Danas sve češće možemo čuti da se u nastavnoj praksi govori o refleksiji u nastavnom procesu, radu učitelja i učenika. Refleksiju bismo najjednostavnije mogli opisati kao sposobnost usmjeravanja pozornosti na ono što se događa unutar nas, okretanje vlastite svijesti prema sebi.

Pojam refleksije u radu učitelja podrazumijeva nastavni proces u kojemu učitelj promišlja o onome što radi, preispituje svoj rad iz različitih perspektiva, kao da promatra sebe u ogledalu. Takvim odnosom prema radu učitelj postaje svjesniji sebe i svojih mogućnosti, ali i svojih slabih strana koje treba ispraviti kako bi usavršio svoj rad.

Refleksija omogućuje samoprocjenu i poželjna je metoda za unapređivanje rada učitelja.

ZA UČENIKE VRIJEDI ISTO – ako žele utjecati na proces vlastita učenja, trebaju se preispitivati, odnosno razmišljati o onome što su razumjeli i naučili te trebaju shvatiti način na koji su došli do rezultata bez obzira na to je li ishod bio pozitivan ili negativan.

Refleksija se provodi na temelju rasprave i dijaloga s učenicima. U svojoj svakodnevnoj praksi primjenjujem rad s karticama THOR (kartice The Heart Of Reflection) koje su izniman alat za refleksiju. S tim sam se alatom upoznala na edukaciji koju je organizirao Odred izviđača pomoraca Posejdon. Riječ je o iznimno korisnom alatu za refleksiju koji je nastao u sklopu programa Erasmus+ u partnerstvu s nekoliko europskih zemalja, a nastajao je 22 mjeseca. Alat ima svoju fizičku i digitalnu verziju, primjenjiv je u formalnom i neformalnom obrazovanju, na osobnoj ili skupnoj razini. Glavna mu je namjena samorefleksija i refleksija u razrednom odjelu/timu/obitelji/ te vršnjačka refleksija.

ALAT JE IZRAĐEN U OBLIKU KARTICA KOJE SU PODIJELJENE U ČETIRI SKUPINE: kartice osjećaja, kartice ciljeva, kartice kompetencija i kartice iskustva učenja.

Na svakoj kartici osjećaja napisan je jedan pridjev, a taj komplet sadržava i kartice s nizom pitanja koje vode kroz proces refleksije (Kakav je danas bio moj dan?, Koji osjećaj danas nisam doživio/doživjela?, Što bih volio/voljela osjećati sutra?, Kako se osjećam nakon refleksije?…)

• 

• 

♦ KARTICE CILJEVA izrađene su u obliku crteža i ilustracija i potiču asocijativno, kritičko i kreativno mišljenje, a ista kartica može predstavljati posve drugu vrijednost drugoj osobi/učeniku.

• 

• 

♦ KARTICE KOMPETENCIJA i KARTICE ISKUSTVA UČENJA vode nas područjima emocionalne inteligencije (Svjestan/svjesna sam kako osjećaji mogu utjecati na mene i druge.), empatije (Razumijem, dijelim ili djelujem na osjećaje drugih i vlastite osjećaje.), samoučinkovitosti (Uspješno upravljam svojim snagama i slabostima.), upravljanja učenjem (Pratim i poboljšavam svoje učenje.), preuzimanja odgovornosti (Prihvaćam posljedice svojih postupaka.), pronalaženja mogućnosti (Prepoznajem i stvaram prilike u različitim situacijama.), kritičkog mišljenja (Procjenjujem problem i informacije prije donošenja zaključka.), inovativnosti (Prilagodim se ili stvorim nešto kako bih olakšao/olakšala rad i život.) te mnogim drugim područjima (Matematičko i logično razmišljanje, Svjesnost o drugim kulturama, Digitalna komunikacija, Pismenost, Transformacija sukoba, Umjetničko izražavanje…).

PRIMJER IZ PRAKSE (razredna nastava)

Kad sam počela primjenjivati taj alat, služila sam se karticama osjećaja koje sam upotrebljavala u nastavi hrvatskog jezika. S pomoću njih moji su učenici opisivali svoje osjećaje i doživljaj teksta, ponašanja lika ili nekog događaja. Uskoro sam zamijetila da učenici obogaćuju svoj rječnik te sam umjesto odgovora: „Tekst mi se svidio˝ konačno čula: „Oduševljen/oduševljena sam, ganut/ganuta sam, inspiriran/inspirirana sam…˝

Kartice kompetencija upotrebljavala sam za samovrednovanje na kraju obrađenih cjelina iz više nastavnih predmeta jer izvrsno vode kroz proces učenja i ostvarivanje međupredmetne teme Učiti kako učiti.

Kartice ciljeva pomogle su nam u određivanju ciljeva naše razredne zadruge Čarolija prijateljstva, a ideja osnivanja nastala je na temelju čitanja lektirnog djela Vlak u snijegu.

Osobita je vrijednost tih kartica prikaz s pomoću crteža/asocijacija koji raduje djecu, a ista sličica svakom učeniku znači nešto potpuno različito. I pritom je svatko u pravu. Time učenici uče prihvaćati i poštovati različitost i tuđe mišljenje.

Alat podržava sve oblike rada: individualni, u paru i timski.

Osim što učenici obogaćuju vlastiti rječnik i osnažuju svoje komunikacijske vještine, mislim da uživaju u tome što imaju priliku izraziti se, govoriti o svojim osjećajima, uspjesima/neuspjesima, ciljevima…Kreativan učitelj pronaći će i mnoge druge mogućnosti primjene.

ZAKLJUČIMO: Učitelji i učenici uvođenjem refleksivne prakse planiraju, izvode, vrednuju i uvode poboljšanja u vlastitu učiteljsku praksu ili učenikov proces učenja, a različitim idejama razvijaju kreativnost i inovacije.

DIGITALNA VERZIJA KARTICA

A kako su se đaci snašli i doživjeli ovaj način refleksije, možete pogledati u sljedećim prilozima:

♦ SAT RAZREDNIKA

♦ ZAVRŠNO VREDNOVANJE

■  Napisala: Sanja MINARIK,  učiteljica razredne nastave u zvanju izvrsnog savjetnika | OŠ Frana Galovića, Zagreb ■