„Ima zvijezda koje još nikada nismo vidjeli, one svijetle kada padne mrkliji mrak.“ U toj ekspresivnoj izreci krije se tajna svake krize, nevolje ili situacije koju ne priželjkujemo. Koliko god nove okolnosti bile teške, opterećujuće, pa i mučne, otkrivamo vlastite, dotad neslućene snage, ali i susrećemo ljude u njihovoj dobrohotnosti i veličini na način na koji ih nikada prije nismo susreli.

Tako je u privatnim životnim okolnostima, tako i u poslovnim, odnosno, u primjeru učiteljskoga života i rada škola, tako je u svemu onome što je vezano uz nastavu i rad s učenicima, a toga je uistinu mnogo. Jer svako je dijete cijeli svijet koji veže još nekoliko svjetova s kojima živi i o kojima u znatnoj mjeri u tome dijelu svojega života i ovisi.

Ma što donijela budućnost, učitelji, ravnatelji i kreatori obrazovnih politika morali bi pronaći osnove za samopouzdanje i sigurnost na temelju prilagodba koje su učinili u 2020. godini, kaže ravnatelj Matt Topliss iz međunarodne škole u Egiptu.

U nastavku možete pročitati tekst Pet pozitivnih aspekata pandemije koje bi trebali uočiti voditelji škola i kreatori obrazovnih politika, upravo objavljen na stranicama britanskoga obrazovnoga portala TES.

Godina 2020. donijela je izazove za ravnatelje škola diljem svijeta kao nikada prije – i mnogo nas pritom naučila.

Pomalo, nesigurnim koracima možemo razmišljati o svijetu nakon pandemije. No moramo pritom postići to da ostanemo svjesni mogućnosti koje nam je kriza ponudila u smjeru razvitka naših škola kao i napretka mladih ljudi i svih zaposlenih u njima.

Na kraju krajeva, strateško planiranje i razvoj nastavljaju se dok upravljamo putovanjem na izlasku iz krize jednako snažno kako smo upravljali tim putovanjem kroz krizu.

Dakle, što su škole naučile tijekom pandemije?

Ovdje je pet pozitivnih aspekata kriznoga vremena koje bismo morali zapamtiti bez obzira na to što nam donosi budućnost.

Preoblikovanje školskoga života

Neke od posljedica pandemije jesu skraćivanje radnoga dana u školi, smanjeno kretanje učenika između učionica i velik oslonac na digitalno i mrežno učenje i poučavanje.

U mojoj se školi na sve to gleda kao na velike dobrobiti za sve čimbenike školskoga života s obzirom na to da osoblju i učenicima omogućuje da otkriju svoju ravnotežu između škole i života, a roditeljima da se bolje organiziraju i propuste zastrašujući kairski prometni čep – pojam poznat u svjetskim razmjerima.

Ovisit će o različitim mjestima i postavkama, ali vođe u obrazovanju ne bi smjeli previdjeti što se od tih promjena može i treba zadržati.

Škole su bile toliko duboko urasle u društvo da se ne bismo usudili ni pomisliti da bi ikada moglo biti drukčije. Sada kada vidimo da se stvari i prioriteti mogu i mijenjati – makar i u prisilnim okolnostima – ne bismo nikada trebali zaboraviti što smo pritom naučili.

Unaprijeđena logistika

S obzirom na to da je škola u kojoj radim velika škola, bilo je nužno da svi oblici školskoga života budu organizirani na što učinkovitiji i svrsishodniji način.

To je uključivalo cijeli niz detaljno dogovorenih postupanja, od naših dolazaka i odlazaka u jutarnjim i popodnevnim satima, uspostave protokola za autobuse i omogućivanja sigurnosnih uvjeta pa sve do toga kako učenici jedu i kako se međusobno druže kada su u prostoru školskoga kampusa.

Bezgotovinsko plaćanje i nemogućnost primanja svih posjetitelja također je postalo dijelom života i tako će se, za sada, nastaviti i nadalje.

Sve to pokazuje da ako želimo napraviti promjene u nekim dijelovima školskoga života za koje nam se činilo da su okruženi obrambenim zidovima i zauvijek nepromjenjivi, da se to ipak može.

Učenička dobrobit

Povećanje udjela škole u izvorima dobrobiti i veća pozornost na psihološkome razvitku učenikâ glavne su teme otkad su se škole ponovno otvorile početkom školske godine.

To je područje koje bi cjelokupan obrazovni sustav trebao pozdraviti i nastaviti njegovu razradu.

Povezivanje sa zaposlenicima i skrb za njihovu dobrobit

Jedna od mojih glavnih zabrinutosti išla je u smjeru osoblja koje je u Kairo stiglo iz drugih zemalja i koji nisu imali kontakte sa svojom djecom i obiteljima na dnevnoj bazi.

To je pitanje izraženo na mnogim mjestima, ali za međunarodno osoblje posebno jer su u novim okolnostima dovedeni do toga da nisu mogli posjetiti svoju domovinu, kao ni ugostiti svoje voljene, a to se uvelike moglo odraziti na njihovu dobrobit.

Stoga, vidjeti ih kako se vraćaju u škole, u svoje učionice, čineći razliku za te mlade ljude, omogućujući im moralno ohrabrenje uz sve mjere zaštite od Covida koje su na snazi, bilo je moćno. Bio je to nezaobilazni podsjetnik koliko je neprocjenjivo motivirano i afirmativno osoblje za ukupnost školskoga života.

Kao vođe u obrazovanju moramo osigurati da naš fokus na zaposlenicima i njihovu razvitku bude ključan pri našim planiranjima.

Jasna usredotočenost na ono što je primarno

Na kraju, pandemija je pomogla razbistriti ono što moramo čuvati kao najveće blago, što nam je bitno u našim školama i za što u svakome trenutku moramo znati da je naša ključna uloga: kvalitetno poučavanje za naše učenike i osjećaj pripadnosti školskoj zajednici.

Uostalom, bilo je ključno za kontinuirani razvitak i ponovno otvaranje škola da prigrlimo mogućnosti koje su nam pružene kako bismo bili sigurni da isporučujemo našu uslugu broj jedan: vrhunsko poučavanje.

Tâ volja da se prilagodimo i mentalni sklop spreman na promjenu donijeli su nam nešto što ne bismo smjeli uzeti zdravo za gotovo, niti dopustiti da izblijedi.

Spoznali smo što sve možemo postići kada moramo, stoga hajdemo osigurati da nam ne izmakne misao o tome koliko smo jaki i sposobni suočiti se s izazovima koje nam donosi novi dan.

■ NAPOMENA ■ izabrala i pripremila: Snježana Mostarkić ■ autor engleskoga teksta: Matt Topliss, ravnatelj Britanske i američke međunarodne škole El Alsson u Novoj Gizi u Egiptu ■ UJEDINJENO KRALJEVSTVO: TES – The Times Educational Supplement – obrazovni portal usmjeren na zbivanja u području obrazovanja koja su povezana s područjem Ujedinjenoga Kraljevstva, ali i drugim dijelovima svijeta; dopire do više od trinaest milijuna korisnika ■ izvornik: www.tes.com ■