■ OŠ DUBRAVA, ZAGREB ■
U svijetu književnih umjetnika: Božidar Prosenjak
objavljeno: 29. veljače 2024.
Već treću godinu zaredom sa svojim učenicima provodim projekt U svijetu književnih umjetnika u kojemu nastojim učenike potaknuti i dovoljno motivirati za čitanje, ali i razviti im zanimanje za proučavanje životopisa književnih umjetnika.
Pristup i način proučavanja razlikuje se od jednoga do drugoga književnog umjetnika, kao i aktivnosti koje provodimo u samoj interpretaciji nekoga književnog djela.
■ O KNJIŽEVNIKU
Božidar PROSENJAK rođen je 1948. u Koprivnici. Djetinjstvo je proveo u malome podravskome mjestu Kuzmincu. Tamo je započeo školovanje, a nastavio ga je u Koprivnici, Parizu i Zagrebu, gdje je završio Filozofski fakultet na odsjeku za romanistiku.
Profesionalni je književnik. Član je Društva hrvatskih književnika i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. Utemeljitelj je knjižnice i književne nagrade Albatros i jedan je od osnivača Academiae Cravaticae.
Autor je četrdesetak knjiga za djecu i odrasle. Danas je jedno od najvažnijih imena u hrvatskoj književnosti svojeg naraštaja. Djela su mu uvrštena u školsku lektiru i školske udžbenike. Njegov roman Divlji konj ubraja se u klasike književnosti i doživio je četrnaest izdanja u Hrvatskoj, a zbirka priča Sijač sreće sedam izdanja. Preveden je na strane jezike.
Njegova knjiga Priča o kravati uvrštena je u International Children’s Digital Library, San Francisco University of Mariland, USA, na hrvatskom, engleskom i japanskom jeziku. Dobitnik je uglednih nagrada za književnost, među kojima su Ivana Brlić-Mažuranić i Grigor Vitez.
■ KAKO KNJIŽEVNIKA PRIBLIŽITI UČENICIMA U UČIONICI?
U učionici sam na dva sata Hrvatskog jezika provela nekoliko aktivnosti.
1. AKTIVNOST: Izradila sam videopredstavljanje u kojem se učenicima osobnopredstavlja pisac Božidar Prosenjak. Učenici aktivno sudjeluju u slušanju jer im je velik poticaj to što im se obraća sam književnik, zatim i to što govori o događajima iz svoga školskog života prikazujući ih na humorističan način, a na kraju se slažu s njim jer se u izrečenim rečenicama nalazi i pouka. Na licima učenika vide se izrazi čuđenja, iznenađenja, razumijevanja i slaganja, smiju se naglas, kimaju glavom, a na kraju predstavljanja plješću. Odličan je to poticaj za daljnje aktivnosti.
PREDSTAVLJANJE – BOŽIDAR PROSENJAK
2. AKTIVNOST: Slijedi čitanje četiriju zagonetaka čija su rješenja različite životinje među kojima se krije i miš. Učenici vježbaju čitanje, pritom im se razvijaju koncentracija i pozorno slušanje te ih se potiče na promišljanje i zaključivanje o kojim je životinjama riječ. Nakon što pogode zagonetku o mišu najavljuje se čitanje i interpretiranje priče Miš Božidara Prosenjaka.
3. AKTIVNOST: Prije čitanja priče učenicima postavljam pitanja: Što za miša znači sloboda? Što za svaku životinju znači da je slobodna? Što tebi znači sloboda? Za koga možeš reći da nije slobodan?
4. AKTIVNOST: Učenici aktivno slušaju priču Miš. Priča je radi rješavanja zadataka podijeljena na tri dijela. Nakon svakoga pročitanog dijela učenici rješavaju zadatak na listiću. Na taj način učenici pozorno slušaju svaki dio priče, fokusirani su na ono što čuju, uspješno rješavaju zadatak, a to ih snažno potiče na daljnje slušanje i sve ostale aktivnosti.
5. AKTIVNOST: U sintezi vođenim razgovorom objedinjujemo najvažnije sastavnice koje zapisujem na ploču. Tražene podatke učenici iščitavaju iz svojih bilježaka koje su radili kod kuće i tako provjeravaju koliko su točno ostvarili svoj zadatak. Ako su nešto pogrešno zapisali, mogu to ispraviti. Ovaj način rada doprinosi tome da učenici odmah dobiju povratnu informaciju o svom radu kod kuće, zadovoljniji su i ponosni. Ako uvide da su griješili, uče ispravljanjem pogrešaka na satu.
6. AKTIVNOST: Učenici najprije biraju žele li raditi samostalno ili u paru. Rješavanjem zadataka za stvaralački rad i osobni razvoj učenici izražavaju svoje osjećaje nakon čitanja i interpretacije priče, iznose mišljenje i u zadnjem zadatku vraćaju se na životopis i stvaralaštvo književnog umjetnika Božidara Prosenjaka – upravo onako kako su i započeli sat.
■ Napisala: Brankica HABUZIN, učiteljica razredne nastave, savjetnica | OŠ Dubrava ■
