Znanost o mozgu stalno se razvija i nudi nove spoznaje, a one se reflektiraju i na nastavne strategije i metode poučavanja. O tome piše američki učitelj u mirovini Steve Hiles.

Prvi dio njegova članka o primjeni neuroznanstvenih spoznaja u nastavi možete pronaći ovdje.

Tekst Najbolji pristupi učenju utemeljenome na mozgu umirovljenoga profesora i autora Stevea Hilesa objavljen je na mrežnim stranicama Steves’ Classroom Resources.

Pa kako neuroznanost može pomoći u učionici?

Ponajprije, evo kratkoga osvrta na početke.

U kasnim 90-ima prošloga stoljeća nekoliko je neuroznanstvenika provodilo pokuse na štakorima. Nije to nikakva osobita vijest, to se događa svakodnevno. No ti su znanstvenici povezali hranjenje štakora s određenom frekvencijom koju su uspostavljali uz hranu. Velika novost u tome je pokusu bila u tome što se nakon četiri tjedna takva uvjetovanoga hranjenja štakora pokazalo da se njihov slušni dio korteksa doslovce promijenio i iznova mapirao. Štoviše, promjena je bila tolika da su štakori u svojem mozgu oslobodili više prostora osjetljivoga za tu određenu frekvenciju odnosno ton koji im je, kad bi ga čuli, najavljivao hranu.

Mozak se može mijenjati, i mijenja se, ako znate kako to postići.

Učinkovitost pristupa učenja i poučavanja utemeljenoga na mozgu

Mnogo je različitih razmišljanja povezanih s učenjem i poučavanjem utemeljenim na mozgu; mnogo je onih koji vjeruju u njegovu učinkovitost dok ima i onih koji smatraju da postoje drugačiji, bolji načini kako ostvariti iste zadaće. Obrazovanjem ljudi.

Ne mogu zanijekati takve poglede, ali siguran sam da i metode poučavanja i učenja utemeljenoga na mozgu daju rezultate, no ne možete tek tako otići u učionicu i početi ih primjenjivati. Potrebni su temelji i razrađene početne točke s kojih ćete krenuti.

U pravilu, učenici u učionici moraju osjećati fizičku i emocionalnu sigurnost da bi se učenje uistinu dogodilo. Stvarajući pozitivno razredno ozračje u kojem učenici osjećaju potporu i ohrabrenje, otvorit ćete im mogućnosti optimalnoga učenja.

Dobrodošlica koju priređujete svojim učenicima iz dana u dan povećava njihovu uključenost u nastavu. Mnogi su učitelji spoznali da stvaranje afirmativnoga ozračja na početku dana na način da će se obratiti svojim učenicima i pozdraviti ih, stvara osjećaj zajedništva.

O načinima na koje možete pozdraviti svoje učenike na početku dana i zašto je to bitno, objavljeno je mnogo članaka, pa i na našem blogu.

Metoda „okreni se i govori“

Kada učenici razgovaraju o pojmovima i procesima koje su učili, veća je vjerojatnost da će nove informacije i zapamtiti.

Primjenom metode „okreni se i govori“ odnosno dijeljenjem uvida u lekciju s drugim učenicima pomažete im procesuirati ono što su upravo pročitali, na taj način mogu raspravljati o razmišljanjima i idejama prije negoli ih podijele s ostatkom razreda ili pak razjasniti nedoumice i probleme koje su imali rješavajući zadatke iz domaće zadaće.

Ta se nastavna metoda može primijeniti na početku nastave, kao aktivnost zagrijavanja, tijekom nastavnoga sata u dijelu za raspravu ili kao završna aktivnost kojom ćete zaokružiti nastavni sat ili dan.

Dopuštajući učenicima raspravu o idejama, dajete im prigodu da na vlastiti način opisuju i izraze ono o čemu su učili te im pomažete da objasne svoja razmišljanja razrednim kolegama.

Kontekstualizacija nastave u virtualnim okolnostima

Mnoge su osobe sklone vizualnom učenju te stoga informacije najbolje usvajaju i pamte kada ih vide.

U virtualnim okolnostima, kontekstualizaciju nastave možete osigurati tako što ćete ju obogatiti vizualnim elementima. Prekidanje uobičajenih slajdova ponekim gifom koji će zaokupiti učeničku pozornost i usmjeriti ju natrag na lekciju ako se u međuvremenu smanjila ili i nestala, ili uključivanjem kraćega videozapisa kako biste dodatno objasnili znanstvene pojmove koje objašnjavate – jednostavni su načini kako zadržati učeničku pozornost na daljinu. Možete to učiniti i promjenom podloge na Zoomu kako bi na odgovarajući način pratila temu nastavnoga sata, a možete se poslužiti i nekim šaljivim šeširom ili kravatom, ako je to vaš način da postignete radnu atmosferu i na zabavan način zadobijete njihovu aktivnu pozornost.

Lomljenje u komadiće

Lomljenje ili komadanje zahtjevnoga ili opsežnoga teksta u manje dijelove iskušana je metoda koja pomaže učenicima pronaći i prepoznati ključne riječi ili izraze, parafrazirati i razumjeti tekst. Razbijanjem teksta u manje, lakše savladive dijelove učenicima se omogućuje bolje razumijevanje teksta i sadržaja lekcije. Taj se pristup uobičajeno naziva lomljenje u komadiće.

Lomljenje se također odnosi i na postupak razrade sata na pojedine, lakše savladive i razumljivije dijelove. Opsežnije upute i zadatke dobro je prolaziti korak po korak na način da učenici imaju pomoć pri razumijevanju svakoga pojedinoga dijela odnosno koraka koji se od njih traži.

Odmori za mozak

Odmori za mozak odličan su način da svoje učenike pomaknete s mjesta i uputite na kretanje. Pokazali su se vrlo blagotvornima i utjecajnima na povećanje moždanih aktivnosti. I sami ste zasigurno svjedoci kako se učenici počinju meškoljiti i postajati nemirnima ako predugo sjede prikovani za svoje klupe i radne stolove, tako da je uključivanje fizičkih aktivnosti u nastavu itekako poželjno.

Na sreću odmori za mozak lako su primjenjivi u svakom prostoru i za njih nisu potrebni posebni uvjeti. (Nastavit će se.)

■ NAPOMENA ■ Steve Hiles, američki profesor u mirovini i autor ■ SAD: Steves’ Classroom Resources – mrežne stranice namijenjene obrazovnim temama ■ izvornik: stevesclassroomresources.blogspot.com ■

NASTAVNI PRISTUPI I STRATEGIJE | Nastavni pristupi utemeljeni na dosezima znanosti o mozgu (1)