■ OŠ DUBRAVA ■
Putujemo kroz vrijeme
objavljeno: 27. lipnja 2023.
Pri stvaranju ideje o projektu Putujemo kroz vrijeme vodila sam se spoznajom o sanjarenju djece, ali i odraslih, o mogućnosti da se vratimo u prošlost, istražimo sadašnjost ili zavirimo u budućnost.
Osnovni cilj projekta bio je potaknuti intelektualnu znatiželju, poboljšati motivaciju i zainteresiranost učenika za proučavanje vremena, ovladati pojmovima vezanima uz vrijeme na intuitivnoj i iskustvenoj razini, stvoriti prigode da učenici ostvare cjelovit doživljaj zamišljajući slike iz bliže prošlosti/sadašnjosti/budućnosti na temelju vlastita sudjelovanja u istraživanju materijalnih i nematerijalnih izvora te spoznati važnost snalaženja u vremenu.
Specifični su ciljevi učeničko razvijanje sposobnosti samostalnog učenja, problemskog mišljenja, uspoređivanja, rada u timovima (skupinama), komunikacije, inovativnog mišljenja, vlastitog predstavljanja te medijske i IKT kompetencije.
Projekt sam provodila u svome 3.a razrednom odjelu tijekom nastavne godine 2022./2023. Podijelila sam ga na tri faze: upoznavanje s projektnim aktivnostima i načinom rada unutar projekta, rad na sadržaju projekta i evaluacija, predstavljanje projekta u školskoj i lokalnoj zajednici.
U središnjoj i najdužoj fazi, radu na sadržaju projekta, moji učenici proveli su uistinu velik broj različitih aktivnosti povezanih s pojmom protoka vremena na satovima različitih nastavnih predmeta, obilježavanja posebnih dana u godini, terenskoj nastavi, ali i povezivanju aktivnosti s drugim projektima.
Jedna od najdražih učeničkih aktivnosti bila je Pozdrav godišnjim dobima. Na početku jeseni, zime, proljeća i ljeta učenici su dobili popis zanimljivih, zabavnih, ali i poučnih zadataka raspoređenih u tri stupca (različita težina) čiji su se ishodi krili u nastavnim predmetima PID, HJ, LK i odabiru samo tri zadatka (iz svakog stupca jedan). Tako smo pozdravljali sva godišnja doba!
U sklopu predmeta Priroda i društvo jedna od cjelina jest Snalaženje u vremenu s temama Prošlost, Sadašnjost, Budućnost. Najprije smo skoknuli u dalju prošlost, u vrijeme bez struje i olovke. Učenici su, uza svjetlost svijeće, pisali sadržaj iz Hrvatskog jezika s pomoću pera i crnog tuša. Od prvotne zanimljivosti i uzbuđenosti, na kraju ipak zaključak da nije lako pisati uza svijeću, ali i da se oči s vremenom priviknu na tamu. Na početku je svima, pa i meni, bilo doista premračno, toliko da sam pomislila da neće uspjeti, ali pred sam kraj sata već su i hodali po učionici i pokazivali svoje uratke. Uistinu vrlo zanimljivo!
Na satu Hrvatskog jezika u sklopu putovanja u prošlost učenici su se vratili stotinu godina u prošlost i istraživali povijest filma i jednu od najkreativnijih i najutjecajnijih osoba u eri nijemog filma – Charlieja Chaplina. U nekoliko sati spoznavali su se pojmovi vezani isključivo uz našu prošlost: nastanak filma, nijemi film, crno-bijeli film, film u boji, zvučni film, pojedine godine stavljali smo na vremensku crtu, računali desetljeća Charliejeva života…, a na satu Likovne kulture Charliejev crno-bijeli svijet obojili smo bojom.
Za pojam sadašnjosti zamislila sam snimanje radijske emisije. Najprije smo slušali radijsku emisiju, potom spoznavali nove pojmove u vezi s tim medijem (zvuk, spiker/spikerica, vrste emisija). Učenici su dobili zadatak smisliti primjer priloga koji bismo mogli uvrstiti u vlastitu radijsku emisiju. Imali smo primjer reklame, najave, zanimljivosti iz zemlje, sportske vijesti i jedan intervju. Zajedno smo na nastavi čitali priloge i dogovarali se o dijelovima naše emisije: dodala sam prijedlog glazbe (pjesme iz Vlaka u snijegu). Uslijedio je pokus, a zatim i snimanje. Radijski program trećaša trajao je nešto manje od sedam minuta.
Nakon što smo otputovali u prošlost i pisali pod svijećama pa se vratili u sadašnjost i snimili radijsku emisiju, došlo je vrijeme da se zamislimo u budućnosti i suradnički izradimo prezentacije. Učenicima sam snimila video u kojemu objašnjavam najosnovnije načine i postupke stvaranja Google prezentacije. Učenici su video pogledali u školi, ali sam im ga podijelila da bi se kod kuće mogli prisjetiti načina izrade. Također su dobili pet različitih tema za izradu prezentacije. U izradi prezentacija učenici su sudjelovali po izboru (nije bilo obvezno). Mogli su i birati hoće li na prezentaciji raditi skupa na jednom računalu ili odvojeno, svatko kod svoje kuće na svom računalu – što je pravi oblik mrežnoga suradničkog učenja. U izradi prezentacija sudjelovalo je 11 učenika. Njihove uratke nisam popravljala ni mijenjala. Veseli me entuzijazam učenika što sudjeluju u ovakvu načinu rada kao i ono što su izradili.
Jedna od projektnih aktivnosti bila je i izrada jedinstvenoga kalendara. Učenicima sam zadala naziv mjeseca s napomenom da razmisle kako bi ilustrirali zadatak koji su dobili. Odluka da tu aktivnost radim u 3. razredu bila je odlična! Učenici s razumijevanjem objašnjavaju kako se i zašto koji mjesec zove, obrazlažu zašto su baš tako ilustrirali mjesec / godišnje doba, povezuju to s novim sadržajima iz Prirode i društva.
Na satovima Glazbene kulture slušali smo skladbe koje pripadaju prošlosti, sadašnjosti i budućnosti te pjevali tradicijske pjesme iz različitih krajeva naše Hrvatske: Kalendara, Ja posijah repu, Raca plava po Dravi…
Na satu Hrvatskog jezika oblikovali smo kraće sastavke na temu Moja baka / Moj djed, raspravljali na temu Život nekad i sad – što je bolje?, a učiteljica je smislila i zadaću za baku/djeda: morali su napisati sastavak Školski život u moje vrijeme.
Na satu Likovne kulture izrađivali smo Dubravsku tvrđu iz 1527. godine te slikali baku ili djeda tonskom modelacijom.
Povezanost Prirode i društva i Matematike na jednostavan način: učenicima pokazati stari kalendar i ponoviti mjesece u godini, vježbati snalaženje na kalendaru, utvrditi da pripada prošlosti, a zatim im podijeliti unaprijed izrezane dijelove kalendara koje mogu pisano zbrajati ili smišljati računske priče koristeći se zadanim brojevima.
Na satu Tjelesne i zdravstvene kulture igrali smo stare igre naših baka i djedova. Na Satu razrednika promatrali smo i uspoređivali njihov napredak od 1. do 3. razreda i zapisivali što im je bilo važno sa šest godina, što im je važno sada s devet i što misle da će im biti važno s 12 godina. Također smo izradili vremensku kapsulu (učenici su ocrtali obris dlana; na prste su napisali određene podatke, a na drugu stranu dlana svoja očekivanja. Kapsulu ćemo otvoriti za pet godina (8. razred).
Povezali smo i dva različita projekta: Projekt 100. dan u školi – 100 povijesnih događaja – učenici u skupini dobiju popis 10 godina iz prošlosti; trebaju pronaći što se povijesno važno dogodilo te godine, a zatim taj događaj smjestiti na vremensku crtu.
Kako se potpuno vratiti u prošlost i osjetiti razliku u vremenu od 100 godina? Tako da se svi učenici jednoga razrednog odjela maskiraju u Lovrakove svatove – djecu iz 1931.!
Kakav bi to bio završetak projekta i nastavne godine da nismo stvarno putovali kroz vrijeme?! Na cjelodnevni izlet autobusom otputovali smo u drugi zavičaj i drugo, prošlo vrijeme: posjetili smo dvorac Veliki Tabor i etnoselo Kumrovec (muzej na otvorenome – in situ). Radionica o oružju (preživljavanju) iz srednjeg vijeka, obilazak obnovljenog dvorca, legenda o Veroniki Desinić, malene, preslatke hiže mazanice i hiže zidanke u kojima se nalaze stari, već i zaboravljeni obrti i način života karakterističan za kraj 19. i početak 20. st. – sve to bila je kruna svega što smo u ovom projektu i pokušali proživjeti i oživjeti.
Projekt koji se može preporučiti svim vrijednim kolegicama i kolegama, a provodit ćemo ga i iduće školske godine!
■ Napisala: Brankica HABUZIN, učiteljica razredne nastave, savjetnica | OŠ Dubrava ■
