Većina nastavnih sadržaja Prirode i društva u nižim razredima osnovne škole lako se može povezati s izvanučioničkom i terenskom nastavom. Neposredno učenje i stvaranje iskustva prilikom upoznavanja, promatranja i stvaranja prirodnih i društvenih fenomena učenicima ostaje dugo u pamćenju, a sam proces usvajanja i primjene sadržaja znatno je drukčiji od nastave u učionici te je automatski izazovniji i zabavniji.

Ovisno o dijelu Hrvatske u kojem žive i djeluju, učitelji i učenici mogu birati među raznolikim programima izvanučioničke nastave – od klasičnih posjeta kulturno-povijesnim institucijama poput muzeja i kazališta doposjeta poljoprivrednim gospodarstvima, nacionalnim parkovima, parkovima prirode i slično. Zagrebačke škole te one u mjestima i gradovima koji gravitiraju gradu Zagrebu, u ponudi imaju jedan, učenicima iznimno zanimljiv i bogat, program – Gornjogradske priče – koji dugi niz godina provodi Udruga za očuvanje kulturne baštine Katapult. Najčešće se izabire u četvrtom razredu u sklopu nastavne cjeline Prirode i društva Prošlost domovine Hrvatske.

Velika gornjogradska pozornica

Povijest grada Zagreba, koja obuhvaća mnoge priče i legende, odnosno znamenite osobe iz prošlosti, ali i fiktivne likove, zorno je predočena tijekom šetnje Gornjim gradom, čija je osobitost interakcija i neposredno sudjelovanje učenika u programu. Naime, po samom dolasku, učenici odijevaju jednostavne kostime srednjovjekovnih obrtnika, dijele se u cehove te tako postaju aktivni sudionici u jednoj velikoj predstavi, a Gornji grad postaje velika pozornica na otvorenom.

Uživljavajući se u uloge, obilaze Gornji grad i zaustavljaju se na povijesnim mjestima, odnosno postajama, koje vodiče-glumce potiču, ne samo na pripovijedanje priča o postanku Zagreba, već se povijest zapravo događa, a legende se pred našim očima utjelovljuju.

Interaktivna šetnja postajama

Već na prvoj postaji, kao predstavnici cehova kožara, zlatara, postolara i krznara, učenici sudjeluju u povijesnim pričama o antagonizmu između obrtničkog Griča i biskupskog Kaptola, o tomu kako je Krvavi most dobio ime i o potoku Medvešćaku koji je predstavljao granicu između dva susjedna brežuljka, temelj i nukleus budućeg grada.

Veliko oduševljenje učenika, ali i prolaznika, izazvao je kralj Bela IV. koji je, dodijelivši mu Zlatnu bulu, proglasio Gradec slobodnim kraljevskim gradom. Usput im je ispričao sve o najezdi Tatara, obrani grada podizanjem utvrda i važnosti dokumenta koji im je u znak zahvalnosti dodijelio.

Mandušu, fikcionalni lik iz povijesnog romana Kći Lotrščaka Marije Jurić Zagorke, učenici sreću kod kule Lotrščak, gdje im ona pripovijeda o povijesti i važnosti kule za Zagreb, ali i o današnjoj ulozi Gričkog topa u životu Zagrepčana. Posebno efektna i učenicima zanimljiva bila je izvedba Mandušine lutkarske predstave o postanku imena Zagreb na pomičnom teatru.

• 

• 

Uvučene u svijet legendi, mašte i lutkarske fikcije, učenike na Katarininom trgu presreće pater Petar Vragović, prvi od dvojice isusovaca koji su na Gradec stigli početkom 17. stoljeća, te im pripovijeda crkvenu povijest Gornjeg grada vezanu za crkvu svete Katarine, jezuitski samostan, Plemićki konvikt i prvu zagrebačku gimnaziju, a potom ih vodi i do prve zagrebačke ljekarne.

Na pozornicu zatim stupa još jedan fikcionalni lik – Magda Paprenjarka, lik iz povijesnog romana Zlatarevo zlato Augusta Šenoe. Propovijedajući živopisne legende o Kamenitim vratima, o Dori Krupićevoj i njezinu kipu koji čuva gradski ključ te o čudotvornoj slici i zavjetnoj kapelici Majke Božje, ona vodi učenike do Trga svetog Marka, nekadašnjeg središta javnog života. Je li srednjovjekovni Gradec bio ispunjen samo trgovačkom vrevom ili je bio mjesto gdje su se održavala javna kažnjavanja i okrutna smaknuća, učenici će saznati iz Magdine zanosom protkane pripovijesti pune okrutnih detalja. Naposljetku će osvijestiti postojanje odrubljene Gupčeve glave na uglu Markova trga i Ćirilometodske ulice.

Kviz znanja između učeničkih cehova

Putovanje poviješću i pretvaranje današnjeg prostora Gornjeg grada u srednjovjekovne trgove i ulice kojima prolaze ondašnji kraljevi, crkveni velikodostojnici, ali književnici i slavni likovi njihovih povijesnih romana, završava se u Muzeju grada Zagreba, gdje se, osim organiziranog obilaska stalnog postava, održalo natjecanje između cehova, odnosno kviz znanja koji je učenicima omogućio ponavljanje stečenog znanja.

Spoj interaktivne, kostimirane šetnje Gornjim gradom te razgledavanje muzejskih izložaka – stvarnih dokumenata i predmeta, odnosno spoj kazališta, mašte, legendi, pripovijedanja, fikcionalnih likova te povijesnih fakata, stvarnih osoba i predmeta iz daleke prošlosti – stvaraju jedan posve novi svijet i sasvim osobito iskustvo koje se pamti dugo i ne zaboravlja lako.

■  Napisala: Ivana Matešić, učiteljica razredne nastave | OŠ Josipa Zorića, Dugo Selo ■