Snijeg u blizini ekvatora? Ha, ha!

Kad su sredinom 19. stoljeća njemački misionari Johannes Rebmann i Ludwig Krapf, kao prvi Europljani, ugledali u daljini snijegom pokrivenu vulkansku planinu Kilimanjaro, o tome su obavijestili Kraljevsko geografsko društvo u Londonu. Međutim, učeni članovi tog društva ismijali su ih tvrdeći da u blizini ekvatora ne može biti snijega. Iako su znali za južnoameričke Ande, koje su na istoj geografskoj širini i na kojima je snježna granica znatno niža od one na Kilimanjaru, nisu kao dokaz prihvatili ni to da ih je vojska Simóna Bolívara prelazila probijajući se kroz snijeg i led.

Lete samo bog i anđeli

Lord Kelvin, vodeći znanstvenik svog vremena, napisao je 1894. godine da “ne gaji ni najmanji tračak nade da će se, osim u balonima, ljudi ikada vinuti put neba“. Još je nevjerojatnija izjava biskupa Miltona Wrighta: “Sposobnost leta imaju samo Bog i anđeli”. Tu su izjavu opovrgli Orville (1871. – 1948.) i Wilbur (1867. – 1912.) Wright, koji su 17. prosinca 1903. godine izveli prvi let avionom.

Užasan smrdljivi stroj

Američki Kongres najavio je 1875. godine novu vrstu prijevoza. Umjesto kočija s konjima, “pojavit će se kola koja će pokretati motor na benzinski pogon”. Odmah su se javili mnogi inženjeri koji su smatrali da su te riječi u najmanju ruku ishitrene. U časopisu koji je objavljivao stručne tekstove o načinima prijevoza u budućnosti pisalo je da će “ljudi možda prihvatiti vozila na paru, ali da motori s unutrašnjim izgaranjem nikad neće biti ugrađeni u automobile zato što su opasni, ispuštaju užasan smrad i nisu pouzdani”. Čak ni iz Daimler-Benza nisu stizale vijesti koje su nagovještavale uporabu motora na benzin. Jedan od direktora te kompanije najavio je 1900. godine da će “u budućnosti možda postojati potreba za najviše tisuću automobila”. Da je u pitanju bila loša procjena, bilo je jasno već 1927. godine, kada je Henry Ford prodao 15 milijuna automobila poznatih kao model T.

Zar s oba kraja istodobno?

Kada je mladi Thomas Alva Edison radio kao telegrafist i firmi Western Union, on je jednom svom šefu generalu Colemanu iznio svoju ideju o mogućnosti da se istim kabelom istodobno šalju vijesti s oba njegova kraja. Coleman se izvikao na njega i otpustio ga. Kad je Edison izumio žarulju (1879.), britanski je parlament trebao donijeti odluku o uvođenju električnog osvjetljenja po kućama. Ali, prijedlog je odbijen.

Vi ste varalica, gospodine Edison!

Jean-Baptiste Bouillaud (1796. – 1881.), ugledni francuski kirurg, od 1862. predsjednik Académie de Medecine, u medicini je bio stručan, ali ipak nije povjerovao da se ljudski glas može zabilježiti.

“Vi ste, gospodine Edison, najobičnija varalica! Nemoguće je zamisliti da običan metal može ponoviti plemeniti ljudski glas“, izjavio jeBouillaud 1878. godine, kad je Francuskoj akademiji bio predstavljen fonograf, preteča gramofona.

 Čak je jednom 1880. i sam Edison rekao svom pomoćniku:

“Fonograf nema nikakvu komercijalnu vrijednost“.

Međutim, nisu bili u pravu, a Edison je još jednom pogriješio. Kad su ga novinari 1922. godine pitali što misli o radiju kao tehnološkoj novini, odgovorio im je:

“To ludovanje neće potrajati. Vidjet ćete, već sutra radio će biti zaboravljen.”

Ipak, srećom, to sutra gospodina Edisona nije došlo do danas.

Televizija neće imati velikog utjecaja

TV iz 1946.

Uoči Drugog svjetskog rata prijenos televizijske slike već se bio dovoljno usavršio da u nekim zemljama – Velikoj Britaniji, Francuskoj, Americi, Rusiji – počne emitiranje redovnog TV programa. Ipak, mnogi ni tada nisu vjerovali da televizija ima budućnost. Rex Lambert, britanski kritičar, 1936. godine rekao je da „televizija neće imati velikog utjecaja ni na čiji život“.

Sve je već izmišljeno

Herbert Clark Hoover (1929. – 1933.), 31. predsjednik SAD-a, poznat i po tome što je za vrijeme njegovog mandata izbila Velika ekonomska kriza, zatvorio je Patentni ured. Kad su ga pitali za razlog, odgovorio je:

“Pa, sve je već izmišljeno. Nema se više što izmisliti.”

Umjetni satelit u orbiti?

Engleski fizičar, matematičar i astronom Isaac Newton (1642. – 1727.) prvi je iznio mogućnost da se u Zemljinu orbitu pošalje umjetni satelit, ali u tu smjelu izjavu koju je izrekao 1687. godine nitko nije povjerovao.

Telefon je maštarija koja se nikada neće ostvariti

Iako većina misli da je prvi telefon izradio Alexander Graham Bell, on ga je napravio po Meuccijevim zabilješkama. U lipnju 2002. The United States House of Representatives potvrdio je da je izumitelj telefona Talijan Antonio Meucci, a ne Alexander Graham Bell. Kako god bilo, znamo što nam danas znači telefon, ne možemo zamisliti život bez njega. Ali, Francuska akademija znanosti svojedobno je proglasila telefon maštarijom koja se nikad neće ostvariti.

…………………

PRIREDILA: Snježana STANIN

Snježana Stanin je nastavnica mentorica. Predaje fiziku u Osnovnoj školi Šimuna Kožičića Benje u Zadru. Jedna je od autora zbirki Fizika oko nas za 7. i 8. razred. Voditeljica je Županijskog stručnog vijeća fizike za osnovne i srednje škole Zadarske županije. Autorica je triju radijskih kvizova (više od 200 emisija).