Iz školskog svijeta
AKTIVNOST SLATINSKIH SREDNJIH ŠKOLA SA ZAVIČAJNIM MUZEJOM SLATINA
Muzej kao mjesto učenja i poučavanja
objavljeno: 18. ožujka 2021.

Poznato je kako neki od najboljih sadržaja za učenje i podučavanje ne dolaze iz prostora školskih učionica, nego iz alternativnih prostora učenja poput galerija i muzeja. Puno je anegdotalnih priča o tome kako su stvoreni novi hobiji, preusmjereni životni interesi i donesene odluke o novim karijerama nakon posjeta muzejima.

Muzeji su institucije koje sudjeluju u stvaranju znanja i razvijanju novih vještina te, u svakom slučaju, unaprjeđuju socijalni, kulturalni i osobni razvoj pojedinca. Oni su, stoga, važan izvor učenja izvan učionice, a aktivnost slatinskih srednjih škola u Zavičajnom muzeju Slatina samo je potvrda svih obrazovnih mogućnosti koje proizlaze iz suradnje srednjih škola i muzejskih kustosa.

Aktivnost suradnje muzeja i srednjih škola bila je usmjerena na samostalni istraživački rad učenika te na njihov kreativan izričaj na kraju aktivnosti. Odabrali smo temu istraživanja – biografija poznatih ili manje poznatih slatinskih žena koje su svojim društvenim angažmanom ili profesionalnom posvećenošću zadužile lokalnu zajednicu.

Učenici su se tako bavili biografijama žena iz područja obrazovanja, umjetnosti, zdravstva, poduzetništva i sporta.

Učenici su pomoću muzejske građe i arhiva istražili podatke o prvoj poduzetnici na slatinskom području i otkrili kako je 30-ih i 40-ih godina djelovala, sa svojim samostalnim obrtom, dimnjačarka Ana Vavra, a potom izradili plakat koristeći fotografije računa i upisnika iz obrtničke knjige. Ovaj je podatak zanimljiv i zato jer je dimnjačarstvo netipično zanimanje za žene, osobito u tom vremenu.

Kustos Zavičajnog muzeja Slatina pripremio je svu muzejsku građu koja je učenicima pomagala tijekom istraživanja, digitalizirao je i pohranio na „Google Drive” čime su materijali, u svakom trenutku, bili dostupni učenicima. Učenici su zatim samostalno birali informacije koje će upotrijebiti za izradu svojih kreativnih plakata. Također, učenici su potpuno samostalno dizajnirali plakate pomoću digitalnog alata „Canva”.

Ovakvim oblikom podučavanja ostvareno je nekoliko odgojno-obrazovnih ishoda – prije svega, potpuno samostalno istraživanje informacija i njihovo vrednovanje (kritičko promišljanje) te kreativan proizvod (kreativno razmišljanje) uz uporabu digitalnih alata na kraju aktivnosti.

Ova je aktivnost doprinijela aktivnom promišljanju o kulturnoj baštini te kritičkoj i kreativnoj procjeni o odgovornosti da ne budemo tek pasivni konzumenti, već i aktivni sudionici i kreatori u očuvanju i interpretaciji te baštine. Time želimo otvoriti put poučavanju generacija mladih koji će samostalnije, kreativnije i aktivnije razumijevati svoju ulogu u lokalnoj zajednici, ali i znati vrednovati i implementirati kulturnu baštinu koja im je dana u naslijeđe. Nastava u muzeju jedan je od oblika inovativnijeg pristupa kvalitetnijem i kreativnijem podučavanju.

Posjet je muzeju nadahnjujuće iskustvo za sve generacije, a mnoge posjetitelje potaknut će na daljnje istraživanje. Oni nešto mlađi zasigurno će uživati i u bogato ilustriranoj knjizi „Kako muzej živi?” koja otkriva kako je muzej nastao, kako funkcioniraju muzeji te tko sve sudjeluje u kreiranju sadržaja za posjetitelje.  

■ Tekst i fotografije: Neda Mađarac, prof. hrvatskoga jezika i književnosti ■  Industrijsko-obrtnička škola Slatina ■