Nadalje, djeci se kupuju različite enciklopedije dok su još sasvim mala. Stoga su djeca postala poput malih košnica u kojima ima mnogo bespotrebnog znanja, a iznimno malo onog stvarnog, odnosno funkcionalnog, primjenjivog u praksi.

Kao primjer će mi poslužiti sadržaj prirode i društva za prvi razred koji je vezan za 8. listopada, to jest Dan neovisnosti naše domovine.

Ključni pojmovi za tu nastavnu jedinicu su blagdani Dan neovisnosti.

Ishodi/ciljevi nastavne jedinice:

• sudjelovati u obilježavanju blagdana
• integracija i korelacija programa međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja Građanskog odgoja i obrazovanja: sudjelovati u obilježavanju blagdana, čestitanju blagdana
• kompetencija komunikacije na materinskom jeziku: učenik će u govornom obliku izražavati svoje dojmove o obilježavanju Dana neovisnosti i njegovu značenju; prikupljat će ključne informacije na temelju izvorne stvarnosti te teksta i slikovnog prikaza u udžbeniku; usmeno će sudjelovati u dijalogu sa sugovornicima (učiteljem/učiteljicom i suučenicima)
• kompetencija učenja – učiti kako učiti: učenici će razvijati vlastite metode učenja; oblikovat će ustrajnosti u učenju i pozitivan stav prema učenju te primjenjivati naučeno u različitim situacijama
• društvene i građanske kompetencije: učenici će kao aktivni članovi društvene zajednice sudjelovati u obilježavanju Dana neovisnosti; obilježavanjem blagdana iskazat će poštovanje prema kulturnoj tradiciji u RH.

Kad ste to pročitali, iznenadit će vas da u jednoj anketi više od 75 % građana u dobi od 17 do 89 godina nije znalo koji je to praznik, a kamoli objasniti značenje i podrijetlo pojma neovisnosti, a očekujemo da to zna dijete s nepunih 7 godina.

Djeci sam to pokušala objasniti govoreći im o ljubavi prema domovini i samostalnosti, a onda sam ih upoznala sa simbolima naše države. Usred mojeg izlaganja jedan je učenik podignuo ruku i pitao: „Znate li koliko država u Europi ima te iste tri boje na zastavama?” Rekla sam da ne znam, a on je nastavio „sipati” podatke iz enciklopedije (ili neke knjige o zastavama) kao iz rukava.

Učenikov monolog trajao je neko vrijeme, a zatim sam ja njega pitala, da bih provjerila funkcionalnost tog znanja, kako se zove mjesto/grad u kojem živi. Učenik je veselo odgovorio misleći da sve zna.

Moje sljedeće pitanje potpuno ga je iznenadilo: „Znaš li kako izgleda zastava ili grb tvojega grada, možeš li mi ih opisati?”

Naravno da nije znao odgovor. Nijedan učenik u razredu nije znao – lakše im je u tražilicu upisati francuska zastava i zapamtiti da su nam boje na zastavi iste nego bolje upoznati mjesto u kojem žive.

Takvih je tema u sadržajima prirode i društva puno. Najnovija je da jazavac spava zimski san. Na to su djeca rekla da su možda vidjela jazavca u ZOO-u ili njegovu fotografiju u knjizi. Nažalost, u udžbenicima prirode i društva ne piše da kukci, žabe i zmije spavaju zimski san – ono što mogu vidjeti, mogu primijetiti i čemu ih uči iskustvo.  Nadalje, mjesto u kojem se nalazi naša škola poznato je po crnim vjevericama. Učimo (iz udžbenika) da spavaju zimski san, a one veselo skakuću po našoj prozorskoj dasci i uveseljavaju nas, čak nam znaju kucati po prozoru…

Stalno imamo isti problem – sadržaji u udžbeniku nisu u skladu sa stvarnim životom.

Da ne ostane samo na prvom razredu, navest ću primjer i iz drugog razreda – nastavna tema Jesen u zavičaju.

KLJUČNI POJMOVI­­: jesen, promjene u prirodi

OBRAZOVNA POSTIGNUĆA­: uočiti glavna vremenska obilježja jeseni u zavičaju

TEMELJNE KOMPETENCIJE:

• kompetencija komunikacije na materinskom jeziku: učenici će navesti činjenice i izraziti misli i osjećaje povezane s promjenama u prirodi i vremenskim prilikama ujesen u govornom i pisanom obliku; bit će sposobni odabrati ključne informacije o vremenskim obilježjima jeseni i integrirati ih u razgovor i pripovijedanje o promjenama u prirodi
• temeljne kompetencije u prirodoslovlju: učenici će rastumačiti temeljne prirodne zakonitosti i navesti pojmove povezane s promjenama u prirodi i glavnim vremenskim obilježjima jeseni; kod učenika će se razviti interes za prirodoslovna pitanja i razumijevanje promjena u okolišu
• kompetencija učenja – učiti kako učiti: učenici će učinkovito upravljati vremenom u procesu učenja i informacijama o promjenama u prirodi i glavnim vremenskim obilježjima jeseni i biti sposobni organizirati vlastito učenje; razvit će pozitivan stav i radoznalost u traženju mogućnosti učenja i primjene naučenoga u različitim životnim situacijama povezanim s jesenskim promjenama u prirodi.

CILJ NASTAVNE JEDINICE:

• uočiti, opisati i objasniti glavna vremenska obilježja jeseni u zavičaju.

Šećemo dvorištem škole, uočavamo bitna obilježja jeseni i fotografiramo ih. U susjednim dvorištima raste mnogo voćaka i djeca zorno primjećuju da su jabuka, kruška, šljiva i trešnja listopadno drveće jer gube lišće. Čak i skupljamo to lišće, odnosno učimo u stvarnosti.

Međutim, prije provjere učenici uče iz udžbenika u kojem se ne spominje ono što su vidjeli i doživjeli, ali se u njemu nalaze fotografije  jasena, hrasta i bukve. Zbunjeni roditelji pitaju me: „Učiteljice, što oni moraju znati: sadržaj udžbenika ili ono što ste im Vi pokazali? Nemamo šume u blizini, živimo u gradu, a i mi ne bismo prepoznali jasen. Što da radimo, učiteljice?” 

Držim da nam treba revizija sadržaja. Imamo problem, a to nisu nove generacije djece. To su autori udžbenika koji nemaju puno veze sa stvarnim životom i traže uzore u stranim udžbenicima.

Učenici i roditelji su zbunjeni. Kako je tek učiteljima? Umjesto da od 1. razreda krenemo od primjećivanja i učenja onoga što je oko nas i to znanje proširujemo, učimo neke nepotrebne sadžaje, to jest preskačemo ono što nam je pred nosom (voćke ujesen).

Sandra VUK | OŠ Sveta Nedelja | https://sites.google.com/site/prvibsvetanedelja/  | UHURN Zvono

………..

Kolumna je utemeljena na osobnom iskustvu i gledištima kolumnista i ne mora izražavati mišljenja uredništva Školskog portala i Školske knjige.