Posljednje dane veljače Zadar je bio središte stručnoga dijaloga o poučavanju i učenju hrvatskoga jezika. Prvi simpozij hrvatskoga kao materinskoga jezika, u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje, okupio je više od 300 učitelja, nastavnika, metodičara i znanstvenika.

Simpozij je potvrdio koliko je važno sustavno promišljanje o budućnosti nastave hrvatskoga jezika, predmeta koji je temelj nacionalnoga identiteta, ali i ključ za ovladavanje svim drugim nastavnim područjima.

Poseban je naglasak stavljen na povezivanje svih odgojno-obrazovnih razina: od učitelja razredne nastave do nastavnika u srednjim školama. Cilj je simpozija bio potaknuti kontinuirani dijalog unutar struke, s posebnim naglaskom na vrednovanje jezičnih kompetencija učenika, prilagodbu nastave digitalnom okružju, reformu kurikula te uvođenje inovativnih metoda poučavanja i vrednovanja.

♦  DIJALOG IZMEĐU PRAKSE, STRUKE I ZNANOSTI

Uvodnim su govorima simpozij otvorili Tomislav PALJAK, v. d. ravnatelja AZOO-a, Vinko FILIPOVIĆ, ravnatelj NCVVO-a, te prof. dr. sc. Radovan FUCHS, ministar znanosti i obrazovanja. Vinko je Filipović predstavio rezultate nacionalnih ispita i državne mature te ih usporedio s rezultatima međunarodnih istraživanja (PIRLS, PISA, ICCS), otvorivši tako prostor za argumentiranu raspravu o razvoju jezičnih kompetencija na svim razinama obrazovanja.

♦  JEZIČNE SPOSOBNOSTI – TEMELJ SVAKE PISMENOSTI

O važnosti sustavnoga razvoja jezičnih sposobnosti od najranije dobi govorila je dr. sc. Jelena KUVAČ-KRALJEVIĆ istaknuvši kako se pismenost ne razvija isključivo u školi, već započinje puno ranije – obiteljskim razgovorima, zajedničkim čitanjem i istraživanjem svijeta pisane riječi.

♦  PISANJE – KAKO RAZVIJATI LEKSIČKU RAZNOLIKOST I GUSTOĆU UČENIČKIH TEKSTOVA

Dr. sc. Zrinka JELASKA predstavila je model analize leksičke raznolikosti i leksičke gustoće učeničkih tekstova naglasivši kako su upravo ti pokazatelji ključni za procjenu stvarne jezične kompetencije. Istaknula je kako je sustavno bogaćenje rječnika preduvjet za stvaranje kvalitetnih, koherentnih i sadržajno bogatih tekstova.

♦  NACIONALNI ISPITI I DRŽAVNA MATURA – OGLEDALO JEZIČNIH KOMPETENCIJA

Stručnjaci su iz NCVVO-a sudionicima predstavili postupak izrade zadataka za nacionalne ispite i državnu maturu. Sandra BAŠIĆ i dr. sc. Ivana DUBOVEČAK pojasnile su metodologiju oblikovanja zadataka dok je Tea Krolo istaknula važnost eseja kao alata za procjenu kritičkoga mišljenja i argumentacijskih sposobnosti učenika.

♦  PANEL-RASPRAVA – ULOGA ČITANJA U RAZVOJU KRITIČKOG MIŠLJENJA

Na panel-raspravi, u kojoj su sudjelovali stručnjaci iz prakse i akademske zajednice, raspravljalo se o važnosti sustavnog poticanja čitanja zahtjevnijih tekstova te razvijanja strategija čitanja i kritičkog promišljanja. Sudionici su naglasili da učenike treba voditi procesom dubinskoga čitanja i učiti ih refleksivnom dijalogu o pročitanome.

♦  DVOPISMENI MOZAK U DIGITALNOM DOBU

Prof. dr. sc. Anita PETI-STANTIĆ i dr. sc. Anda BUKVIĆ PAŽIN predstavile su koncept dvopismenoga mozga naglašavajući kako učenici danas moraju razvijati sposobnost snalaženja u dvama svjetovima – klasičnome linearnom tekstu i digitalnome hipertekstu. Zaključile su kako učitelji imaju ključnu ulogu u stvaranju kulture čitanja i poticanju učenika na kritičko i refleksivno čitanje.

♦  MITOVI O MOZGU I UČENJE JEZIKA

Veliku je pozornost privuklo predavanje dr. sc. Martine KNEŽEVIĆ izv. prof., koja je razbila raširene neuromitove o učenju ističući da mozak uči tijekom cijeloga života i da se svi učenici, bez obzira na početne sposobnosti, mogu razvijati u poticajnom i znanstveno utemeljenom nastavnom okružju.

♦  RADIONICE – SPOJ TEORIJE I PRAKSE

Posebna su vrijednost simpozija bile osmišljene radionice tijekom kojih su sudionici zajednički razvijali konkretne nastavne materijale i primjere dobre prakse.

U deset su paralelnih skupina učitelji i nastavnici oblikovali materijale kojim će se koristiti na županijskim stručnim vijećima, čime su osigurali izravnu primjenu spoznaja sa simpozija u svakodnevnoj nastavi.

♦  ZAKLJUČCI RADIONICA – PRIJEDLOZI ZA UNAPREĐENJE NASTAVE HRVATSKOGA JEZIKA

Iz svih je radionica proizašlo nekoliko ključnih preporuka:

• Fleksibilniji i primjenjiviji kurikul, prilagođen potrebama suvremenih učenika.
• Više rada na strategijama čitanja i interpretaciji različitih vrsta tekstova.
• Sustavno poticanje kreativnoga pisanja, uz vođeno razvijanje bogatoga rječnika.
• Jača suradnja školskih i narodnih knjižnica zajedničkim projektima čitanja.
• Unaprjeđenje formativnoga vrednovanja kako bi učenici dobili kvalitetniju povratnu informaciju o vlastitom napretku.
• Više stručne podrške učiteljima sustavnim usavršavanjima iz suvremenih metodičkih pristupa.
• Razvoj kritičkoga mišljenja i argumentacije, temeljnih jezičnih kompetencija.
• Aktivno uključivanje roditelja u stvaranje čitalačkih navika kod kuće.

■ Napisale: Gabriela GOLUBIĆ, školska knjižničarka mentorica, OŠ Ivana Benkovića, Dugo Selo | Marina PERKOVIĆ, učiteljica razredne nastave, OŠ Josipa Zorića, Dugo Selo ■