Projektna je nastava jedan od modernih oblika provođenja nastave. U nastavnom su procesu i učenici i učitelji aktivni sudionici i istraživači što doprinosi aktivnoj i dinamičnoj atmosferi na nastavnom satu. Svaki učenik ima svoju ulogu, ovisno o svojim sposobnostima i vještinama, te na taj način svatko doprinosi najviše i najkvalitetnije što može u ostvarenju projektnoga cilja.

Zašto u projektnu nastavu ne uključiti i druge obrazovne djelatnike?

Učenici 6. razreda s učiteljicom hrvatskoga jezika rade  na projektu pod nazivom „Čuvari uspomena“.

S obzirom na to da nove generacije nisu upoznate s pisanjem spomenara i leksikona, projektna nastava činila se odličnom idejom. Učenici su s oduševljenjem istraživali kako je osmišljen jedan leksikon i spomenar te na koji se način izrađuju.

Nakon istraživanja, izradili su svoje spomenare i leksikone, ispisali ih i kreativno se izrazili. Pri tome ne samo da su usavršavali svoje jezično izražavanje nego su gradili i međusobne odnose te se bolje upoznali. Projektna nastava ne bi bila potpuna bez suradnje s knjižničarkom koja im je ispričala kako su se u njezino vrijeme stvarali leksikoni i spomenari te im je preporučila roman „Tajni leksikon“ Želimira Hercigonje.

Projekt pod nazivom „Dani hrvatskoga jezika“ svake se godine održava u ožujku u suradnji s knjižničarkom. Ideja je mnogo, a do sada su zaživjele dvije.

Prva je ideja bila da učenici 5. razreda imaju razrednu kutiju u koju ubacuju listiće s pogrešno napisanim riječima te da na razrednom panou svaki tjedan, prema izboru učenika, osvane novi pridjev s kojim nisu upoznati. Pogrešno napisane riječi učenici izvlače na kraju mjeseca te pojašnjavaju do kakve je pogreške došlo koristeći se Gramatikom hrvatskoga jezika i Hrvatskim pravopisom. Nove pridjeve učenici pronalaze u Rječniku hrvatskoga jezika te ju trebaju što češće koristiti toga tjedna na nastavi. Ovaj projekt potiče i natjecateljski duh u pravopisnoj točnosti i bogaćenju svoga rječnika.

U 6. razredu učenici se upoznaju s najvažnijim spomenicima hrvatske pismenosti te hrvatskim pismima. Izrazito im je zanimljivo pisati različitim pismima zbog čega je projekt „Pišemo hrvatskim povijesnim pismima“. Knjižničarka je omogućila učenicima mnoštvo materijala o glagoljici i ćirilici. Učenici su istraživali povijesna pisma te način pisanja, a zatim su na svojim pločicama od glinamola ispisivali tekst na pojedinom hrvatskom povijesnom pismu.

Pri ispisivanju su morali pronaći najbolju tehniku ispisivanja te su na taj način shvatili da u prošlosti nije bilo jednostavno pisati kao što je nama danas.

Projekt pod nazivom „Svjetski poštanski dan“ održava se 9. listopada svake godine. Iako pisanje pisama i razglednica izumire, učenicima je zanimljivo pročavati načine komunikacije prije nastanka digitalne tehnologije. Knjižničarka je u suradnji s Hrvatskom poštom omogućila učenicima mnoštvo materijala: od brošura o nastanku i razvoju pošte, do različitih markica, razglednica, omotnica te pisama. Učenici su se upoznali s pravilima pisanja pisama i razglednica te su samostalno izradili svoje poštanske markice, razglednice te napisali pisma. Ovaj projekt nije završio sa zvukom zvona, već se nastavio i tijekom praznika kada su učenici međusobno slali pisma i razglednice.

Suradnja se uvijek može proširiti pa će tako projektna nastava dobiti širinu i kreativnost.

• 

• 

• 

Na taj se način proveo projekt „Brežuljkasti zavičaji“ u 4. razredu. Učiteljica razredne nastave razgovarala je s učenicima o brežuljkastim zavičajima te njihovim posebnostima i motivirala ih za provedbu projektne nastave. Knjižničarka je učenicima omogućila mnoštvo materijala o pojedinim zavičajima, a učiteljica hrvatskoga jezika sudjelovala je oko jezičnog izražavanja tijekom provedbe projekta. Učenici su istražili pojedini zavičaj te izradili PowerPoint prezentacije ili plakate u kojima su predstavili važna obilježja nekog zavičaja te dočarali zavičaj slušateljima. Pojedini su učenici izradili i videoisječke nakon što su posjetili zavičaj koji su istraživali.

Projektna nastava može obogatiti nastavni proces na sasvim nov način. Prema članku Ines Visković „Projektna nastava kao područje unaprjeđenja kvalitete škole“ u Školskom vjesniku, ona „doprinosi povećanoj učeničkoj motivaciji i aktivnosti za učenje“. Učenici će nesvjesno razvijati digitalnu pismenost, kreativnost, jezično izražavanje, logičko zaključivanje, suradnju, komunikaciju te usvojiti opće informacije i razviti ili usavršiti pojedine sposobnosti i vještine.

Na kraju projektne nastave važno je provesti samoprocjenu, analizirati prednosti i nedostatke kako bi učenici uvidjeli da je u redu pogriješiti, da na pogreškama učimo i razvijamo se, a učitelji će analizom razvijati i usavršavati način vođenja projektne nastave.

■ Pišu: Dijana Stjepanović, mag. educ. croat. & mag. paed. ■ Svjetlana Devčić, dipl. bibl. ■  Karolina Vuković, dipl.uč.razredne nastave ■ OŠ Trnsko, Zagreb ■