Ove godine ispraćam još jednu generaciju – dvadeset divnih osoba s kojima sam dijelila svakodnevnicu. Trenutak je to koji nosi gorčinu i slatkoću, zadovoljstvo i neizvjesnost, smirenost i iščekivanje neke nove generacije, nekih novih mladih ljudi s kojima tek trebam početi priču…h novih mladih ljudi s kojima tek trebam početi priču…

Maštam o kraju školske godine u kojem ću se posvetiti druženju s učenicima, slavlju svega što smo postigli, učvršćivanju veza i prijateljstava. Nažalost, moji leptirići iz mašte najčešće se rasplinu pod silnim obvezama zaključivanja ocjena, rješavanja papirologije, roditeljima koji kucaju na vrata i ravnatelju koji najavljuje nove sjednice… Osjećam da i učenici dijele istu napetost sa mnom.

• 

• 

Učenik prvog razreda u rujnu (prva fotografija) i u lipnju (druga fotografija)

Ove godine odlučujem drukčije – Želim kraj bez stresa! Sljedeće tehnike usmjerene su prevenciji stresa, stvaranju ravnoteže poslovnoga i privatnog života, održavanju fokusa i svjesnosti trenutka te ih jednako uspješno mogu primjenjivati nastavnici i učenici.

ZAUZMI STAV – SREĆA

„Djeca su poput vlažnog cementa. Što god padne na njih, ostavlja dojam na njih.” Haim Ginott, dječji psiholog

Sreću definiramo vlastitom samoprocjenom. Pojam sreće po svojoj prirodi visoko je subjektivan, zbog čega se pretpostavlja da su samoprocjene valjana mjera sreće, jer pojedinac sam za sebe najbolje može reći u kojoj je mjeri sretan. Biti sretan učitelj ne zahtijeva samo vlastitu samoprocjenu afektivnih i kognitivnih  stanja već i implementiranja vlastitog zadovoljstva u druge, ponajprije učenike, roditelje i druge zaposlenike škole.

Složiti ćemo se da poželjne kvalitete dobrog nastavnika uključuju strpljivost, pravednost, toleranciju, stručnost, razumnost i dobru komunikaciju, dok se u onim osobnim poželjnim karakteristikama zahtijeva toplina, empatija disciplina, predanost, suosjećajnost, otvorenost i pouzdanost.

Možemo zaključiti da takve osobine može posjedovati osoba koja je stekla unutarnji mir te je zadovoljna vlastitom kvalitetom života, drugim riječima – osoba koja je sretna! Navedene kvalitete iz različitih kognitivnih stanja može izvući onaj učitelj kojem je vlastita i tuđa sreća prioritet. Stoga, važno je pitanje – kako biti i ostati sretan te dobro raspoložen učitelj u različitim vremenima i svim situacijama te odgajati sretne učenike? Sljedeće aktivnosti daju nam odgovor na upravo to pitanje te ih mogu provoditi učitelji i učenici tijekom cijele školske godine ili u određenim razdobljima.

VODI DNEVNIK – ZAHVALNOSTI!

Zahvalnost je snaga karaktera, koju je moguće razvijati kroz aktivnost vođenja dnevnika zahvalnosti. Izražavanje zahvalnosti može zaista poboljšati opći osjećaj dobrobiti te su različite studije pokazale da su zahvalni ljudi ugodniji i otvoreniji. Nadalje, zahvalnost je negativno povezana s depresijom i pozitivno sa životnim zadovoljstvom.

Stoga, kako voditi dnevnik zahvalnosti ? Ponajprije odredite osnovne odrednice dnevnika.

VLASTITI PRIORITETI

Odredite vlastite prioritete tako da ih rangirate od iznimno važnih prema onim manje važnima. Nije bitno koliko ćete prioriteta navesti, već da osvijestite ono što vam je u životu stvarno bitno. Primjenjujući ovu aktivnost s učenicima, primijetila sam da lako odrede stvari koje su im bitne u životu, ali istodobno nisu spremni navedenim prioritetima posvetiti dovoljno vremena.

Kao učitelj, u trenutku kada su bili manje motivirani, mogla sam ih podsjetiti na njihov unutarnji cilj te im je to davalo dodatnu snagu da odrade težak zadatak.

Kontinuirano vođenje dnevnika – tri stvari na kojima sam danas zahvalna

Zanimljivo, u počeku sam i sama teško pronalazila tri stvari za koje sam zahvalna u svakom danu, no nakon nekog vremena kontinuiranog pisanja, moj se popis proširio. Bitna je odrednica da zapisujete ono za što ste zahvalni danas, dakle u sadašnjosti, te se ne obazirete na prošlost ili budućnost. Ovakva aktivnost traži usredotočenost na male stvari za koje bismo jednom u budućnosti mogli shvatiti da su zapravo bile velike.

PISMO IZ BUDUĆNOSTI

Potrebno je vizualizirati sebe u trenutku kada će neki od Vaših ciljeva biti u potpunosti ispunjen te sami sebi napisati pismo u kojem navodite kako se osjećate nakon što ste prošli kroz sve prepreke. Utjecaj vizualizacije u posljednje vrijeme predmet je istraživanja psihologije, ponajprije psihologije sporta.

U dnevnik zahvalnosti možete dodati vlastite crteže pozitivnih osjećaja ili fotografije dragih osoba. Bitno je da u tom Dnevniku osvijestite sve dobro i pozitivno u životu.

Ovu aktivnost učenici su odlično prihvatili u različitim okruženjima te se pokazala odličnom u trenutcima kada želim unaprijediti vještine kontrole pažnje i regulaciju emocija.

Sudjelujući, učenici uče usmjeravati pozornost, unaprijediti fokus i koncentraciju, uvježbavaju načine postizanja osjećaja smirenosti i relaksiranosti te uče zastati na trenutak kako ne bi impulzivno reagirali.

• 

• 

• 

• 

■  TIJEK AKTIVNOSTI:

VJEŽBE DISANJA – Kao uvodnu aktivnost nekoliko početnih minuta provodimo vježbe disanja.

VJEŽBE PET OSJETILA – Sastoji se u jedenju jednog bombona ili manjeg slatkiša u kojem pokušavamo uključiti sva osjetila. Opipom procjenjujemo koliko je težak, opisujemo boje na omotu, slušamo ga kako šušti prilikom otvaranja, određujemo miris i zatim jedemo na način da pokušamo otkriti recept po kojem je stvoren.

Stvaranje čarobne fotografije – Svaki učenik samostalno fotografira okolinu i kojoj se nalazi pokušavajući pronaći neobičan detalj vrijedan zahvalnosti i divljenja.

Ovo su neki od radova učenika četvrtih razreda

ZAKLJUČAK |  Redovitim provođenjem navedenih aktivnosti spoznala sam da je moguće utjecati na vlastitu samoprocjenu sreće te da dobro raspoloženje nastavnika utječe na uspješnost učenika. Također, učenici reagiranju manje impulzivno te lakše rješavamo nesporazume u razredu. Socijalno i emocionalno učenje te prikazane aktivnosti sastavni su dio obrazovanja i ljudskog razvoja. Omogućuju nam proces kroz koji možemo steći i primijeniti znanja, vještine i stavove te razvijati zdrave identitete, upravljati emocijama i ostvariti osobne i kolektivne ciljeve.

■  Piše: Olgica Malkoč Vincelj, učiteljica razredne nastave | OŠ Pantovčak, Zagreb ■