O tome kakav utjecaj imaju digitalni sadržaji te ekrani, koji posreduju te sadržaje, na obrazovni, ali i ukupni razvitak djece i mladih, provode se stalna istraživanja jer iskustava po tome pitanju u dosadašnjem razvoju civilizacije još nemamo. O tome postoji li razlika u čitanju i razumijevanju sadržaja u tiskanome obliku spram čitanja onih u digitalnome obliku te koja su pogodnija i kada, također se provode različita i stalna istraživanja.

O temi digitalno vs. analogno u procesu čitanja i razumijevanja pročitanoga, možete pročitati u tekstu u nastavku, koji potpisuju istraživačice sa Sveučilišta Maryland, a izvorno je napisan za medijski portal The Conversation.

Današnji studenti sebe vide kao digitalne urođenike; riječ je o prvoj generaciji koja je odrasla okružena tehnologijom kao što su pametni telefoni, tableti i e-čitači.

Učitelji, roditelji i kreatori politika zasigurno zapažaju sve jači utjecaj tehnologije na koji  nastoje odgovoriti na prikladan način. U školama su uočljiva znatna ulaganja u tehnologiju tako da su današnji učenici opremljeni zaduženim iPadima, a imaju pristup i elektroničkim knjigama.

Godine 2009. Kalifornija je usvojila zakon kojim se zahtijeva da do 2020. godine svi udžbenici budu dostupni u elektroničkome obliku; 2011. godine zakonodavci u Floridi donijeli su zakon po kojem sve javne škole za svoje udžbenike moraju izraditi digitalne inačice.

S obzirom na takav trend, učitelji, učenici, roditelji i službene politike mogli bi zaključiti da se učeničko zbližavanje s tehnološkom ponudom i davanje prednosti tehnologiji može dovesti u vezu s boljim obrazovnim postignućima. No otkrivamo da to nije nužno tako.

S obzirom na to da je naš fokus na području učenja i razumijevanja teksta, naša istraživanja bila su usredotočena na razlike između tiskanih i digitalnih medija. Iako su novi oblici tehnologije zastupljene u učionicama, kao što su digitalni udžbenici, mnogo dostupniji te je mogućnost njihova prenošenja izrazito olakšana, bilo bi pogrešno zaključiti da će učenicima automatski bolje služiti digitalno čitanje i to samo zato što mu oni (učenici, studenti) daju prednost.

Brzina ima svoju cijenu                               

Naš je rad otkrio znakovito razmimoilaženje. Učenici su se izjasnili da daju prednost čitanju s ekrana te su prosudili da je pritom njihova uspješnost veća. No zapravo je njihova uspješnost narušena.

Primjerice, iz pregleda naših istraživanja od 1992. godine, otkrile smo da učenici bolje razumijevaju informacije otisnute na papiru pri čitanju tekstova duljine veće od jedne stranice. Sve upućuje na to da postoji ometajući učinak pomicanja stranice gore-dolje (skrolanja) na razumijevanje. Bile smo također iznenađene činjenicom da je samo manji broj istraživača testirao različite stupnjeve razumijevanja i dokumetirao vrijeme čitanja tijekom učenja sadržaja zabilježenih u digitalnim i tiskanim tekstovima.

Kako bismo dublje istražile te pojave, provele smo tri studije koje proučavaju učeničku (i studentsku) sposobnost razumijevanja informacija na papiru i na ekranu.

Učenici su najprije procijenili svoja prosječna očekivanja. Nakon što su pročitali dva ulomka, jedan mrežni i jedan otisnut na papiru, izvršili su tri zadatka: morali su opisati glavnu ideju u tekstu, napisati popis ključnih mjesta obuhvaćenih tekstom te izložiti bilo koji drugi relevantan sadržaj kojega se mogu sjetiti.

Tijekom provođenja studije, tekstovi su bili različite duljine te smo prikupljali raznovrsne podatke, kao što je primjerice vrijeme čitanja. Pojavila su se određena ključna otkrića bacivši novo svjetlo na razlike između čitanja zapisanih ili otisnutih sadržaja i onih u digitalnome obliku:

■  Učenici i studenti u znatnoj mjeri daju prednost čitanju digitalnih tekstova.

■  Čitanje je brže kada je iz digitalnoga izvora, negoli tiskanoga.

■  Procjenjuju da je njihovo razumijevanje digitalnoga izvora bolje negoli tiskanoga.

■  Paradoksalno, ukupno razumijevanje bilo je bolje kada je izvor bio tiskan, negoli digitalan.

■  Medij nije bitan (je li digitalan ili tiskan) za opća pitanja – kao što je primjerice razumijevanje glavne ideje teksta.

■  No kada je riječ o specifičnim pitanjima, razumijevanje je u velikoj mjeri bolje kada se čita tekst u tiskanome obliku.

Koja je uloga i vrijednost tiskanih knjiga u današnjem svijetu?

Iz dosadašnjih istraživanja, određeni bi poučci mogli biti isporučeni tvorcima obrazovnih politika, učiteljima, roditeljima i učenicima o mjestu tiska u izrazito digitalnome svijetu koji se iz dana u dan povećava.

1.]  Uzmite u obzir svrhu

Svi čitamo iz mnogo različitih razloga. Katkad tražimo odgovor na specifično pitanje. Drugi put želimo pretražiti novine po aktualnim naslovima.

Kada pristupamo članku ili tekstu u tiskanom ili digitalnom obliku, bilo bi dobro da imamo na umu zašto čitamo. Po svoj prilici, postoji razlika te je jedan medij bolji za jednu svrhu, a drugi za drugu. Drugim riječima, nijedan medij nije prikladan za sve pristupe (svrhe).

2.]  Analizirajte zadaću

Jedno od najdosljednijih otkrića iz našega istraživanja jest to da, za određene zadaće, medij uopće nije bitan. Ako je učenicima zadatak razumjeti i zapamtiti glavnu ideju ili ono što je općenito dominantno u tekstu koji čitaju, nema razlike u davanju prednosti jednom mediju nauštrb drugoga.

No kada zadatci čitanja zahtijevaju više uključenosti i dublje razumijevanje, učenicima je prikladnije ponuditi tiskanu inačicu. Učitelji bi mogli učenike upozoriti da je njihova sposobnost razumijevanja pod utjecajem medija koji su odabrali. Ta bi svijest o utjecaju medija na razumijevanje mogla smanjiti divergentnost dosadašnje prosudbe, pri čemu – kako smo vidjeli – smatraju da su u određenome mediju uspješniji dok je zapravo upravo suprotno.

3.]  Usporite!

U našem trećem eksperimentu, mogli smo stvoriti snažne profile naših studenata s koledža utemeljene na tome kako čitaju i razumijevaju tiskane i digitalne tekstove.

Među svim tim profilima, naišli smo na probranu skupinu dodiplomskih studenata čije je razumijevanje bilo dublje kada su s tiskanih sadržaja prešli na digitalne. Što je razlikovalo tu atipičnu skupinu, bilo je to što su čitali sporije kada je tekst bio na računalu, negoli kada je bio u knjizi. Drugim riječima, nisu se površno povezivali s digitalnim tekstom uzimajući ga zdravo za gotovo. Uzimajući tu probranu skupinu kao uzor, učenike bi se moglo poučavati ili usmjeravati da se odupru tendencijama proklizavanja (šetnje) po mrežnim tekstovima. 

4.]  Nešto što se ne može izmjeriti

Mogu postojati ekonomski i ekološki razlozi da se izuzme papir. No dođe li do potpune propasti papira kao medija, zasigurno će se pritom izgubiti nešto bitno i vrijedno.

U našim akademskim životima postoje knjige i članci kojima se vraćamo. Označene straničnicima (ili pak ušima na rubu papira) stranice tih knjiga svjedoče o dragocjenom čitanju pri kojem su nastajale misli, pitanja i zapažanja koja su bilježena na rubnicama. Teško je zamisliti sličan oblik uključenosti pri rukovanju digitalnim tekstom.

Trebalo bi u učeničkom životu uvijek ostati mjesto za tiskane sadržaje – bez obzira na to koliko su tehnološki snalažljivima i vještima postali.

Naravno, svjesni smo da će se usmjerenost na čitanje na mreži nezaustavljivo nastavljati. I ne želimo umanjivati pogodnosti internetskih tekstova koje uključuju rasprostranjenost i brzinu pristupa.

Umjesto toga, naš je cilj jednostavno podsjetiti digitalne urođenike, kao i one koji oblikuju njihovo obrazovno iskustvo, da postoji znatna cijena kao i posljedice na čitanje, učenje i akademski razvitak u slučaju da se potpuno napuste vrijednosti tiskane riječi.

■ NAPOMENA ■ izabrala i pripremila: Snježana Mostarkić ■ autorice engleskoga teksta: Patricia A. Alexander, profesorica psihologije na Sveučilištu Maryland i Lauren M. Singer, dr. sc. u području psihologije obrazovanja, Sveučilište Maryland; suradnice časopisa The Conversation ■ tekst je prvobitno objavljen u časopisu The Conversation ■ Sjedinjene Američke Države: The Business Insider novinski je blog zasnovan 2007. godine u Silikonskoj dolini pod imenom Sylicon Alley Insider, zatim prenesen u New York gdje 2009. dobiva današnje ime, a cilj mu je predstavljen u krilatici: Informiraj i inspiriraj.  ■ izvornik: www.businessinsider.com  ■