Velika zelena površina oko najveće rovinjske osnovne škole OŠ Jurja Dobrile jedna je od najvećih pogodnosti koju škola ima i koja u svim godišnjim dobima služi i učenicima i učiteljima. To je mjesto za igru, druženje i učenje. Ovo posljednje, koje se odvija izvan učionice prvenstveno zbog situacije u kojoj se nalazimo, zauzima važno mjesto u realizaciji kurikuluma svih nastavnih predmeta.

Osnovna škola Jurja Dobrile posljednjih je nekoliko godina učestalo uključena u mnoge projekte kojima je cilj edukacija učitelja za usvajanje novih kompetencija za poučavanje učenika izvan učionice. Ta se potreba ukazala još prije nekoliko godina kad je škola započela svoj prvi u nizu Erasmus+ projekt kojem je cilj bio poticanje outdoor učenja kao novog oblika usvajanja znanja. Tijekom godina koje su slijedile učitelji su se nastavili usavršavati u različitim područjima, no outdoor učenje i korištenje tehnologije u nastavi pokazalo se kao najučinkovitija i najzahvalnija metoda poučavanja.

Upravo smo ta dva modela poučavanja iskoristili za proučavanje okruženja oko nas. U kasno proljeće svake godine učenici četvrtih razreda obrađuju nastavnu jedinicu Travnjaci. Kako bolje poučiti učenike o biljkama i životinjama, koje obitavaju na našim travnjacima, nego ih izvesti izvan učionice?!

Realizaciju nastavnog sata odlučila sam ostvariti kreativno i inovativno te uz pomoć knjižničarke osmisliti nastavnu jedinicu prepoznavanja biljaka uz korištenje tehnologije. Odabrale smo aplikaciju LeafSnap namijenjenu prepoznavanju biljaka koja se jednostavno instalira na školske tablete i spremna je u nekoliko trenutaka za uporabu.

U uvodnom su dijelu sata učenici pod krošnjom starog javora na male piši – briši ploče trebali u pet minuta navesti deset biljaka i životinja koje obitavaju na našim travnjacima. O piši – briši pločama, kojima se unatrag godinu dana koristimo u nastavi, nedavno je pisala kolegica Dolores Beloč Ćorković pa vam savjetujemo da se upoznate s njihovom funkcijom i iste nabavite za rad za sljedeću školsku godinu.

Nakon što su imenovali biljke, učenici su pokušali identificirati ih na travnjaku, no uspješnost je prepoznavanja dala skromne rezultate. Osim maslačka, tratinčice i koprive učenici nisu uspjeli imenovati niti jednu biljku.

Tada sam učenicima podijelila nastavni listić na kojem su se nalazile biljke, koje je knjižničarka dan prije fotografirala na istom travnjaku. Zadatak je bio da ih pronađu te uz pomoć aplikacije LeafSnap identificiraju i njihov naziv napišu na listić. Sama aplikacija toliko je jednostavna za korištenje da nije bilo potrebe učenicima dodatno objašnjavati kako se njome koristiti. U tri klika mišem moguće je uz pomoć fotografije vrlo jednostavno i brzo saznati o kojoj se biljci radi. Aplikacija nudi mogućnost prepoznavanja lišća, cvjetova, plodova i kore stabala, no za ovaj sat koristili smo se samo funkcijom prepoznavanja lista i cvijeta. Učenici su bili vrlo vješti u traženju i identificiranju biljaka, a nešto im je više vremena trebalo da latinski naziv ubace u pretraživač kako bi dobili naziv biljke na hrvatskom jeziku. Zabave, igre i interakcije nije nedostajalo, a fascinantno je bilo gledati kako su učenici radom u grupi razvijali timski duh te zajedno tražili biljke kako bi ih mogli što prije fotografirati i imenovati.

S travnjaka smo se drugi nastavni sat prebacili u školski mediteranski vrt izgrađen tijekom prije spomenutog Erasmus+ projekta. Njegova je svrha bila učenike upoznati s ljekovitim mediteranskim biljkama našeg kraja. U vrtu se nalazi tridesetak biljaka koje su imenovane, a zadatak je učenika bio otkriti njihova ljekovita svojstva.

• 

• 

• 

• 

• 

• 

Na nastavnom listiću, koji je izrađen u digitalnom alatu Canva, naveli smo imena biljaka koje se nalaze u vrtu te su učenici pomoću tableta trebali pretražiti online enciklopediju biljaka kako bi saznali latinski naziv biljke, njezina ljekovita svojstva i primjenu u kulinarstvu. Osim što su naučili kako se upotrebljavaju određene biljke, učenici su na ovom nastavnom satu naučili kako se koristiti enciklopedijama te kako pronaći traženi podatak u online okruženju.

I ovaj je sat pokazao kako outdoor učenje potiče suradnički i timski rad kod učenika i učitelja, koji su pripremali aktivnosti, a korištenje tehnologije dodatno motivira učenike na sudjelovanje u aktivnostima.

Naše smo ispunjene listiće pretvorili u edukativne plakate kako bi i ostali učenici saznali ponešto o ljekovitim biljkama našeg mediteranskog vrta.

Mediteranski je školski vrt dokaz održivosti projekta pri čemu jednom realizirana ideja postaje predložak za osmišljavanje nastavnih sati za buduće generacije.

Unatoč činjenici što izvanučionička nastava zahtijeva veću pripremljenost i inovativnost učitelja, te primjenu novih metoda kako bi učenike motivirali na usvajanje sadržaja predviđenih kurikulumom, evaluacija je nakon provedene aktivnosti pokazala kako su učenici itekako zainteresirani za takav oblik učenja koji će se nastaviti i u budućnosti.

S edukacijom nastavljaju i učitelji koji će novoodobrenim Erasmus+ projektom S.T.E.P.S. podizati svoje kompetencije u području osmišljavanja integriranih izvanučioničkih dana putem igre i tehnologije promatrajući svoje kolege u belgijskim, finskim, grčkim, portugalskim, španjolskim i estonskim školama.

■  Pišu: Sandra Boljunčić, učitelj savjetnik |  Samanta Matejčić Čotar, školska knjižničarka | OŠ Jurja Dobrile, Rovinj ■