U prvom sam dijelu ove teme opisala kako napraviti dobre preduvjete za uspješno učenje. Nekoliko mi je kolegica reklo da su taj članak iskoristile kao sadržaj za roditeljski sastanak pa mi je i to znak da nikad nije previše ponavljanja.

Zašto ova tema? Ponekad se i sama pitam kako unutar učeničkih mogućnosti “strpati” sav taj sadržaj, kako ga oblikovati da bude zanimljiv, da izazove kod njih interes, a opet da im bude jasno da se osnove i temelji [bez obzira koliko su ponekad dosadni] moraju naučiti.

Metode i tehnike učenja [koje se spominju u Kurikulumskom dokumentu]

[CITAT]

OSNOVNI CILJ RAZLOŽEN JE U NEKOLIKO PODCILJEVA:

1. Učenik se koristi različitim strategijama učenja i upravljanja informacijama koje su temelj za razvoj ostalih vrsta pismenosti te za kritički i kreativni pristup rješavanju problema.

2. Učenik upravlja svojim učenjem tako što postavlja ciljeve učenja, planira i odabire pristup učenju te prati, prilagođava i samovrednuje proces i rezultate učenja.

3. Učenik prepoznaje vrijednost učenja i pokazuje interes za učenje, prepoznaje svoje motive za učenje, razumije i regulira svoje emocije tako da potiču učenje te razvija pozitivnu sliku o sebi kao učeniku.

Kurikulumski su dokumenti pisani za nas učitelje. Učenicima ih treba „prevesti“.  Probat ću praktično, ukazujući primjerima, prikazati kako to izgleda učionici.

A] METODA ČITANJA I RAZUMIJEVANJA SADRŽAJA

Učenik najprije tekst pročita naglas. U tom čitanju uočava da su neki dijelovi istaknuti jače [bold]. Ako smo im ukazali primjerom da je dio koji je istaknut onaj  koji je bitan, bit će im jasnije da učenje trebaju bazirati oko tog dijela. Zatim učenika upućujem da pokuša vlastitim riječima PREPRIČATI pročitani sadržaj. To im je izuzetno teško jer mnogi misle da prepričati znači doslovno reproducirati i jako teško sadržaj izriču svojim riječima. Mnoge učenike tada upućujem da svoje pričanje/prepričavanje baziraju baš oko tih debelih/masnih slova jer to su ciljevi koje je potrebno naučiti.

U težim i dužim tekstovima [povijesni sadržaji] dopuštam da rade svoje sažetke/šalabahtere. Pisanjem sažetka učenik ponovno ponavlja, odvaja bitno od nebitnoga i usustavljuje sadržaj.

B] PREZENTIRANJE SADRŽAJA

Razumijevanje naučenoga učenik može pokazati:izradom prezentacije, plakata, mape, skice i sl.; objašnjavanjem drugim učenicima; raspravljanjem o temi; postavljanjem pitanja i davanjem odgovora, prepričavanjem teksta svojim riječima, sažimanjem i izdvajanjem bitnih obilježja, vizualizacijom informacija [crta jednostavne shematske prikaze, izrađuje jednostavne kognitivne i konceptualne mape], predlaganjem različitih rješenja jednostavnijih konkretnih i apstraktnih problema, jasnim prezentiranjem teme u pisanom obliku.

Kako učenike naučiti prezentirati i osloboditi ih straha od javnog nastupa? Do sada se u mome radu najuspješnijim pokazalo „otvaranje vrata“ za dopunsku nastavu. To znači da učenike potičem da prezentiraju naučeno, a pokazalo se da su najbolja publika ostali učenici. Otkrili smo da nema bolje motivacije i razumijevanja nego kad unutar razreda učenik učeniku nešto objašnjava. Ja ponekad služim kao dobar organizator koji pronađe mjesto, vrijeme, knjige i zadatke i odmaknem se od njih. Samo jednom sam provirila u učionicu tijekom takvog procesa učenja i pokazalo se da me ne primjećuju, da se jednostavno druže, rade i zajedno slave kada učenik koji je prošao kroz vršnjačku obuku ostvari bolji uspjeh.

C] VIZUALNO UČENJE, UČENJE KROZ PRIČE

Tijekom godina moga rada pokazalo se da učenici sve više vizualno pamte, a generacije rođene nakon 2000. kao da su uz ekrane naučili učiti okruženi šumom različitih slika, zvukova i boja.

Nisu to umne ili konceptualne mape, više je to priča koja ide uz određeni rad, više je to šire spoznavanje uzroka i posljedica koji rezultiraju izvrsnim likovnim radovima. Moji učenici smatraju da je predmet likovna kultura izuzetno težak pod mojim vodstvom. Ponekad se muče i trude puno više nego tijekom recimo matematike. S druge strane i dan danas znaju odrediti neko stoljeće jer sam im tako objašnjavala suvremene umjetnike, znaju kontinente, imaju puno šire opće znanje nego neka druga djeca.

Mozak pamti neobične stvari tako da te uvodne priče zapravo stvaraju temelje za daljna učenja.

Takvo pripovjedno/narativno učenje, gdje riječima opisujemo slike pred očima, nikada ne smijemo izostaviti iz metoda poučavanja i učenja.

U konačnici sve do danas čitamo zapise mudraca koje su sve bitne lekcije izgovarali u obliku priča svojim učenicima.

D] RAD NA TEKSTU I RAD S TEKSTOM

Učeniku treba ukazati da osim podebljanih riječi, svaki tekst ima smisao. Da se sadržaj vezuje na određena predznanja, istraživanje novih sadržaja [kojima nadopunjujemo već usvojeno znanje], da je sadržaj često obogaćen tablicama, grafikonima i slikama, koji također pomažu u objašnjavanju novog gradiva.

U ovoj je domeni najpoznatija metoda Čitanje s razumijevanjem.

Učenik je s čitanjem s razumijevanjem upoznat od 1.razreda u predmetu Hrvatski jezik, ali često ne shvaća kako čitanje s razumijevanjem može biti povezano s ostalim predmetima.

To je nešto što svima nama treba cijeli život: razumjeti pročitani tekst, pročitanu reklamu ili postaviti pitanje vezano uz sadržaj kao znak da smo razumjeli ono što se traži od nas.

Roditelje upućujem da prilikom čitanja novog sadržaja učenici sjede na stolcu i da noge budu oslonjene o pod, da sjede uspravno [i da nemaju ometajuće faktore oko sebe], da ih prva dva čitanja nitko ništa ne ispituje, a da zatim odgovore na već uobičajena pitanja: Tko, kako, gdje, kada i zašto?

Ako ne znaju odgovor na ta pitanja, upućujem ih da uzmu marker i pronađu u tekstu i podcrtaju odgovore na ta pitanja. Na kraju, ako i nadalje ne razumiju sadržaj neka zatraže pomoć, ali samo sugestivnu, a ne da roditelj uzima knjigu i uči sadržaj umjesto njih, prepričava im ga i tumači. Tako nikada neće steći ovu izuzetno bitnu vještinu.

Metoda i tehnika ima puno više, a ovo su samo neke koje ja redovito koristim u svome radu i s kojima ću cijelu školsku godinu upoznavati svoje učenike na Satima razrednika kako bi im prelazak u 5.razred bio što lakši.

■ Piše: Sandra VUK ■ OŠ SVETA NEDELJA, SVETA NEDELJA ■ Mrežne stranice 4.b ■