih likova. Roman je podijeljen na šest knjiga: Uni­formirani; Jurka, Kaja i ona; Optužnica; Dar; Zrin; U oku kobre.

Iz pogovora Damira PEŠORDE

U uvodnoj napomeni autor upućuje na dvije važne stvari: da knjige funkcioniraju i kao zasebne cjeline i kao dijelovi veće cje­line te da ujedinjujući čimbenik nije samo autorov životopis nego i narukvica kao gradbeno načelo. Ali i konkretna narukvi­ca s kobrinim očima, očima zmije otrovni­ce, što nas opet vodi tome da se zapitamo o zamršenom odnosu dviju junakinja, Jelke i Aleksandre, ali i dvaju naroda – Hrvata i Srba – od kojih se cijelo dvadeseto stoljeće htjelo na silu stvoriti treći. Nakon čitanja čitatelj se zajedno s autorom pita može li oživjeti zmija u narukvicu okovana, ima li otrova još u njoj, bljeska smrtne opasnosti u njezinim smaragdnim očima?

ŽENSKI LIKOVI

Narukvica je ponajprije opsegom velik ro­man razgranate radnje koja – kao i u mno­gim prijašnjim piščevim djelima – svojim najudaljenijim odvjetcima dotiče daleka mjesta i različite kontinente, ali joj je sredi­šte i ishodište uvijek smješteno u širi piščev zavičaj, dalmatinsko priobalje i zaleđe. U mnoštvu likova i sudbina koje na bilo koji način dolaze u doticaj s pripovjedačevim, to jest autorovim životom – koliko god to izjednačavanje uvijek bilo dvojbeno – po­sebno mjesto zauzimaju ženski likovi. Sta­novnice napuštenih talijanskih bunkera Kaja, Marta, Jurka i njezina malena kći Jelka, koje pripovjedač na početku zatje­če kao žene koje se bave najstarijim zana­tom, izrastaju u romanu u primjer dirljivog obiteljskog zajedništva kakvo se u mnogim obiteljima ne može naći.

Složenost hrvatsko-srpskih odnosa tema je koja se provlači, u manjoj ili većoj mjeri, mnogim Araličinim djelima. Druga auto­rova opsesivna tema, ideološka zloćudnost jugoslavenskoga socijalističkog režima, također zauzima važno mjesto u romanes­knoj strukturi, počev od za ljudske odnose pogubne partijnosti, temeljito opisane u kratkom romanu Anastazija (Oluje u ti­hom ozračju), do istragaškoga srpskog nacionalizma zamaskiranog u jugoslaven­stvo, koje u Narukvici uosobljuje Vaso Va­siljević čija tragična sudbina otkriva oporu istinu da i druga strana, ona koja u ime ideologije zlo čini nevinim žrtvama, često postane i sama žrtvom svojih iskrivljenih projekcija.

U kompozicijskom smislu, iako opsegom impresivan roman, Narukvica je koherentno djelo, a mnoge epizode i digresije ne djeluju kao zatoke i rukavci, nego kao pritoci i pri­točići koji se slijevaju u jednu rijeku.

ČETVRTAK ■ 9. STUDENOGA

♦  11:00 sati

Nada BEZIĆ

Musical Walks Through Zagreb i

Musikalische spaziergänge durch Zagreb

Knjige predstavljaju Iva LOVREC ŠTEFANOVIĆ, muzikologinja, Ozren TOTIĆ iz Turističke zajednice grada Zagreba, urednica Petra PAVIĆ i autorica dr. sc. Nada BEZIĆ.

♦  12:00 sati

IVICA BULJAN i VLADO VURUŠIĆ

NOGOMET – POVIJEST SVJETSKIH NOGOMETNIH PRVENSTAVA

Knjigu će predstaviti dr. sc. Ante ŽUŽUL, predsjednik Upravnog odbora Školske knjige, Robert PROSINEČKI, Dražen KRUŠELJ, sportski novinar, Sonja MILIČEVIĆ VUKELIĆ, urednica i autori Ivica BULJAN i Vlado VURUŠIĆ.

♦  13:00 sati

Ivan ARALICA

NARUKVICA

Knjigu predstavljaju dr. sc. Ante ŽUŽUL, predsjednik Upravnog odbora Školske knjige, dr. sc. Damir PEŠORDA i Miroslava VUČIĆ, urednica.

Ulomke iz romana čitat će glumac Vedran MLIKOTA

♦  14:30 sati

David WENGROW, David GRAEBER

ZORA SVEGA – NOVA POVIJEST ČOVJEČANSTVA

Knjigu predstavljaju doc. dr. sc. Suzana MARJANIĆ, Vukan MARINKOVIĆ i urednik dr. sc. Deniver VUKELIĆ.

♦  15:30 sati

Tamara GAZDIĆ-ALERIĆ

HRVATSKI IZMEĐU NAS

Knjigu predstavljaju dr. sc. Ante ŽUŽUL, predsjednik Upravnog odbora Školske knjige, izv. prof. dr. sc. Vesna BUDINSKI, izv. prof. dr. sc. Slavica VRSALJKO, izv. prof. dr. sc. Marko ALERIĆ, urednik Adam VUK i autorica prof. dr. sc. Tamara GAZDIĆ-ALERIĆ.

♦  16:30 sati

dr. Stuart FARRIMOND

ZNANOST KUHANJA i ZNANOST ZAČINA

Knjigu predstavljaju Mate JANKOVIĆ, Nastasja Chiara PETRIĆ i urednik Goran BUKAN BREBERIĆ.

♦  18:00 sati

Henry Kissinger

VODSTVO – ŠEST STUDIJA SVJETSKE STRATEGIJE 

Knjigu predstavljaju dr. sc. Ante ŽUŽUL, predsjednik Upravnog odbora Školske knjige, izv. prof. dr. sc. Boris HAVEL i dr. sc. Deniver VUKELIĆ, urednik knjige.