U objema školama (Szkoła Podstawowa nr 7 im. Janusza Korczaka w Giżycko i  Internationella Engelska Skolan (IES) u Helsinborgu), koje su ugostile partnere iz Slovačke, Turske, Grčke, Irske i Hrvatske, naglasak je na stvaranju pozitivnog i interkulturalnoga radnog ozračja u školi, razvijanju praktičnih vještina, kao i usmjerenosti k uspjehu i postignuću svakoga učenika.

Zahvaljujući trogodišnjem Erasmus+ K2 projektu Fun & Engaging STEM Activities For Tomorrow’s World, kojemu je svrha da učenici istraživačkim i eksperimentalnim aktivnostima zavole STEM predmete, učenici i učitelji OŠ Darda imali su priliku u nekoliko školskih dana (u listopadu i, prije toga, u svibnju 2023.) živjeti na poljski i švedski način. U objema školama, koje su ugostile partnere iz Slovačke, Turske, Grčke, Irske i Hrvatske, naglasak je na stvaranju pozitivnog i interkulturalnoga radnog ozračja u školi, razvijanju praktičnih vještina, kao i usmjerenosti k uspjehu i postignuću svakoga učenika. Sudionici su stekli nova znanja na različitim STEM radionicama, dobili zaslužene i svečano uručene certifikate te se odlično proveli sa svojim vršnjacima i kolegama. A kako srdačnim i gostoljubivim domaćinima zahvaliti na svemu nego slikom i riječju za trajnu uspomenu!?

Do škole u Giżycku, gradu s 30 tisuća stanovnika na sjeveroistoku Poljske, Darđanima je trebalo 15 sati u komadu. Krenuli smo, zanimljivo, kombijem do Budimpešte, potom avionom do Varšave, a od aerodroma do autobusne postaje došli smo vlakom pa do krajnjeg odredišta autobusom. Ni učenike (Ana Bibić, Adela Bede, Manuela Vida, Karlo Kečkeš, Filip Horvat), ni učitelje (Nataša Mesić Muharemi, Andreja Dorić, Jasna Schönberger) i pridruženu računovotkinju Melitu Martinčević topla dobrodošlica učenika, roditelja i učitelja nije iznenadila jer otprije s njima komuniciraju putem društvenih mreža. Moderna i velika Szkoła Podstawowa nr 7 im. Janusza Korczaka w Giżycko ima 650 učenika, a ime je dobila po Januszu Korczaku, pedijatru, književniku i publicistu, koji je bio i ravnateljem Doma za siročad u Varšavi. Zajedno je s djecom i umro 6. kolovoza 1942. u logoru Treblinka.

Oduševio ih Božić u listopadnoj Poljskoj

Nakon što ih je u Gradskoj vijećnici ugostio gradonačelnik Wojciech Iwaszkiewicz, koji im je naglasio da je u gradu smještena i Hrvatska vojska, za učenike je organizirana radionica koja je objedinila umjetnost, matematiku i kemiju. Izradili su modele fulerena – alotropske modifikacije ugljika, koristeći se tehnikom origamija i služeći se matematičkim izračunima. Za izvrsno odrađen posao, svi su dobili zlatne medalje. Potom su obišli središte grada i posjetili privatnu umjetničku galeriju u čijem se podrumu nalazi sklonište iz Drugoga svjetskog rata. Ondje su razgovarali s vlasnikom koji skuplja umjetnine diljem svijeta, a među njima su i Picassove i Warholove.

Likovnošću su se bavili i na radionici upriličenoj na Tvrđavi Boyen, jednoj od najvećih i najbolje očuvanih iz 19. stoljeća. Nazvana je po pruskome ministru rata Hermannu von Boyenu, a od 1942. do 1945. bila je sjedištem njemačke vojne obavještajne službe (Fremde Heere Ost) pod vodstvom Reinharda Gehlena.

• 

• 

Budući da je izgrađena između dvaju jezera,  Mamry (Mauersee) i Niegocin (Löwentinsee), bilo je doista uzbudljivo ondje oslikavati platnene torbe te u predivnome jesenskome perivoju odigrati potragu za blagom i, naposljetku, zapaliti vatru te ispeći kobasice i sljezove kolačiće. I nisu to jedina jezera u gradu jer se Giżycko (nekad zvan Lec ili Łuczany; njemački: Lötzen) nalazi u srcu Regije Mazurska jezera, a ima ih više od dvije tisuće. Budući da se prostire duž sjeverne obale jezera Niegocin, a nešto sjevernije leži veliko jezero Mamry te na jugu najveće Śniardwy, smatra se poljskom (neformalnom) prijestolnicom sportova na vodi i popularnim ljetnim turističkim odredištem.

Radionica Grabowski kartama za učenje množenja učenicima je, također, bila zanimljiva, a dobili su ih i na poklon pa su i u svojoj školi mogli pokazati da množenje može biti veoma zabavno. Te je kartice izumio poljski učitelj Andrzej Grabowski koji je primijetio da djeca teško svladavaju množenje. Pokušao ih je ohrabriti zabavnim igricama za učenje prije nego što je 1995. konačno izumio posebne kartice za učenje matematike zajedno s nizom popratnih igara.

Posljednjega dana mobilnosti sudjelovali smo i na radionici učenja matematike s Photon robotom, na kojoj su, rješavajući matematičke zadatke, programirali robota koji ih je doveo do konačnoga rješenja.

Izlet, koji je uslijedio, bio je ostvarenje sna svih učenika, ali i profesora. Posjetili su Veleposlanstvo Djeda Mraza u kojemu su imali priliku izraditi vlastitu staklenu kuglicu za bor. Nakon što im je vilenjak Djeda Mraza pokazao kako se puše staklo i nastaje kuglica, mogli su i sami to pokušati.

Znate li da se tada staklo zagrije na 800 ^oC?

Radionica je bila pun pogodak, a onda je uslijedilo iznenađenje. Na tavanu zgrade nalazi se pravi Božić, prostor prepun božićnih drvaca, ukrasa, vilenjaka, sobova, kućica, igračaka… Jednom riječju, bajka. A u tornju je i izravna videoveza s Djedom Mrazom na Sjevernome polu!

Kako bismo se odmorili i napunili energijom, domaćini su nama, učiteljima, u školskoj dvorani organizirali zvučnu masažu tibetanskim pjevajućim zdjelama i gongovima, kao i izvrsno predavanje Magdalene Wasilewske o tome kako mozak tinejdžera uči i pamti, izvijestila nas je i koordinatorica Mesić Muharemi dodajući:

„Saznali smo da se temporalni dio mozga, odnosno onaj koji je odgovoran za izvršne funkcije, kao što su kognitivne vještine koje uključuju sposobnost planiranja, organiziranja, pokretanja, samopraćenja i kontrole svojih reakcija kako bi se postigao cilj, razvije tek s 25 godina. Također, da odrasli i tinejdžeri imaju različit obrazac spavanja pa je osam sati ujutro za tinejdžere ono što je odraslima pet ujutro. Naš mozak, kazala je predavačica, voli glumu i mrzi datume, dijagrame i karte, voli biti iznenađen, voli novosti i priče pa je zbog toga ponekad najvažnija informacija – trač. Sve bi to bilo dobro imati na umu kada planiramo nastavu i kada se ljutimo što učenici ne uče onako kako bismo htjeli.“

Zajedno smo posjetili i Olsztyn, grad udaljen stotinu kilometara od škole. Razgledali smo Muzej Warmia i Mazury, smješten u najstarijoj zgradi u gradu – gotičkome dvorcu Varminskoga kaptola. Na zidu klaustra nalazi se neprocjenjiva astronomska ploča koju je 1517. nacrtao Nikola Kopernik koji je u dvorcu proveo nekoliko godina. To je jedini sačuvani astronomski predmet na svijetu koji je izradio i njime se koristio čuveni znanstvenik. Osim toga, vidjeli smo i predmete iz povijesti toga kraja poput starih tepiha, stripova, tkalačkoga stana, haljina… U skladu s Kopernikovim učenjem učenici su izrađivali Sunčev sustav. Interesantno je bilo i u planetariju u kojem su odgledali filmove o nastanku svemira i planetima Sunčevoga sustava.

Prije povratka u Giżycko svratili smo i u veliku igraonicu po imenu Warmiolandia. No u njoj se nisu samo igrali već su učenicima demonstrirani zanimljivi kemijski pokusi u kojima su, na kraju, i sami sudjelovali.

Šveđani i STEM uz lagom i fiku

U Švedsku su, krajem svibnja ove godine, putovali učenici Ines Kedmenec, Sara Bogdanović, Anja Novaković, Nika Bekić i Nemanja Jerenić u pratnji učitelja Nataše Mumlek, Ivane Lajoš Brkić, Gorana Ledenčana te knjižničarke i koordinatorice Nataše Mesić Muharemi. Predvođeni Dušanom Marić, bivšom učenicom OŠ Darda, a tamnošnjom učiteljicom STEM predmeta i Erasmus koordinatoricom, Šveđani su ih u Internationella Engelska Skolan (IES) u Helsinborgu srdačno dočekali pokazavši im, odmah na početku, kreativne glazbeno-scenske točke.

Prvi su dan posjetili Gradsku vijećnicu u kojoj su dobili informacije o funkcioniranju grada Helsingborga te o njegovu povijesnome razvoju. Ispred vijećnice bile su zastave svih država, sudionica projekta, što je još jedna gesta gostoljubivih domaćina. Potom su obišli znamenitosti Helsingborga – tvrđavu Karnan i predivne gradske parkove, a dan su završili fikom, švedskim odmorom i konceptom druženja s prijateljima i obitelji.

• 

• 

• 

• 

Drugi je dan započeo radionicama o švedskom obrazovnom sustavu i vrednovanju unutar STEM predmeta. Učenici su imali sportske aktivnosti u školi i izvan nje, a posebno su izdvojili Egg drop challenge competition. Nakon švedskoga ručka krenuli su u tvornicu za recikliranje otpada (NSR – NordvästraSkånes Renhållnings AB). Ondje su poslušali predavanje o otpadu i načinima zbrinjavanja, ali i imali priliku obići cijeli kompleks te vidjeti kako otpad može biti nova sirovina.

Sljedećeg su dana imali organiziranu terensku nastavu ni manje ni više nego u Danskoj. Krenuli su rano brodom preko Oresunda iz Helsingborga u Švedskoj do Helsingora u Danskoj, a potom brzim vlakom do Kopenhagena. Posjetili su Experimentarium – muzej znanosti, u kojemu su učenici na trima katovima mogli obavljati pokuse iz STEM područja. Muzej je najbolji primjer kako približiti znanost učenicima igrom i interaktivnošću. Mogli su osjetiti udare vjetra u modelu broda, princip rada vjetrenjača i ljudskog organizma i dr. U poslijepodnevnim su se satima uputili u razgledanje grada pa su saznali gdje živi danska kraljica Margareta II., vidjeli kip Male sirene i šarenu luku Kopenhagena te uživali u ugodnoj šetnji.

Uvelike ih se dojmio i izlet na otok Ven koji se nalazi u Oresundu između Švedske i Danske. Taj pitomi otok pokazao im je kako održivost funkcionira u svakodnevici – nepregledno zelenilo, čisto more, održive kuće te bicikl kao obvezno prijevozno sredstvo. Dio dana proveli su na održivom imanju gdje su  učenici zaigrali soccergolf– kombinaciju nogometa i golfa. Potom su, u Muzeju Tychoa Brahea, mogli vidjeti kakav je bio njegov životni put i koja su njegova najznačajnija znanstvena ostvarenja u astronomiji.

A kako je izgledao tradicijski život u Švedskoj, saznali su u muzeju na otvorenome – Fredriksdal. Kazivačica im je, obučena u tradicijsku odjeću, pokazala sve elemente tradicijske švedske kuće. Zaigrali su igru povlačenja konopa te bacanja potkova. Sukladno očekivanjima u takvim su zabavnim igrama učenici bili uspješniji od učitelja.

I kako svemu lijepome dođe kraj, domaćini su im uručili priznanja za sudjelovanje u Erasmus mobilnosti te im upriličili svečani ručak na švedski način, na kojemu su, iznova, promovirali svoju lagom filozofiju – štednjom, poštenjem i ravnotežom postići mir i zadovoljstvo te izbaciti sve suvišno iz svoga života. Naoko jednostavan pristup životu, no rijetki ga, čini se, dostižu. Bila je to Baranjcima prilika i da zahvale švedskim domaćinima te da im uskoro pošalju pozivnicu za Dardu u kojoj će se potruditi pokazati najbolje od svoje škole i lokalne zajednice, kao što su oni njima u tih pet predivnih dana, zaključio je Goran Ledenčan.

■   Napisala: Branka Horvat, učiteljica hrvatskoga jezika, OŠ Darda ■