U 6. razredu osnovne škole učenici se susreću s informacijama o trima jezicima i trima pismima koja su postajala i korištena na teritoriju Republike Hrvatske. Susreću se i s brojnim podatcima o hrvatskim spomenicima pismenosti: Višeslavovoj krstionici, Trpimirovu natpisu i Branimirovu zapisu,  Bašćanskoj ploči, Trpimirovoj darovnici, Vinodolskom zakonu, Povaljskoj listini, Redu i zakonu sestara dominikanki, Šibenskoj molitvi, Misalu po zakonu rimskoga dvora i još mnogim drugim. 

Učenje povijesti hrvatskoga jezika učenicima je često zamorno i dosadno. Kako to učiniti zanimljivijim, kreativnijim i povijest spojiti sa sadašnjošću?

Jedna je od mogućnosti da učenici od glinamola oblikuju pločice na kakvima se nekada zapisivalo. Dobra je strana glinamola što je u njega moguće urezati tekst koji će ostati trajan kada se glinamol osuši i stvrdne. Nakon što učenici oblikuju glinamol pločice, u pločice urezuju tekst na glagoljici ili ćirilici. To može biti pjesma, anegdota, kratka priča i slično. Osim što će pisati nekim od povijesnih hrvatskih pisama, samostalno će napisati tekst koji će ispisati na glinamol pločici odabranim pismom.

Druga je mogućnost da učenici oblikuju papir koji će izgledati kao da je iz 13./14. stoljeća. Papir će prvo lagano zgužvati kako bi poprimio strukturu starog papira. Zatim će papirnatim ubrusom, namočenim u čaj ili kavu, tapkati po papiru kako bi u potpunosti izgubio bijelu i poprimio žutu do smeđu boju. Sljedeći je korak da upaljačem prođu po rubovima papira, koji će gorenjem samostalno poprimiti oblik, ili ispod papira kako upaljač ne bi progorio papir, već ostavio trag plamena na papiru. Kemijskom olovkom ili nalivperom ispisuju samostalno napisani tekst na odabranom pismu, glagoljici ili ćirilici. To može biti pjesma, anegdota, kratka priča i slično. Koristeći likovne tehnike, učenici razvijaju motoriku, a samom aktivnošću vještinu pisanja te kreativnost.

U učionicu je ušao duh prošlosti koji je potaknuo učenike na istraživanje o hrvatskim povijesnim pismima. Učenici bi mogli glumiti povjesničare ili važne osobe u povijesti te predstaviti monologom spomenike pismenosti.

Nakon upoznavanja s najvažnijim spomenicima hrvatske pismenosti učenicima bi bilo zanimljivo prošetati Alejom glagoljaša ili posjetiti Bašćansku ploču u HAZU-u u Zagrebu. Povijest je dio svih nas, našeg identiteta pa zašto ju onda ne bismo oživjeli!

■  Pišu: Dijana Stjepanović, učiteljica hrvatskog jezika ■  Svjetlana Devčić, knjižničarka   ■  OŠ Trnsko, Zagreb ■