Kako motivirati učenike

POLITIKU FINANCIRA NAROD, A NEPISMENI NAROD TO TEŽE SHVAĆA

Svijet prividno pismenih

utorak, 31. siječnja 2017.

U Hrvatskoj je, prema popisu stanovništva iz 2011. nepismeno 0,8% stanovništva, odnosno 30 402 ljudi starijih od 11 godina. UNESCO se nikako ne bi složio s tim brojem.

Svijet prividno pismenih

UNESCO, naime, Hrvatsku promatra u krugu zemalja koje pismenost još uvijek definiraju kao „sposobnost čitanja i pisanja na bilo kojem jeziku“. A definicija pismenosti i nepismenosti se u posljednjih dvadesetak godina drastično promijenila.

Sve je zakuhao Alvin Toffler onom antologijskom definicijom nepismenosti s kraja prošloga stoljeća:  „Nepismeni 21. stoljeća neće biti oni koji ne znaju čitati i pisati, već oni koji neće znati učiti i dopuniti ili obnoviti svoje znanje.” 

Najozbiljniji signali da nešto ne štima s obrazovnim sustavima uvijek dolaze s tržišta rada. A globalno tržište rada suočilo se s golemim brojem školovanih mladih ljudi koji su samo prividno pismeni: odlično čitaju i pišu, ali su funkcionalno nepismeni, nesposobni pročitati i/ili kreirati složenije nelinearne podatke (tablice, grafikone, karte...) razumjeti i ispuniti formulare, sastavljati i pratiti protokole..., točnije: nesposobni su za cjeloživotno učenje.

Da bi se točno utvrdila funkcionalna pismenost petnaestogodišnjaka, OECD je 2000. godine pokrenuo Pisa istraživanje triju vrsta pismenosti: prirodoslovne, matematičke i čitalačke. (Kasnije su krenula ispitivanja desetogodišnjaka projektima PIRLS – čitalačka  pismenost) i TIMSS – prirodoslovna i matematička pismenost.) Prvi su pokazatelji bili poražavajući: 20 % ispitanih petnaestogodišnjaka  bilo je funkcionalno nepismeno. S takvom strukturom mladih nemoguće je planirati rješenja gospodarskih kriza i zapošljavanja. To je potaknulo članice EU za pokretanje projekata s ciljem da smanje funkcionalnu nepismenost djece do 15 godina s 20% s na 15% posto do 2020. godine.

Jedan od takvih projekta za poticanje pismenosti je i onaj aktualni iz Strukturnih fondova EU  za koji mnoge škole u Hrvatskoj ovih dana skupljaju dokumentaciju i razrađuju ideju projekta. Riječ je o natječaju za dodjelu bespovratnih sredstva školama za poticanje sedam vrsta informacijske pismenosti:

  1. ČITATELJSKA PISMENOST (PISA je definira kao „razumijevanje i korištenje pisanih tekstova, razmišljanje o njima i angažman prilikom čitanja radi postizanja osobnih ciljeva, razvoja vlastitog znanja i potencijala te aktivnog sudjelovanja u društvu“.)
  2. MATEMATIČKA PISMENOST (PISA definira osam kompetencija matematičke pismenosti:   Matematičko mišljenje i zaključivanje; matematičko argumentiranje; komunikaciju; modeliranje; postavljanje i rješavanje problema; prezentiranje; korištenje simbola, formalnog i tehničkog jezika i operacija; korištenje alata i tehnologija).
  3. PRIRODOSLOVNA PISMENOST (PISA je definira trima makrokonceptima:  prirodoslovno znanje ili koncepti - znanje iz prirodoslovlja i znanje o samoj znanosti; prirodoslovni procesi – sposobnost pronalaženja, tumačenja i djelovanja na temelju dokaza: opisivanje, objašnjavanje i predviđanje prirodoslovnih pojavarazumijevanje znanstvenog istraživanja te tumačenje znanstvenih dokaza i zaključaka; prirodoslovni konteksti – primjena  prirodoslovnog znanja i korištenje prirodoslovnih procesa. PISA koristi tri glavna konteksta: život i zdravljeZemlja i okoliš te znanost i tehnologija.
  4. FINANCIJSKA PISMENOST (PISA je definira kao: znanje i razumijevanje financijskih koncepata te uključuje vještine, motivaciju i samopouzdanje za primjenu takvog znanja i razumijevanja. Cilj financijske pismenosti je donošenje učinkovitih odluka u nizu različitih financijskih konteksta kako bi se poboljšala financijska dobrobit i pojedinaca  i društva te omogućilo svakome da sudjeluje u ekonomskom životu.
  5. MEDIJSKA PISMENOST (Uobičajena je definicija medijske pismenosti: sposobnost pristupa, analize, vrednovanja i odašiljanja prouka posredstvom medija. Krešimir Mikić medije definira kao prijenosnike humanih poruka, ideja i vrijednosti.)
  6. DIGITALNA PISMENOST (Hrvatski Nacionalni okvirni kurikulum digitalnu pismenost naziva digitalnom kompetencijom i definira je kao: „osposobljenost za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije za rad, u osobnomu i društvenomu životu te u komunikaciji. Njezini su ključni elementi osnovne informacijsko-komunikacijske vještine i sposobnosti: upotreba računala za pronalaženje, procjenu, pohranjivanje, stvaranje, prikazivanje i razmjenu informacija te razvijanje suradničkih mreža putem interneta."
  7. MULTIKULTURALNA PISMENOST (dio je kulturalne pismenosti - razumijevanja kako zemlje, religije, etničke grupe, tradicionalna vjerovanja, simboli, običaji i usmena tradicija utječu na stvaranje, spremanje, zaštitu, arhiviranje, postupanje s informacijama te širenje informacija i znanja korištenjem tehnologija. Multikulturalna se pismenost odnosi na razumijevanje drugih i drukčijih za uspješno uspostavljanje dijaloga među kulturama.   

Definicija pismenosti, kako vidimo, drastično se promijenila u odnosu na ono s poznavanjem slova i čitanjem. Da nas danas tko pita jesmo li pismeni ili samo prividno pismeni, poprilično bismo se zamislili kako odgovoriti na to pitanje, zar ne?

Piše: Dinka JURIČIĆ

 

Vezani članci
Školski portal: Bolesna generacija

Bolesna generacija

„Što pitanja postaju složenija i teža, to ljudi sve više…

Školski portal: Riznice tišine

Riznice tišine

Tišina je, naime, ono mistično mjesto na kojem započinje čuđenje,…

Školski portal: Jedna knjiga godišnje

Jedna knjiga godišnje

… svojevrsni satirični pamflet s naslovom PRIJEDLOG ZA UKINUĆE HRVATSKE…

5+ klub
Stručni skupovi Školske knjige
Slovopis
e priručnik
Preuzimanje digitalnih udžbenika
Preuzimanje višemedijskih materijala
Preuzimanje višemedijskih materijala za srednju školu
E-priručnik Tehnička podrška
Lente vremena
Školski portal: Nitko nije premalen da bi potaknuo promjene!

Nitko nije premalen da bi potaknuo promjene!

U međupredmetnoj temi ODRŽIVI RAZVOJ klimatske…

Školski portal: Štrajk i početak došašća

Štrajk i početak došašća

Nadam se da smo nešto pokrenuli…

Školski portal: ADVENTSKI KALENDAR ZA RAZREDNU NASTAVU

ADVENTSKI KALENDAR ZA RAZREDNU NASTAVU

Drage učiteljice i dragi učitelji, i…

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

...nego su odlučili provesti revoluciju svojeg…

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto je važna dinamička akomodacija i…

Nadahnjujući citati o učiteljima

Nadahnjujući citati o učiteljima

Dan učitelja, koji slavimo 5. listopada,…