Što konstruktori aviona mogu naučiti od grbavih kitova? Mnogo toga. Naime, obzirom da je odrasla jedinka grbavog kita u prosjeku teška oko 30 tona (kao šleper pun tereta) te ima tijelo koje nije naročito gipko i velike peraje nalik krilima, to stvorenje, koje naraste i preko preko 12 metara, usprkos svemu izvanredno se snalazi u vodi.

Znanstvenike je zanimalo kako taj kit, koji ima zdepasto tijelo, može praviti tako male krugove. Istraživanje je otkrilo da tajna grbavih kitova leži u obliku njihovih prsnih peraja. Naime, prednji rub kitovih peraja nije ravan poput avionskih krila, nego ima na sebi niz kvržica koje povećavaju uzgon i smanjuju otpor vode. Na koji način? Tako što kvržice ubrzavaju strujanje vode niz peraje i stvaraju pravilnu vrtložnu struju, čak i kad kit izranja pod gotovo okomitim kutom.

Otkriće istraživača ima veliki potencijal za primjenu u praksi. Avionska krila koja bi bila konstruirana po uzoru na peraje grbavog kita vjerojatno bi trebala imati znatno manju količinu mehanizama za reguliranje strujanja zraka. Takva bi krila ujedno bi bila sigurnija i lakše se održavala. Stručnjaci su vrlo optimistični zbog rezultata istraživanja te smatraju da bi nazubljena krila po uzoru na peraje grbavog kita mogla brzo zaživjeti u komercijalnoj upotrebi.