■ OŠ DUBRAVA, ZAGREB ■
U svijetu književnih umjetnika: Ivana Brlić-Mažuranić
objavljeno: 29. veljače 2024.
Treću godinu zaredom sa svojim učenicima provodim projekt U svijetu književnih umjetnika u kojemu nastojim učenike potaknuti i dovoljno motivirati za čitanje, ali i razviti im zanimanje za proučavanje životopisa književnih umjetnika.
■ O KNJIŽEVNICI
Ivana BRLIĆ-MAŽURANIĆ rođena je 18. travnja 1874. u Ogulinu. Rođena je u poznatoj hrvatskoj obitelji: bila je unuka Ivana Mažuranića koji je djelovao kao prvi hrvatski ban pučanin, a istodobno je bio i veliki pjesnik. Otac Vladimir bio je pisac, odvjetnik i povjesničar, a baka Aleksandra Mažuranić bila je sestra jezikoslovca Dimitrija Demetra.
Školovala se privatno i stekla izvrsnu naobrazbu. Ivana je od oca i djeda naslijedila ljubav prema književnosti. Dio života živjela je u Karlovcu i Zagrebu, a nakon udaje za odvjetnika Vatroslava Brlića živjela je s njim u Slavonskom Brodu.
Njezina obitelj omogućila joj je školovanje u vlastitom domu gdje je na raspolaganju imala privatne učitelje. Uvijek je bila okružena knjigama i željela je svašta znati. Mnogo je vremena posvetila obrazovanju i dobro je govorila nekoliko jezika.
Unatoč tome, stavila je obiteljski život na prvo mjesto i posvetila se odgoju petero djece (rodila sedmero, dvoje umrlo nakon poroda). Književne ambicije isplivale su na površinu kad je primijetila da za djecu ne postoji dovoljno kvalitetnog štiva.
Prva njezina knjiga izdana je 1902. pod nazivom Valjani i nevaljani, ali dvije knjige po kojima će najviše biti zapamćena i koje su ušle u povijest hrvatske književnosti za djecu jesu Čudnovate zgode šegrta Hlapića i zbirka bajki Priče iz davnine koja joj je donijela i nominaciju za Nobelovu nagradu. Osim tih djela, napisala je i sljedeća: Škola i praznici, Knjiga o omladini, Iz arhive obitelji Brlić u Brodu na Savi, Jakša Dalmatin, Potkralj Gudžerata, Srce od licitara i Basne i bajke.
Dva je puta (1931. i 1938.) bila predložena za Nobelovu nagradu. Godine 1937. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti primila ju je za svoga (dopisnog) člana, kao prvu ženu kojoj je dodijeljena takva čast. Aktivno je pomagala suprugu u borbi protiv Khuen–Héderváryjeva režima, pa je za svoj rodoljubni rad dobila od biskupa J. J. Strossmayera zlatni medaljon.
Školska knjiga ustanovila je književnu nagradu Ivana Brlić-Mažuranić 1971. radi promicanja književnog stvaralaštva za djecu i mladež.
Ivana Brlić-Mažuranić okončala je svoj život u Zagrebu 21. rujna 1938.
■ KAKO IVANU BRLIĆ-MAŽURANIĆ PRIBLIŽITI UČENICIMA U UČIONICI?
Proučavajući životopis naše posebne književne umjetnice, odmah sam planirala povezati predmete i aktivnosti raspoređene na nekoliko sati u tjednu.
1. AKTIVNOST: Izradila sam videopredstavljanje koje se može čitati, ali i slušati. Učenici, dakle, slušaju životopis Ivane Brlić-Mažuranić, zatim slijedi razgovor o tome što su čuli, zapamtili, što im je bilo najzanimljivije. Nakon toga, na ploču stavljam kartice na kojima se nalaze rečenice, a zadatak je učenika od mnoštva činjenica izabrati i odvojiti samo one koje se odnose na Ivanin život – IZBACI ULJEZA!
PREDSTAVLJANJE – IVANA BRLIĆ-MAŽURANIĆ
Kad učenici pobliže upoznaju Ivanu, može se veća pozornost usmjeriti na prikazivanje njezina obiteljskog stabla. Učenici dobiju predložak o rodbinskim i bračnim vezama i u zajedničkom radu izrađuju razredni primjer, ali i svoj primjer njezina obiteljskog stabla u pisanke.
Nakon čitanja dječjeg romana Čudnovate zgode šegrta Hlapića provela sam s učenicima aktivnosti čiji je cilj unaprijediti i poboljšati njihovo logičko zaključivanje i povezivanje na višoj razini od jednostavnog spoznavanja činjenica nakon pročitanog djela (glavni likovi i mjesta radnje).
■ 1. dan putovanja:
UVODNA AKTIVNOST
Osvoji putne bodove – Učenici moraju prema asocijaciji (pomoćnik) pogoditi zadani pojam (ŠEGRT) i osvajaju 4 boda; za drugu asocijaciju (pomaže) osvajaju 3 boda, za treću asocijaciju (zabija) osvajaju 2 boda i za zadnju (šiva) 1 bod.
HRVATSKI JEZIK
Imenice za oznaku zanimanja (OŠ HJ A.3.5.)
Učenik piše imenice koje izriču zanimanja žena i muškaraca prema zadanim glagolima i imenicama.
Tko je postolar? Tko je šegrt? Tko je mljekar? Tko su kamenari? Tko je košarač?
Postoje li danas ova zanimanja?
Koja će današnja zanimanja nestati za 50 godina?
■ 2. dan putovanja:
UVODNA AKTIVNOST
Osvoji putne bodove – Učenici moraju prema asocijaciji (šator) pogoditi zadani pojam (CIRKUS) i osvajaju 4 boda; za drugu asocijaciju (trapez) osvajaju 3 boda, za treću asocijaciju (skakati kroz obruč) osvajaju 2 boda i za zadnju (hodati po užetu) osvajaju 1 bod.
SAT RAZREDNIKA
Humano ponašanje (goo A.2.2.; goo C.2.2.; osr B.2.1; B.2.2.C; uku A.2.3.)
LIKOVNA KULTURA
UMJETNOST I ZAJEDNICA
Površina – Plastična tekstura
Karton i didaktički neoblikovan materijal
Šešir za Ivanu
Proučavajući Ivanine fotografije, učenici su uočili da je voljela nositi šešire, pa sam odlučila da bi joj mogli izraditi poseban šešir. Tako su nastali ovi radovi.
■ 3. dan putovanja:
UVODNA AKTIVNOST
Osvoji putne bodove – Učenici moraju prema asocijaciji (zima) pogoditi zadani pojam (ČIZME) i osvajaju 4 boda; za drugu asocijaciju (tijesne) osvajaju 3 boda, za treću asocijaciju (crvene) osvajaju 2 boda i za zadnju (obuća) osvajaju 1 bod.
HRVATSKI JEZIK
Igrani film; Šegrt Hlapić – motivacija i projekcija filma (OŠ HJ C.3.3., OŠ HJ.B.3.1.)
Gleda igrani film Šegrt Hlapić i navodi karakteristike i sastavne dijelove filma (uvodna i odjavna špica, zvuk, glazba, boja).
LISTIĆ ZA USPOREDBU DOŽIVLJAVANJA ROMANA I FILMA
■ 4. dan putovanja:
UVODNA AKTIVNOST
Osvoji putne bodove – Učenici moraju prema asocijaciji (ara) pogoditi zadani pojam (PAPIGA) i osvajaju 4 boda; za drugu asocijaciju (ptica) osvajaju 3 boda, za treću asocijaciju (šarena) osvajaju 2 boda i za zadnju (govori) osvajaju 1 bod.
LIKOVNA KULTURA
PLOHA – Crno-bijeli kontrast, Portret
Slikarski rukopis Tima Burtona
Glavni junaci zadruge: Ljuban, Pero, Draga
Kreda, ugljen
■ 5. dan putovanja:
UVODNA AKTIVNOST
Napiši okomito naslov romana i na svako početno slovo riječi koje povezuješ s romanom.
HRVATSKI JEZIK
Značenje pojedinih rečenica iz romana Čudnovate zgode šegrta Hlapića ili Što nam je Ivana željela reći?
OBJASNI: No kad gori nečija kuća, onda se ne pita tko koga voli, nego se mora ići gasiti vatra.
OBJASNI: Tko može biti žalostan, taj će biti i dobar.
OBJASNI: Jer papige nose svoje znanje na jeziku, a ne u glavi.
OBJASNI: U magli se svaka stvar čini triput veća nego li je uistinu.
OBJASNI: Na selu je svako jutro takva buka kao u menažeriji.
Nakon proučavanja životopisa i stvaralaštva književne umjetnice te nakon čitanja njezinih djela za cjelovito čitanje Čudnovate zgode šegrta Hlapića u 3. razredu te Šume Striborove ili Regoča u 4. razredu preporučuje se posjetiti i kazališne predstave ili ostvariti bilo koji drugi oblik terenske nastave koji će upotpuniti sam doživljaj djela, ali i same književnice.
Mi smo posjetili kazališnu predstavu Šuma Striborova, zatim smo se susreli s Ivanom Brlić-Mažuranić u središtu Zagreba i ona nas je provela u šetnju najvažnijim mjestima i građevinama u Zagrebu. Pričala je mnogo o sebi, svom djedu, životu, a znala je svašta i o Zagrebu.
Na kraju smo odlučili i zabaviti se s Ivanom. U maskenbalsko vrijeme maskirali smo se u Stribore i Domaće i na pozornici upriličili posebnu začaranu Šumu Striborovu.
■ Napisala: Brankica HABUZIN, učiteljica razredne nastave, savjetnica | OŠ Dubrava ■
