Koliko ste već puta ponavljali ovu istu radnju? Znate za neku fotografiju ili drugi grafički materijal koji vam odlično može poslužiti u nekom dijelu nastave, a svake ga godine iznova tražite u digitalnim bespućima.

Logično je rješenje spremiti te važne fotografije na vlastito računalo, organizirati tematske mape i kreirati si vlastitu multimedijsku arhivu. No, naša računala se znaju pokvariti sama ili ih mi zalijemo kavom pa postanemo bez podataka.

Možemo stalno raditi sigurnosne kopije, pa i ja u ladici imam desetke DVD diskova punih svega i svačega. Sljedeće logično rješenje koje se nameće je iskoristiti neku od opcija spremanja u oblak (Google Drive, Dropbox, OneDrive itd.).

• Idemo to zamijeniti Pinterestom

Srećom imamo još dodatnih rješenja koja nam za nastavu mogu poslužiti puno kreativnije. Primjerice, tu je Pinterest. Pinterest je društvena mreža za dijeljenje grafika koja dopušta korisnicima stvaranje i organiziranje tematskih zbirki.

Posjetitelji mogu pregledavati različite „ploče“ (albume), a članovi mogu objavljivati grafike, organizirati ploče, „re-pin“ (prelijepiti!) grafike na vlastite ploče ili kliknuti na „like“ (poznato s Facebooka). Fotografije i albumi se mogu dijeliti na razne društvene mreže, uključivati na blog ili Wiki itd.

Kako to ostvariti? Preporuka je da nastavnik napravi besplatni korisnički račun na Pinterestu. Za to vam trebaju samo uobičajni korisnički podaci. Pinterest je organiziran kao kolekcija fotoalbuma (Boards) i možete ih otvarati neograničeni broj. 

Recimo da smo otvorili tematski album „Povijest Rimske Republike“. U postavkama ploče na Pinterestu može se odabrati tko sve može dodavati sadržaje pa tu možemo unijeti e-mailove učenika ili kolega s kojima ćemo surađivati na albumu.

Ako se nastavnik ne želi izlagati riziku da učenici izlože neprimjerene sadržaje, onda je unaprijed potrebno dogovoriti alternativan način dostave predloženih poveznica (primjerice, elektroničkom poštom). Učenicima se zadaju kriteriji za objavu materijala te kriteriji vrednovanja njihove aktivnosti. Kriteriji objave mogu biti različiti, uz preporuku da razvijaju učeničko kritičko mišljenje.

To se može, recimo, ostvariti tako da učenike podijelite na tematske grupe: institucije republike, rimska religija, odnos plebejaca i patricija itd. Svaka grupa mora odabrati pet grafika koje su relevantne za njihovu temu istraživanja i to će morati argumentirati na nastavi. Ili, recimo, još bolji primjer, odabrati neki broj fotografija koje najbolje ilustriraju Prvi svjetski rat ili neki njegov aspekt ili koje su bitke prekretnice Drugog svjetskog rata.

Istu temu može raditi više grupa i vjerojatno ćemo dobiti različite rezultate. To nam je prilika da radimo na različitim interpretacijama povijesnih procesa ili događaja.

Raditi se može preko računala i drugih uređaja u školi i kod kuće. Naravno, potrebno je dogovoriti i neki vremenski rok za izvršenje zadatka. Učenici tada imaju priliku pretraživati internet u potrazi za materijalima koji im se čine zanimljivima. Samostalno mogu birati sadržaje i pritom, naravno, mogu odabrati i pogrešne materijale. Tada nastavnik mora i ima mogućnost komentirati objavljeni materijal. Komentari bi uvijek trebali biti kombinacija iskrene kritike i pozitivnog usmjeravanja učenika.

Povratna informacija nastavnika jako je važna. Nastavnik može uz svaki objavljeni materijal istaknuti svoj komentar na temelju kojeg može davati daljnje smjernice učenicima. Traženjem materijala i međusobnim komentiranjem materijala učenici su „uvučeni“ u informalno učenje.

Ovisno o dogovoru i razini sudjelovanja učenika, njihov se rad može vrednovati i ocjenom. Kako bi vrednovanje bilo transparentno i u očima učenika pravedno važno je unaprijed odrediti kriterije vrednovanja. Možda je čak dobro promisliti o nekom obrascu i jasnom sustavu bodovanja.

POGLEDAJTE PRIMJER učeničkog sudjelovanja u stvaranju albuma na Pinterestu. U izradi tog albuma sudjelovali su učenici 1. a razreda Srednje škola Čakovec.

Nastavnik će korištenjem i izradom albuma na Pinterestu imati stalnu digitalnu bazu grafika. Tu bazu bez problema može dijeliti s učenicima i njihovim roditeljima (koji dobivaju uvid o čemu se „priča“ na povijesti).

 …………………

Piše: Miljenko HAJDAROVIĆ

…………………

Miljenko Hajdarović je nastavnik povijesti u Srednjoj školi Čakovec.

Tijekom 10 godina rada u struci aktivno istražuje i koristi IKT u nastavi.

Urednik je Hrvatskog povijesnog portala (www.povijest.net) i certificirani Googleov edukator.

………..

Kolumna je utemeljena na osobnom iskustvu i stavovima kolumnista i ne mora odražavati stavove uredništva Školskog portala ni Školske knjige.