U našim učionicama lektira se interpretira na različite načine, a sve s ciljem kako bismo potaknuli svoje učenike na češću konzumaciju književne pisane riječi. To je glavna svrha književnih tekstova. Kada književno djelo posluži kao poticaj za cjelovito poučavanje, to je za učitelja i učenike posebno važno jer se naglasak sa samog književnog djela i važnosti čitanja stavlja na vještine i znanja koja su učenicima jasnija i u kojima vide veću vrijednost. Meni takva lektirna interpretacija ima najviše smisla. Stoga u nastavku donosim upravo takvu interpretaciju književnog djela Poštarska bajka, Karela Čapeka.

Već 15 godina radim u kombiniranim odjeljenjima i ovakav način obrade lektirnog djela mi se pokazao najboljim. Ovo je jedan od takvih primjera. Neke od prikazanih aktivnosti bile su izvedive u mom razredu, a neke nisu zbog malog broja učenika. No, ovdje vam donosim cjeloviti primjer ideja koje možete prilagoditi svojim mogućnostima, kao i vrijeme potrebno za realizaciju. Sigurna sam da će maštovitost naših učitelja i u ovaj gotov scenarij poučavanja utkati svoje ideje na radost naših učenika.

■  AKTIVNOST 1

Učenici na sat donose književno djelo POŠTARSKA BAJKA. Tijekom čitanja imali su zadatak odabrati dio priče ili citat koji im se najviše svidio te ispuniti dobivene liste procjene (Prilog 1). Nekoliko učenika čita svoje odabrane citate ili prepričava odabrane dijelove teksta. Izdvajamo glavne i sporedne likove u pročitanom djelu i povezujemo njihove postupke s vlastitim postupcima i postupcima ljudi koji nas okružuju.

U PRILOGU 1 > Ispuniti dobivene liste procjene

■  AKTIVNOST 2

Jedan od likova u Poštarskoj bajci je poštar. Razgovaramo o zanimanju poštara i svemu što učenici o tome znaju. Ako postoji mogućnost u razred pozvati poštara kao gosta, bilo bi izvrsno. Tada im on može odgovoriti na pitanja i kratko opisati svoje zanimanje. Ako ne postoji ta mogućnost, učitelj/učiteljica će objasniti ili videozapisom približiti to zanimanje učenicima.

Poštar ili učitelj/učiteljica pokazuju učenicima poštarsku torbu te daje zadatak učenicima da naprave plan podjele pisama. Razgovaramo o tome zašto je to važno. Dijelimo učenicima pisma na kojima su napisane adrese i kartu plana mjesta. Njihov je zadatak izraditi plan kretanja poštara i redoslijed podjele pisama.

U Prilogu 2 nalazi se predložen plan mjesta s popisom adresa, no možete upotrijebiti i plan svoga mjesta kako bi se učenici bolje snalazili i upoznali s lokalnom sredinom.

U PRILOGU 2 > Nalazi se predložen plan mjesta s popisom adresa

■  AKTIVNOST 3

Sljedeću aktivnost započinjemo pitanjem: Zašto Kolbaba nije mogao obaviti svoj posao i dostaviti pismo? Zaključujemo da pismo nije imalo adresu što smo vidjeli da je izuzetno važno u prethodnoj aktivnosti. Pokazujemo učenicima pismo. Opisujemo kako ono treba izgledati i što sve mora sadržavati: ime, prezime, adresu pošiljatelja, primatelja. Nakon toga učenike dijelimo u skupine, najbolje u 7 skupina jer imaju sedam pisama.

Svaka skupina dobiva pismo koje nije ispravno napisano. Zadatak je skupina prepoznati pogreške u pismu i ispraviti ih te pismo iznova ispravno napisati.

Kada završe s ispravljanjem pisama, pronalazimo dio priče u kojoj patuljci objašnjavaju Kolbabi kako oni prepoznaju pisma po jačini i pretvaraju pisma karte. Učenicima možete podijeliti 7 karata različite jačine i dati zadatak da procijene prema sadržaju pisma i ključu za otkrivanje iz knjige koja je jačina njihova pisma.

PISMA

Skupine na kraju iznose i prezentiraju tip pogrešaka u pismima te određuju jesu li dobro odredili jačinu pisma.

KLJUČ: PISMA I OBJAŠNJENJA JAČINE PISAMA

♦ Sedmica – pisma u kojima ljudi sami sebi lažu ili nešto glumataju

♦ Osmica – pisma koja ljudi pišu jer moraju

♦ Devetka – pisma koja ljudi pišu iz puke pristojnosti

♦ Desetka – pisma u kojima ljudi pišu nešto zanimljivo

♦ Dečko – pisma koja ljudi šalju kad žele obradovati druge

♦ Dama – pisma koja šalju dobri prijatelji jedni drugima

♦ Kralj – pismo napisano iz ljubavi

♦ As – pismo u kojem čovjek daje cijelo svoje srce drugome

Na kraju aktivnosti svatko treba napisati jedno as pismo.

Slijedi zamjena pisama i vršnjačko vrednovanje uz pomoć rubrike. Prilog 3 – Na pozadinu pisma pišu povratnu poruku o pismu svoga para na temelju podataka iz rubrike.

U PRILOGU 3 > Na pozadinu pisma pišu povratnu poruku

■  AKTIVNOST 4

Kroz ovu aktivnost dotičemo se ishoda Glazbene kulture. Prijedlog je opuštanje uz glazbenu brojalicu Pliva patka preko Save. Aktivnost se može provoditi u paru ili u skupini. Kreativni je zadatak da samostalno osmisle i nastave frazu odnosno glazbenu rečenicu – u tom pismu piše… (volim te još više, najeo se nije i sl.).Važno je, dakle, samo da ritmički i dužinom novi nastavak odgovara originalu.

■  AKTIVNOST 5

Nakon zabavnih glazbenih aktivnosti slijedi igra kartama kroz dvije zanimljive igre u kojima se bavimo nizovima i množenjem.

Kolbaba – igra kartama, slaganje niza

Učenici su podijeljeni u skupine. Na jednom kraju učionice složite niz karata. Količinu karata u nizu možete odrediti prema mogućnostima učenika. Možete početi s pet karata pa povećavati količinu u drugom krugu igre. Na vaš znak po jedan učenika iz svake skupine trči do dijela učionice na kojoj se nalazi postavljeni niz karata te ima pet sekundi da pokuša upamtiti niz. Nakon toga trči do drugog kraja učionice i pokušava ponoviti taj niz sa špilom karata koji je tamo pripremljen. Ako učenik nije zapamtio sve karte u nizu u prvom odlasku, drugi put odlazi drugi učenik iz skupine i pamti niz te ga pokušava popraviti/doraditi. Ako je potrebno, mogu i u treći odlazak do niza, ali opet drugi učenik iz skupine. Kad su gotovi i misle da je niz točan trebaju viknuti KOLBABA. Nakon provjere niza proglašavate pobjednika igre.

Množenje – igra kartama

Učenici sjede u skupinama i rješavaju zadatke množenja sa 7, 8, 9  i 10 tako da izvlače karte iz špila. Špil karata podijelimo u dvije grupe. Na jednoj su karte od 7 do 10, a u drugoj grupi su karte dečko, dama, kralj i as. Učenici redom izvlače po jednu kartu iz svake skupine. Ako izvuku kartu npr. sedmice i dečka/doljnjaka, množe broj 7 s brojem koji im kaže jedan dječak iz skupine. Ako iz špila izvuku kartu damu/gornjaka, množe broj koji su izvukli iz prvog špila s brojevima i broj koji im kaže jedna djevojčica. Ako izvuku kralja, množe broj koji su izvukli prije iz špila s brojevima sa samim sobom, a ako izvuku as kartu množe prethodno izvučeni broj s brojem koji žele. Igra završava kad su sve karte u obje grupe potrošene ili kada napišu onoliki broj zadataka koliko ih je zadano.

■  AKTIVNOST 6

Na stol još jednom stavljamo pisma koja su učenici ispravljali. Analiziramo njihove rukopise. Uočavamo da su linije slova različitih debljina, da su poneka slova različite veličine, da je oblik istoga slova nije kod svih posve isti. Učenici dobivaju zadatak da na svom papiru stvore igru slova različitih oblika, veličine, smjera. Zadatak mogu raditi samostalno ili opet u skupina koristeći se flomasterima ranih boja i debljina.

■  AKTIVNOST 7

Na kraju slijedi stvaralački zadatak izrade špila karata razrednog odjela.

Ako u razredu imate malene kreativce koji se vole likovno izražavati – ovo je zadatak za njih. Podijelite ih u 4 skupine. Neka se dogovore koju će boju predstavljati i neka odaberu svoj simbol. Pokažite im primjere na igraćim kartama gdje su simboli žir, bundeva, list i srce. Npr. skupina se odluči za zelenu boju i simbol cvijeta. Zadatak skupine je osmisliti i izraditi svih 7 vrijednosnih karata sa tim simbolom. Vjerujem da će biti ponosni na svoj uradak, a nakon što ih plastificirate, mogu poslužiti i narednim generacijama za zanimljive igre.

■  Piše: Itana TOMŠIĆ,  učiteljica razredne nastave, učiteljica mentorica | Osnovna škola „Ivana Brlić Mažuranić“ Strizivojna ■