Za bistre i znatiželjne glave

ZA BISTRE I ZNATIŽELJNE GLAVE

Slučajni pronalasci

četvrtak, 12. listopada 2017.

Što je praskavi pamuk, odakle ideja za „mačje oči“? Kako je pronađen eter, kako saharin i penicilin?

Slučajni pronalasci

Svi ti pronalasci svoje otkriće mogu zahvaliti nekomu slučajnom događaju. Jednom je pri ruci za brisanje bila baš pamučna pregača, drugi put se mačka našla na ogradi baš u određenom trenutku. U žurbi je jedan znanstvenik zaboravio oprati ruke, a drugi jeo sendvič baš iznad zdjelica s kolonijama bakterija. I nespretnost zubara Mortona i kemičara Bénédictusa doveli su do važnih otkrića. Da, sve se to dogodilo slučajno. No ovaj put pred pametnim glavama znanstvenika koji su zapazili nešto što drugi prije njih nisu, pred pametnim glavama koje su neki događaji potaknuli na razmišljanje.

Praskavi pamuk

 

Njemački kemičar Christian Friedrich Schönbein (1799. – 1868.), koji je 1840. godine ustanovio postojanje još jednog oblika kisika, koji je nazvao ozon, otkrio je i tzv. praskavi pamuk, tj. celulozni trinitrat (nitrocelulozu). To je nakon baruta jedan od prvih organskih eksploziva koje je izmislio čovjek. Otkriće se dogodilo 1845. posve slučajno. Bio je u svojoj kući i u kuhinji izvodio pokuse s mješavinama sumporne i dušične kiseline. Bio je malo nespretan i dio te mješavine prolio na pod. Zgrabio je prvo što mu je došlo pod ruku da bi obrisao pod. Bila je to pamučna pregača njegove žene. Tada ju je prebacio preko peći da se osuši. Nakon nekoliko minuta, na njegovo čuđenje, pregača je eksplodirala. To je bilo neočekivano djelovanje kiselina s celulozom (polisaharidom) iz pamuka. Zato se nitroceluloza naziva „praskavi pamuk”.

Eter

 

Morton – kad je prvi put upotrijebio eter kao anestetik 1846.

Do početka 16. stoljeća liječnici su pacijentima ublažavali bol tako što su ih uspavljivali spužvom natopljenom sokom od maka. Takva „narkoza” prestala se upotrebljavati oko 1520. godine i pacijenti su morali trpjeti bol. Onda je 1846. godine bostonski zubar William Thomas Green Morton (1819. –1868.) u svojoj ordinaciji slučajno prolio eter. Dok je skupljao proliveni eter krpom, osjetio je slabost i ošamućenost. Tada je odlučio iskušati eter na svojim pacijentima. Pacijenti su bili omamljeni i nisu osjećali više bol. I… tako je počelo.

Saharin

 

I do otkrića saharina, prvoga kemijski sintetizirana sladila koje je od oko 400-500 puta slađe od šećera saharoze, došlo je slučajno. Kemičar Constantin Fahlberg (1850. – 1910.) provodio je dane u laboratoriju radeći s katranom kamenog ugljena. Jednom je tako nakon cijelog dana provedena u laboratoriju došao kući. Supruga je već pripremila večeru pa je žurno sjeo za stol zaboravivši oprati ruke. Večera je imala čudan, slatkast okus. Sve što je dodirnuo bilo je slatko. Shvatio je da je uzrok nešto s čim je eksperimentirao u laboratoriju, što mu je ostalo na rukama. Vratio se u laboratorij i pronašao slatku supstanciju. Nekoliko godina poslije patentirao je saharin, koji se masovno počeo proizvoditi 1884. godine. A da je oprao ruke ili barem upotrijebio pribor za jelo…

Mačje oči

 

Britanski izumitelj i biznismen Percy Shaw (1890. – 1976.) izumio je mačje oči, reflektirajuću plastiku koja olakšava vozačima vožnju i po lošem vremenu. Ugrađuje se u osi ceste, uz rub i na prometna vozila. Prvi put su se upotrebljavale za označivanje ruba puta 1947. godine na britanskim putovima. Osobito su se pokazale korisne u Drugome svjetskom ratu jer je bila zabranjena uporaba rasvjete. I do tog izuma došlo je slučajno. Priča kaže da se Percy Shaw jedne noći vozio kući. Svjetlo se odbilo od očiju mačke koja je sjedila na ogradi pa je Shaw shvatio da se nalazi pred zavojem i to ga je spasilo da ne sleti s ceste. Tako je došao na ideju da izradi „mačje oči” koje će pomoći vozačima da prate cestu.

Penicilin

I penicillin je još jedan izum koji je nastao slučajno. Škotski mikrobiolog Alexander Fleming (1881. – 1955.) istraživao je u svom laboratoriju stafilokoke. Kako je po cijele dane provodio radeći, nije imao vremena otići na ručak, nego bi brzinski pojeo neki sendvič. Tako su mu jednom mrvice kruha pale u Petrijeve zdjelice s uzorcima bakterija. Kada se nakon nekoliko dana vratio u laboratorij, vidio je u zdjelicama plijesan, ali bilo je zanimljivo da oko plijesni nije bilo bakterija. To ga je zaintrigiralo pa je odlučio istražiti. Zaključio je da je plijesan Penicillium notatum oslobodila neki spoj koji je ubio bakterije. Fleming je tu materiju, prvi antibiotik, nazvao penicilinom. No nije znao izolirati čisti penicillin. Tek su ga 1940. liječnik Florey i biokemičar Chain uspjeli izolirati. Sva su trojica podijelila Nobelovu nagradu za medicinu 1944.

Vjetrobransko staklo

Svakog dana dok se vozimo automobilom, ne razmišljamo o vjetrobranskom staklu. No nekad su pri sudaru komadići vjetrobranskog stakla izazivali teške ozljede. Današnje vjetrobransko staklo samo napukne ili se razbije u sitne tupe komadiće. I to je otkriće nastalo slučajno. Édouard Bénédictus (1878. – 1930.), francuski slikar, skladatelj, pisac i kemičar 1903. godine je, radeći u svom laboratoriju, pokušavao dohvatiti staklenu posudu koja se nalazila na vrhu police. Pritom je jednu bocu gurnuo pa je pala na pod. No, iako je bila velika i teška, nije se razbila, nego je samo iznutra napukla. To ga je začudilo. Onda se sjetio da je u njoj petnaest godina bila otopina s celulozom. Otopina je isparila i obložila stijenke glazurom koja je zadržala krhotine. Kada je nakon toga vidio prometnu nesreću i posljedice izazvane staklom, dobio je ideju obložiti automobilsko staklo. Automobilska industrija, pak, nije odmah bila zainteresirana za sigurnosno staklo zbog troškova. Godine 1910. razvio je troslojni triplex, koji se upotrebljavao u zrakoplovima u Prvom svjetskom ratu.

…………………

PRIREDILA: Snježana STANIN

Snježana Stanin nastavnica je mentorica. Predaje fiziku u Osnovnoj školi Šimuna Kožičića Benje u Zadru. Jedan je od autora zbirki Fizika oko nas za sedmi i osmi razred. Voditeljica je Županijskoga stručnog vijeća fizike za osnovne i srednje škole Zadarske županije. Autorica je triju radijskih kvizova (više od 200 emisija).

 

 

 

 

 

 

Vezani članci
Školski portal: Slučajni pronalasci

Slučajni pronalasci

Svi ti pronalasci svoje otkriće mogu zahvaliti nekomu slučajnom događaju.…

Školski portal: Mostovi, ća mogu mostovi ...

Mostovi, ća mogu mostovi ...

Mostovi su od davnina povezivali obale rijeka, jezera i mora.…

Školski portal: Tko se to krije iza nadimka

Tko se to krije iza nadimka

Kada se rode, ljudi dobivaju ime koje nose cijeli život.…

Slovopis
e priručnik
Preuzimanje digitalnih udžbenika
Preuzimanje višemedijskih materijala
Preuzimanje višemedijskih materijala za srednju školu
E-priručnik Tehnička podrška
Lente vremena
Školski portal: Vrijedni mali ekolozi

Vrijedni mali ekolozi

Svjetski dan jabuka škola je obilježila…

Školski portal: S radom počelo devet centara izvrsnosti

S radom počelo devet centara izvrsnosti

Devet centara – svaki iz drugog…

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

...nego su odlučili provesti revoluciju svojeg…

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto je važna dinamička akomodacija i…

Zašto su učitelji tako umorni

Zašto su učitelji tako umorni

Ako ste poput većine učitelja koje…