E, da, zato i ovi naši “patchworkići” koji će ukratko podsjetiti otkad se koristi guma, tko je prvi stigao na Južni pol…

■ Kada su planeti Merkur i Venera imali dva imena?

Rimljani su za Merkur koristili dva imena. Ako su ga vidjeli prije zalaska Sunca, nazivali su ga Merkurom, a ako su ga vidjeli prije izlaska Sunca na istoku, mislili su da je drugo tijelo i nazivali su ga Apolonom.

I Veneri su dali dva imena. Navečer su je nazivali Hesperus, a kada su je vidjeli ujutro, ime joj je bilo zvijezda Danica Fosfarus. Nisu znali da je riječ o istom planetu.

Srednjoamerička igra loptom

……………………

■ Kada se počela koristiti guma?

Nađeni su fosilni ostaci biljaka koje proizvode gumu stari gotovo tri milijuna godina. U ruševinama gradova što su ih sagradili Inke i Maje u Južnoj i Srednjoj Americi nađene su grube gumene lopte, stare najmanje 900 godina.

Kada je Columbo prvi put došao u Novi svijet, vidio je urođenike na Haitiju kako igraju neku igru s loptom načinjenom od “gume iz drveta“.

Godine 1520. astečki vladar Montezuma pozvao je Cortesa i njegove vojnike na priredbu u gradu Meksiku, na kojoj se igrala igra s gumenom loptom.

Godine 1763. Francuz La Condamin poslao je u Pariz izvješće zajedno s uzorcima gume na koje je naišla njegova ekspedicija po Južnoj Americi. Opisao je kako urođenici prave cipele, ratničke štitove i boce od gume, te kako upotrebljavaju gumu da bi izradili nepromočive tkanine. Izgleda da je guma jedan od najranijih čovjekovih pronalazaka.

• Guma je pronađena u više od 400 različitih biljaka.

 Ali, količina gume u njima je različita, pa se iz nekih ne isplati vaditi. Guma je ljepljiva, elastična tvar koja se dobiva iz mliječne tekućine, različite od biljnog soka. Ta se tekućina nalazi u kori, korijenu, stablu, granama, lišću i plodovima biljaka i drveća. Ali, najviše je ima u unutarnjoj kori grana i stabla gumina drveta – kaučukovca. Kaučukovac najbolje uspijeva na prostoru između 10. stupnja južne i 10. stupnja sjeverne geografske širine. To je područje poznato pod nazivom “gumeni pojas“.

• Najbolja guma dobiva se od drveta Havea brasiliensis.

Roald Amundsen i njegova posada na Južnom polu 1911.

■ Tko je prvi stigao na Južni pol?

Na put prema Južnom polu istodobno su krenule dvije ekspedicije: britanska koju je vodio kapetan Robert F. Scott i norveška koju je vodio Roald Amundsen. Norvežani su za vuču saonica s opremom i hranom koristili pse, dok su Britanci pogrešno izabrali motorne saonice i ponije. Motorne saonice su se ubrzo pokvarile, a poniji uginuli.

Amundsen je na Južni pol stigao 14. prosinca 1911. godine. Mjesec dana kasnije stigao je Scott i pronašao norvešku zastavu zabijenu u snijegu. Iscrpljeni od puta i s malim zalihama hrane, Britanci nisu preživjeli povratak u bazu. Amundsen je među prvima počeo koristiti avione i cepeline u istraživanju pa je tako 12. svibnja 1926. nadletio Sjeverni pol, što je za ono vrijeme bio pothvat. Poginuo je 18. lipnja 1928. godine, kada je hidroavionom poletio kako bi spasio ekspediciju istraživača iz ledenih pustoši blizu Sjevernog pola. 

■ Kad su muškarci nosili lak za nokte?

U Babilonu su oko 3200 godine prije Krista samo pravi ratnici nosili lak za nokte.

Dokaz za to su grobnice babilonskih vojnika u kojima su, pored oružja i druge vojne opreme, arheolozi našli i pribor za nokte. Prije bitke vojnici su nokte bojili komadićima crnog i zelenog ugljena, jer su smatrali da će takav izgled neprijateljima utjerati strah u kosti. Uskoro je sređivanje noktiju postalo obavezno prije svake bitke.

■ Kada su bili zabranjeni gromobrani?

U drugoj polovici 18. stoljeća naređeno je u pokrajini Artoisu, u Francuskoj, da se smjesta skinu svi gromobrani jer da je ta naprava koja se suprotstavlja srdžbi neba inspirirana vragom. Samo jedan čovjek u tom kraju, neki De Vissery, vlasnik dvorca u St. Omaru, koji nije vjerovao u vraga, pobunio se protiv te naredbe.

Uz pomoć mladog odvjetnika iz Arrasa uspio je sudskim putem vratiti gromobran. Taj je odvjetnik bio Maximilien François Marie Isidore de ROBESPIERRE, kasnije čuveni političar.

…………………

PRIREDILA: Snježana STANIN

Snježana Stanin je nastavnica mentorica. Predaje fiziku u Osnovnoj školi Šimuna Kožičića Benje u Zadru. Jedna je od autora zbirki Fizika oko nas za 7. i 8. razred. Voditeljica je Županijskog stručnog vijeća fizike za osnovne i srednje škole Zadarske županije. Autorica je triju radijskih kvizova (više od 200 emisija).