Ugledan profesor matematike Šime Šuljić, osoba koja je u Hrvatsku, između ostalih postignuća, donijela platformu GeoGebra, čija vrijednost s protokom vremena samo raste, u svojoj crtici govori o ocjenjivanju i zaključivanju ocjena te zašto je dobro što ga na koncu prvoga obrazovnoga razdoblja i dalje nema.

Crtica je nastala kao objava na društvenoj mreži prije gotovo desetljeća, preciznije 12. prosinca 2012., no još uvijek je vrlo aktualna jer problemi ocjenjivanja, osobito inflacije ocjena, nisu se smanjili, nego, štoviše, i dalje bujaju.

Nove izazove u vrednovanju i ocjenjivanju svakako daje i okvir dugotrajne (ili dugotrajnije) nastave na daljinu, kakav je obilježio prošlu školsku godinu, a zasigurno će barem dijelom obilježiti i ovu. Naravno da je teško postići imalo kvalitete u ocjenjivanju nečega što treba ostvariti na daljinu, a to znači s velikom dozom već prije izgrađenoga povjerenja i sigurnosti, ako se pogrešni pristupi i obrasci – koji vode u nesigurnost i iskrivljenu sliku pravoga stanja znanja, sposobnosti i vještina – provode velikim dijelom i u uobičajenim uvjetima.

Kakvo je stanje u tim uobičajenim uvjetima, podsjetimo se u nastavku, u ogledu Šime Šuljića.

A kako bi bilo da preimenujemo učionice u ocjenjivaonice?

U našem školskom sustavu previše smo opterećeni ocjenama i ocjenjivanjem.

Uz malo ironije mogli bismo govoriti o preimenovanju učionice u ocjenjivaonicu, jer gotovo da je ocjenjivanje postala glavna uloga škole. I dok nam ocjene postaju sve više i više, taj trend uopće ne prate rezultati Državne mature ili istraživanja poput PISA-e i TIMSS-a.

Kao srednjoškolski nastavnik pozdravljam ukidanje zaključivanja ocjena na polugodištu. Zaključivanje je u praksi značilo nekoliko tjedana gubitka vremena na štetu kvalitetnoga rada i učenja, a s druge strane doprinosilo je inflaciji ocjena.

Ispravci ispravkova ispravka

Činjenica je da je zadnjih dana u školi bilo previše učenika po hodnicima, oko škole pa i po kafićima i to zato da bi se moglo provoditi dodatno ispitivanje samo nekih učenika. Obično se radilo o takozvanim odgovaranjima za veću ocjenu, o ispravljanjima uz koje sve češće čujemo i naziv „ispravci ispravkova ispravka“.

Kategorije su to koje bi, uz zaključivanja, također trebalo preispitati.

Kako ocjena ujedno služi za upis u sljedeći stupanj obrazovanja, tada bi ju svi učenici trebali stjecati u regularnim i za sve jednakim pismenim i usmenim ispitima te drugim načinima provjeravanja. Tih regularnih prilika je u školi sasvim dovoljno da se zaradi relativno pravedna i realna ocjena.

Inače, rečeno trgovačkim rječnikom, riječ je o nelojalnoj konkurenciji.

Problem je u kategoriji pod imenom „dodatno odgovaranje“

Mi se sablažnjavamo niskom pragu od svega 20 % za prolaz na osnovnoj razini Državne mature iz Matematike. U neku ruku s pravom, jer tih desetak pitanja za prolaz sadržaj su viših razreda osnovne škole.

Međutim, čak 1 685 učenika nije položilo osnovnu razinu matematike na Državnoj maturi!

Paradoks je u tome da su svi oni završili četiri razreda srednje škole s kriterijem prolaznosti od 50 %. Problem leži upravo u tim kategorijama: dodatno odgovaranje, ispravljanje i zaključivanje, a što bi se jednom riječju moglo nazvati natezanje.

Povratna informacija je bitna i mora biti dostupna

Neki će prigovoriti da sada roditelji, kada nema zaključivanja na koncu prvoga poluvremena, nemaju povratnu informaciju, a to je bitna uloga ocjene.

Roditelji imaju obvezu stalno se informirati. U vrijeme ovakva razvoja tehnologije, sve manje postaje problem dobiti informaciju i bez dolaska u školu.

Rekao bih da će roditelj imati potpuniju informaciju imajući pred sobom za neki predmet trenutno stanje u obliku niza ocjena kakav je primjerice: 3, 4, 3, 4, 3, umjesto da nakon prvoga obrazovnoga razdoblja dobiju tek jednu „zaključnu ocjenu“ 3.

Prikaz svih ocjena nosi poruku: „Uz još samo malo truda, u konačnici ćeš postići višu ocjenu.“

■ NAPOMENA ■ piše: Šime Šuljić, profesor-savjetnik, autor nastavnih materijala i radionica stručnoga usavršavanja, recenzent brojnih stručnih radova i član uredništva stručnoga časopisa Miš (Matematika i škola), dugogodišnji voditelj županijskoga stručnoga vijeća profesora matematike te „otac GeoGebre u Hrvata“ ■ izabrala i pripremila: Snježana Mostarkić ■