Iz stranih medija
■ INDONEZIJA ■ REAKCIJE NA UVOĐENJE CJELODNEVNE NASTAVE
Ne požurujte s uvođenjem cjelodnevne nastave ako nemate potpun uvid u sve što ona znači i donosi
objavljeno: 15. siječnja 2023.

Različite zemlje imaju različita iskustva s uvođenjem i primjenom cjelodnevne nastave. Riječ je o jednoj od istaknutijih tema vezanih uz hrvatsko obrazovanje s obzirom na akutalne izjave kojima se najavljuje uvođenje cjelodnevne nastave u škole u Republici Hrvatskoj.

U članku koji slijedi možete pročitati razmišljanja i reakcije na uvođenje cjelodnevne nastave u obrazovni sustav u Indoneziji o čemu se u toj dalekoj azijskoj zemlji prije nekoliko godina povela rasprava stručnjaka i istraživača u polju odgoja i razvitka djece i mladih.

Članak Full Day School Idea According to Experts objavljen je na portalu Universitas Gadjah Mada.

Ministar obrazovanja i kulture Muhadjir Effendy nedavno je predložio da se u osnovne škole uvede cjelodnevna nastava kako bi se učenicima omogućilo dodatno vrijeme za odgoj (izgradnju karaktera), a ujedno bi se na najmanju moguću mjeru svelo njihovo vrijeme provedeno izvan škole.

„Cjelodnevna nastava odvaja djecu od štetnih utjecaja izvan škole“

Analitičar javnih politika sa Sveučilišta Gadjah Mada, profesor Muhadjir Darwin, vidi diskurs o cjelodnevnoj nastavi kao pozitivan plan jer je prikladan za odgoj djece, osobito zato što je u današnje vrijeme došlo do moralne degradacije i kriznih stanja među djecom i mladima.

„Ideja o uvođenju cjelodnevne nastave provediva je i njome bi se umanjio negativan utjecaj izvan škole. Djeca moraju imati pristup vođenim aktivnostima kao i odgoju (izgradnji karaktera) i obrazovanju“, izjavio je.

„Provedba cjelodnevne nastave mora biti dobro pripremljena“

U Indoneziji je cjelodnevna nastava već zaživjela u pojedinim privatnim školama.

Profesor M. Darwin nastavlja: „Cjelodnevna nastava je dobra zamisao, no i njezina primjena mora biti dobro pripremljena.“

Dodao je da se može testirati u pojedinim gradskim školama koje imaju dobre uvjete te da će takva nastava biti od pomoći zaposlenim roditeljima. Nada se da učenici pritom neće imati više nastavnih sati čime bi se ugrozila njihova prava, već će se umjesto toga organizirati izvannastavne aktivnosti, sportovi, kulturne i umjetničke aktivnosti te uvježbavanje određenih vještina.

Ako se ide na ozakonjenje ideje o cjelodnevnoj nastavi, treba ju svakako dublje proučiti, završio je svoje razmatranje o toj temi profesor MuhadjirDarwin.

„Cjelodnevna nastava izolira djecu od njihove okoline te reducira vrijeme provedeno s roditeljima“

Doktorica Maria Goretti Adiyanti, istraživačica s Odsjeka za psihologiju Sveučilišta Gadjah Mada, koja se bavi razvitkom djece i mladih, zatražila je od vlade da ne požuruje uvođenje programa cjelodnevne nastave.

„Potrebno je provesti daljnja istraživanja i ispitivanja kako bi se odredio obrazovni cilj, izradili programi, provela priprema učitelja, osigurali prostori i sredstva, financiranje i drugo.“

Također spominje da je ideja prihvatljiva za roditelje koji cijeli dan provode na poslu. Međutim, ukupno gledajući, cjelodnevna nastava izolira učenike od njihove okoline, vršnjaka i prijatelja te reducira vrijeme koje provode s roditeljima.

Jesu li škole slobodne od kriznih stanja i moralne degradacije i stoga spremne za cjelodnevnu nastavu?

„U školi su moguće ranjive situacije, moguća su zlostavljanja, a što se tiče odgoja (izgradnje karaktera), to je već uključeno u nastavni program“, nastavlja Maria Goretti Adiyanti.

Na kraju, zatražila je dokaze koji će potvrditi pozitivne posljedice uvođenja cjelodnevne nastave: „Ako ćemo pristupiti uvođenju cjelodnevne nastave, moramo vidjeti dokaze o njezinoj uspješnosti, kakve pozitivne utjecaje ostavlja na djecu. Njezina primjena mora se provoditi na dobrobit djece tako što će im omogućiti prostor i vrijeme za odmor i igru.“

Kakva su vaša razmišljanja o uvođenju cjelodnevne nastave u naše škole? U čemu vidite prednosti, a u čemu nedostatke? Jesu li škole i učitelji spremni na takav korak? Podijelite svoja viđenja i iskustva u prostoru za komentare ispod objave ovoga članka na stranicama Školskoga portala na Facebooku.

■ NAPOMENA ■ izabrala i pripremila: Snježana Mostarkić ■ INDONEZIJA: Universitas Gadjah Mada – mrežne stranice Sveučilišta Gadjah Mada, jednoga od najstarijih sveučilišta u Indoneziji ■ izvornik: www.ugm.ac.id