Kolumna
Sandra VUK, majka dviju kćeri – buduće učiteljice i druge koja ni ne želi čuti o tome da nastavi maminim stopama. Entuzijast, osoba koja uvijek uči, sve je zanima i vjeruje u današnju djecu. Da bi cijeli proces bio što lakši, učenje smatra životnom igrom, uvijek traži nove spoznaje, metode i načine poučavanja. Zaljubljenik u nove tehnologije. Zaljubljenik je i u svoj posao i radost koju dijeli kad uđe u učionicu. Profesionalac u poučavanju već 27 godina. Uvijek željna prikazati primjere prakse, poučavati i odrasle. SLUŽBENO: učiteljica u OŠ Sveta Nedelja, učiteljica savjetnica, kolumnistica, e-mentorica, edukatorica o novim tehnologijama, županijska voditeljica. Kolumnistica je Školskog portala od siječnja 2015.
Čemu služi domaća zadaća?
objavljeno: 16. veljače 2015.

No s obzirom na to da danas mnogi učenici ostaju poslije nastave u produženom boravku u školi, ondje pišu i domaće zadaće. Zato moji učenici katkad umjesto naslova domaća zadaća u svoje bilježnice zapisuju naslov školski rad.

Što je zadaća?

Zadaća je aktivnost koju učenici obavljaju samostalno. Može biti raznovrsna, ovisno o tome koja je njezina svrha. Učiteljica sam 1.b razreda koja redovito zadaje zadaće. Moje su zadaće raznovrsne – od samostalnog dovršavanja nekog zadatka do skupljanja materijala za određeni dan i određenu aktivnost. Dajući učenicima domaću zadaću, nastojim ih naviknuti na potrebu da provjere koje ih nastavno gradivo očekuje sljedećeg dana u školi, da provjere svoj pribor, pospreme pernicu i, više od svega, budu svjesni toga da je škola njihov „posao” i da je neke sadržaje potrebno ponoviti, uvježbati, dovršiti… Tako uče biti strpljivi i ispunjavati zadatke koji se od njih traže.

Poštujem i učitelje koji svojim učenicima ne zadaju zadaće, nego im omogućuju slobodan vikend, ali svoj rad doživljavam kao niz malih poticaja kojima u učenika nastojim razviti svijest o obvezi i ispunjavanju zadataka.

Vrste zadaća

Kao što postoje raznovrsni predmeti, postoje i različite zadaće. U prvom se razredu zadaće sastoje od ponavljanja gradiva (pjesama, niza riječi), vježbi pisanja, automatizacije zbrajanja i oduzimanja, istraživanja i uočavanja okoline (bilježenja vremenskih pojava), usvajanja tehnike čitanja, razumijevanja različitih jezičnih sadržaja…

Kad je riječ o nastavi hrvatskog jezika, u prvom razredu nastojim obogatiti leksik učenika pa i zadaće temeljim na rečenici, proširivanju jednostavne rečenice, pisanu izražavanju (opisu niza slika), razumijevanju pročitanog što je temelj za sve ostale aktivnosti čitanja…

Zadaće iz matematike najčešće sastavljam sama. Uočavajući koje gradivo moji učenici ne uspijevaju svladati, pripremam za njih zadaće s takvim tipom zadataka (samo promijenim imena, znamenke i katkad sličicu). Znam da učenici vole matematičke zadaće u kojima rješavaju točkalice, slikovne zadatke i matematičke bojanke.

Za prirodu i društvo najčešće zadajem zadaće u radnoj bilježnici. Sastoje se od niza različitih zadataka u kojima treba izrezivati, bojiti, povezivati pojmove, bilježiti promjene u prirodi, napisati vlastito mišljenje…

Za odgojne predmete nema zadaća osim što učenike redovito podsjećam na pribor ili opremu koju trebaju imati za određeni sat.

Ocjenjivanje zadaća

Kako ocijeniti zadaću ako znam da su je pregledali ili ispravili roditelji mojih učenika? Lako… Zadaće ocjenjujem tako što na početku sata tražim od pojedinog učenika da sam riješi i objasni zadatak koji je bio za domaću zadaću. Oni koji su samostalno riješili zadaću (što je i njezina svrha) riješit će zadatak bez problema, a ostalima će, dakako, biti teže.

Ako na usmenoj provjeri učenici ne znaju riješiti zadatak koji su kod kuće besprijekorno riješili, njihovi me roditelji poslije često pokušavaju uvjeriti da kod kuće nije bilo problema s rješavanjem tih zadataka. Vjerujem da nije, ali ta djeca nisu sama pisala zadaću, već uz njihovu ili pomoć djedova i baka. Stoga pred cijelim razredom provjeravam jesu li učenici shvatili zadatke i samostalno ih rješavali kod kuće, a u višim razredima provjeravam razumijevanje zadaća iz matematike ispitujući učenike pred pločom tako da samo zamijenim znamenke u zadatcima.

Roditelji i domaća zadaća

Roditelji me uvijek pitaju što trebaju činiti kad njihova djeca rješavaju domaće zadaće, a ja im odgovaram: Ništa i sve! Kad kažem ništa, mislim na to da ne bi trebali rješavati zadaće umjesto njih ili im sugerirati odgovore, a kad kažem sve, držim da bi trebali pokazati zanimanje za zadaće svoje djece, pročitati zadatke, prelistati bilježnicu i udžbenik, potražiti odgovore, zajedno sa svojom djecom skupljati materijale i podatke kako bi učenici znali da se njihovi roditelji brinu za njih.

  • Domaća je zadaća sastavni dio školovanja i potrebna je za razvijanje svijesti o radu i uloženom trudu, a rješavajući je, učenik razvija koncentraciju, radne navike i želju za postizanjem što boljeg uspjeha.

Sandra Vuk, OŠ Augusta Šenoe, UHURN Zvono