Osnovna škola Bedekovčina ima 178  godina dugu povijest smještenu  u najljepšem dijelu  mjesta Bedekovčina. Škola je okružena šumom pa se na tome mjestu ekologija nameće kao vrijednost i obveza. Stoga ima status međunarodne  EKO škole od 2002. godine.

Predani rad učenika i učitelja svake godine rezultira sudjelovanjem na brojnim županijskim i državnim natjecanjima iz različitih područja, a gdje se postižu  značajni rezultati.

Upravo naša poduzetnost razlog je uključivanja u projekt Školske knjige, i to tako da smo ga dobrim dijelom provodili kao metodu vrednovanja.

Budući da u projektu primjenjujemo različite metode i strategije učenja i rada, on se pokazao idealnim za  sve oblike vrednovanja te sam, potaknuta natječajem, odlučila provesti projekt i kao metodu vrednovanja.

Kako je u temelju svakoga projekta  rješavanje problema, mi smo učenjem usmjerenim na rješavanje problema i istraživačko učenje, poučili učenike praktičnim vještinama koje će im pomoći rješavati probleme u stvarnome životu.

Tijekom  školske godine  2019./2020. s učenicima trećega razredu realizirala sam projekt „Stara vještina za budućnost planeta“.

CILJ  PROJEKTA bio je upoznati štetni utjecaj plastičnih  vrećica na okoliš te naučiti staru vještinu pletenja košara (koje mogu zamijeniti plastične vrećice, a dio su tradicije našega zavičaja ).

SVRHA PROJEKTA bila je istraživačkim učenjem doći do novih spoznaja i strategija o zaštiti okoliša, koje možemo primijeniti u svome zavičaju i stvarnome životu.

Tijek aktivnosti

■ IZBOR PROBLEMA

 Na satu Prirode i društva uz suvenire i tradiciju našega zavičaja učili smo o gospodarstvu i kvaliteti okoliša. Zaključili smo da sve gospodarske djelatnosti i svaki pojedinac utječu na  zdrav okoliš.

Učeći o opasnostima za naš okoliš, spomenuli smo i opasnost prekomjerne uporabe plastičnih vrećica.

Na satu razrednoga odjela razgovaralo se  i o načinima korištenja nekih drugih proizvoda napravljenih od prirodnoga materijala kao zamjene za plastične vrećice,  a dio su naše zavičajne tradicije i, kao takvi, mogli bi postati i dio turističke ponude kao suveniri.

Uočili smo i problem – učenici ne znaju niti jedan takav proizvod  od prirodnoga materijala  koji bi bio dobra zamjena za plastične  vrećice , svima dostupan, a da je i dijelom  prošlosti i tradicije našega zavičaja.

• 

• 

• 

• 

■ ISTRAŽIVANJE PROBLEMA

Prijedlozi učenika za istraživački pristup radu:

• upoznavanje  zakona i propisa o zaštiti okoliša; anketiranje učenika (koliko učenika poznaje nastanak i  opasnost od plastičnih vrećica za naš okoliš)
• pronalaženje  članaka na internetu koji govore o uporabi plastičnih vrećica, terensko istraživanje  (trgovine, trgovački lanci, dućani , sl. ) o štetnosti uporabe plastičnih vrećica i ponudi alternativnih rješenja.

 Nakon sažimanja rezultata istraživanja  realizirali smo praktični projektni rad.

■ PLAN DJELOVANJA

Učenici  su podijeljeni u skupine gdje su raspravljali  i oblikovali najbolji način rješavanja problema. Rezultate rada u skupinama  učenici su predstavljali pred razredom, a iz zaključaka smo izradili  plan djelovanja.

Tijekom daljnjega rada izradili smo prezentaciju i predstavili ju  učenicima razredne nastave u našoj školi. Izrađivali smo  eko i  e- slikovnicu te naučili  reciklirati plastične  vrećice.  

Nadalje, upoznavali smo tradicijske načine priprave zagorskih štrukli u Zagorskoj hiži,  način izrade  ženske  i muške narodne nošnje i vez našega kraja. Na kraju, održana je radionica s roditeljima gdje su učenici naučili staru vještinu izrade zagorske košare.

Svi sati redovne nastave bili su povezani zajedničkom projektnom temom. Pisale su se pjesme i priče, napravila se slikovnica, glumilo se i učilo na kajkavskome narječju; učili su se ples i pjesme zagorskoga kraja, crtalo se i slikalo na likovnome, mjerile se vrećice na matematici…

Na kraju, bila je održana i igraonica s roditeljima – Igrom do znanja – gdje su učenici s roditeljima provjeravali naučeno znanje iz svih nastavnih  predmeta uključenih u projekt preko digitalnoga alata Escape room.

■ OSTVARENI   REZULTATI

Sve što su učenici tijekom projekta izradili i naučili, prezentirali su na priredbi za javnost –  glumom, plesom i pjesmom – a u razredu su održali i izložbu likovnih radova, eko i e-slikovnica i tradicijskih predmeta.

Nakon izrade portfolija te prezentacije, učenici su se osvrnuli na naučeno. Rado su sudjelovali na projektu, a istraživačkom su nastavom  tražili  odgovore na problemska pitanja, pretraživali informacije i prerađivali ih, prezentirali i objašnjavali drugima svoje zaključke.

■ ZAKLJUČAK

Učenici su tijekom projektne nastave redovito dobivali povratne informacije o svome radu metodama koje su obuhvaćale sva tri pristupa vrednovanju. Nakon odrađenih pojedinih etapa rada, vrednovanje za učenje služilo nam je za  unapređenje i planiranje novoga učenja. Ostvarivali smo ga kvizovima, razgovorima, radnim listićima, raspravom…

Kontinuirano  smo provodili samorefleksiju  i vršnjačko vrednovanje pa smo zaključili da  samo zajedničkim radom postižemo zadane ciljeve.  Rezultati refleksije meni kao učitelju  bili su podrška i orijentir u planiranju daljnjega tijeka poučavanja, u osmišljavanju novih i učinkovitijih strategija za ostvarenje odgojno-obrazovnih ishoda, a  učenicima  pokazatelj uspješnosti.

Na kraju projekta proveli smo i vrednovanje naučenog preko digitalnoga alata Escape room, a rezultati su bili izvrsni.

■  Piše: Melita OGRINŠAK,  mag. prim. educ., učitelj mentor ■  OŠ Bedekovčina ■ Završila sam studij na Učiteljskoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu. Radim u OŠ Bedekovčina  kao učiteljica razredne nastave već 28 godina. Volim raditi na projektnoj nastavi. Projekti  Voda- izvor života i Maslačak – zdravlje nadomak ruke objavljeni su kao primjeri dobre prakse u  knjizi  Malim Koracima do velikih promjena: Učitelji i učenici zajedno za zeleniju budućnost! 2019. projektnih partnera Forum za slobodu odgoja i Društvo za oblikovanje održivog razvoja. Uključena sam i u projekte preko e Twinninga. ■