Osmaši PŠ Frankopanska OŠ V. Nazora u Daruvaru obilježili su 500. obljetnicu  tiskanja Judite javnim govorima o životu i djelu Oca hrvatske književnosti. Uvođenjem govorništva u nastavu Hrvatskoga jezika učenike se potaklo na jasnije osmišljavanje sadržaja koje su izlagali.

„Retorike u školama odavno više nema, ali bi je“, kaže Ivo Škarić u knjizi Temeljci suvremenoga govorništva, „trebalo biti ako naše školstvo želi mladež cjelovito pripraviti za ovaj naš svijet.“ Ipak, govorništvo polako ulazi u obrazovni sustav kroz sate govornog izražavanja u sklopu nastave Hrvatskoga jezika. Broj sati posvećenih jezičnom izražavanju manji je od broja sati u kojima se odrađuju jezik, književnost ili medijska kultura, tj. zauzima oko 3% ukupne nastave Hrvatskoga jezika, a samo dio tih sati posvećen je govornom izražavanju. Naglasak bi, ipak, trebalo više staviti na nastavu jezičnoga izražavanja, pogotovo govorenja i slušanja, kako bi učenici mogli razviti komunikacijske vještine koje su tražene na suvremenom tržištu rada.

AKTIVNOSTI U UČIONICI

Nakon najave projektnoga zadatka učenicima je pokazan primjer javnoga govora učenika 39. Govorničke škole „Ivo Škarić“, a zatim su na tome primjeru objašnjena obilježja dobroga govora. Učenici su zatim dobili zadatak samostalnim istraživačkim radom prikupiti važne podatke i pripremiti argumentativni govor trodijelne strukture u trajanju od tri minute o važnosti Marka Marulića u hrvatskoj književnosti, a s ciljem informiranja slušatelja o životu i djelu Marka Marulića. Govoreći, trebali su osim teme osvijestiti i važnost govornih vrednota (izgovora, tempa, dikcije, jačine glasa, intonacije i ritma), primijeniti oblike neverbalne komunikacije (gestovnog i mimičkog govora) te paziti na kompoziciju i jezičnu pravilnost svoga izlaganja. Učenici su shvatili da biti pismen ne znači biti i dobar govornik, no što su pismeniji – to su bolji govornici. Slijedila su izlaganja. Slušajući govor suučenika, osmaši su obratili pozornost na važna obilježja javnoga govora:

U UVODNOME DIJELU

1. Je li govornik na početku govora pozdravio/oslovio publiku, je li im se obraćao (uspostavljao kontakt očima) i iskazivao im poštovanje?
2. Je li pobudio interes slušatelja za najavljenu temu i jesu li slušatelji s lakoćom pratili  izlaganje?

U GLAVNOME DIJELU

1. Je li govor bio organiziran oko glavne misli?
2. Jesu li izneseni konkretni primjeri kojima se ilustrira glavna misao?
3. Jesu li navedeni vjerodostojni izvori informacija?

U ZAVRŠNOME DIJELU

1. Je li u zaključku sažeta osnovna misao?
2. Je li postignut snažan dojam na kraju govora?

Slušatelji su obratili pozornost i na jezik izlaganja, odnosno je li govornik govorio standardnim jezikom i kratkim rečenicama upućenima publici. Tijekom govora vodili su bilješke, a zatim vrednovali govor svojih prijatelja uz pomoć rubrike za procjenu i samoprocjenu. U rubrici su se osvrnuli na retorička, govorna i negovorna obilježja javnoga govora:

U ovoj su nastavi govornoga izražavanja ostvareni ishodi:

🔸 Učenici-govornici napisali su vlastiti govor i samostalno ga izrekli; potaknuti na samostalno osmišljavanje sadržaja kvalitetno su istraživali, skupljali i usustavljivali građu (uočili i izdvojili važne podatke) te argumentirali i dokazivali svoje tvrdnje. Trudili su se postići uvjerljivost i sigurnost (savladati strah i sram od javnog nastupa).

🔸 Učenici-slušatelji prepoznali su dijelove slušanog govora i lako pratili logiku govora, razvijali su koncentraciju za slušanje govora i primjenjivali vještinu izrade bilježaka i sažetaka. Naglasak je bio na važnosti aktivnoga slušanja i tolerantnoga uvažavanja tuđega govora.

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

Govorništvo kao nastavna metoda u osnovnoj školi važno je radi pripreme učenika za budućnost: svi će oni u nekom trenutku svoga života trebati braniti svoje tvrdnje: na maturi, diplomskom ispitu ili na razgovoru za posao. U današnje vrijeme je u mnogim područjima djelovanja, bilo profesionalnog ili privatnog, od velike važnosti biti dobrim govornikom, stoga tu vještinu treba usavršavati od osnovne škole.

■ Piše: Jasminka Kuzle, prof. hrvatskoga jezika-savjetnica ■  OŠ Vladimira Nazora, Daruvar ■  Profesorica je hrvatskoga jezika u osnovnoj školi već 25 godina. Uz kolegicu Suzanu Jurić, učiteljicu savj. iz OŠ Rovišće, voditeljica je Županijskoga stručnog vijeća učitelja hrvatskog jezika Bjelovarsko-bilogorske županije. Jedna je od urednica „Vrela“, glasila Matice hrvatske – ogranak Daruvar. Redovito priprema učenike za Natjecanja iz hrvatskoga jezika, uređuje školski list „Cvrčak“ i aktivno sudjeluje u brojnim projektima škole ■