Iz stranih medija
OSAM TEMELJNIH KOGNITIVNIH SPOSOBNOSTI
Nije uvijek lako održati korak s nastavnim satom
objavljeno: 3. lipnja 2020.

Poremećaj pozornosti ili nesposobnost držanja koraka s učiteljevim poučavanjem? Jeste li svjesni stvarnih mogućnosti svojih učenika? Na što treba obratiti pozornost? Prisjetimo se kognitivnih osnova bez kojih učenje nije moguće.

■  ODRŽAVANJE POZORNOSTI

Održavanje pozornosti odnosi se na osnovnu sposobnost gledanja, slušanja i razmišljanja o zadatcima u učionici u zadanom vremenu. Cjelokupno poučavanja i učenje ovise o tome. Bez pozornosti usvajanje se novih znanja jednostavno ne događa i razumijevanje i pamćenje nisu ni od kakva značenja.

Održavanje pozornosti u učionici proizlazi iz kombinacije djetetove unutarnje sposobnosti da održi pozornost i snage nastavnoga sata da pridobije njegovu pozornost. Poučavanje ne može biti uspješno bez obaju čimbenika. Učitelj ne može biti toliko zanimljiv tijekom cjelokupnoga trajanja nastave da uspije nadoknaditi djetetov nedostatak unutarnje sposobnosti zadržavanja pozornosti. Kod djece s poteškoćama u održavanju pozornosti  čini se da su moždani sustavi zaduženi za to održavanje, spori i nepotpuno razvijeni. Popularni uređaji za privlačenje pozornosti poput videoigara ili televizijskih programa mogu pogoršati situaciju slabeći djetetovu unutrašnju sposobnost da održi pozornost.

Vježbe iz programa Activate dizajnirane su tako da budu zabavne i dovoljno zanimljive da se s djetetom nađete na pola puta, ali istodobno zahtijevaju od djeteta da razvije i primijeni svoje unutarnje sposobnosti za održavanje pozornosti na zadatcima koji postaju sve dulji i zamršeniji.

SAVJETI

  • Uključite strategije poučavanja koje su usklađene s učenikovim jačim stranama te njemu prihvatljivim oblicima učenja i poučavanja. Učenik koji ima poteškoća s održavanjem pozornosti, imat će poteškoća u tradicionalno vođenoj nastavi koja se uvelike oslanja na predavanje ili samostalan rad. Ti će učenici možda imati više uspjeha u učenju uz pomoć tehnologije ili u radu u društvenom okruženju višeg stupnja kao što su rad u skupini i rasprave. Iako je bitno inzistirati na učenikovoj potrebi vježbanja održavanja pozornosti, glavna je zabrinutost jesu li učenici sposobni ostati uključeni u nastavu i usredotočeni na materijale koji su im pri ruci.
  • Osigurajte okruženje koje pruža dosljednost i ustroj. Učenici koji imaju poteškoća s održavanjem pozornosti mogli bi imati otežan prijelaz s jednog oblika poučavanja na drugi, iz okruženja u okruženje i sa zadatka na zadatak. Budite spremni u uvodu jasno obrazložiti i zatim kontinuirano ponavljati upute kako biste učenike zadržali na zadatku.
  • Ograničite izloženost televizijskom programu i videoigrama. Dijete s poteškoćama u održavanju pozornosti možda će produljiti „vrijeme održavanja pozornosti“ pred  televizorom ili u videoigrama, ali – zato što te vrste sredstava priopćavanja  pretjerano stimuliraju mozak stalno izmjenjujući vizualne i slušne informacije, one  zapravo zahtijevaju smanjeno uključivanje mozga te mogu pogoršati poteškoće s održavanjem pozornosti.

ZADRŽAVANJE REFLEKSNOG ODGOVORA

Zadržavanje refleksnog odgovora ili inhibicija reakcije sposobnost je kočenja (zadržavanja) odgovora na distrakcije. Zamislite kako dvoje djece, koja su usredotočena na nastavu, iznenada čuju buku koja dolazi iz hodnika. Dijete koje zadrži pozornost na nastavi bolje kontrolira refleksnu reakciju.

■ Za djecu kojoj nedostaje kontrola reakcije, svaki dan može značiti borbu za „ostanak na tračnicama“ pri čemu okruženje koje druga djeca smatraju zanimljivim i dinamičnim, za njih postaje minsko polje moćnih „kradljivaca“ pozornosti.

SAVJETI

  • Osigurajte mirno i stabilno okruženje za učenje. Učenici koji imaju poteškoća sa zadržavanjem reakcije trebaju imati mogućnost rada u tihom okruženju koje im omogućuje da ostanu usredotočeni i neometani. Takvo okruženje trebalo bi proširiti i izvan učionice, primjerice pri radu kod kuće, koliko god je to moguće.
  • Primijenite strategije poučavanja koje izbjegavaju ometajuća iznenađenja. Za takve učenike dinamika rada u vršnjačkim skupinama može biti preizazovna do te mjere da je sposobnost usredotočenosti na sadržaj sve samo ne moguća.
  • Poučavajte i pokažite načine samoregulacije. Na primjer, ako učenik ima poteškoća sa zadržavanjem ljutnje u frustrirajućim situacijama, pokušajte ga naučiti da udahne duboko tri puta ili da broji do pet prije nego reagira. Izbjegavajte strategije strogog discipliniranja poput produženih prekida ili udaljavanja koji će možda pomoći u privremenom održavanju reda, ali neće pomoći učenicima dugoročno usaditi vlastite unutarnje vještine zadržavanja reakcije.
  • Pazite da učenici prije početka rada dobro razumiju sve upute. Čak i mala „izbočina na putu“ s kojom se susretnu jer ne razumiju zadatak može se pretvoriti u ogromnu „blokadu ceste“ kada su prisiljeni napustiti rješavanje zadatka kako bi zatražili pomoć (ili, kao što se također zna dogoditi, uopće ne zatraže pomoć).

■  BRZINA OBRADE INFORMACIJA

Brzina obrade informacija odnosi se na to koliko brzo učenik može obraditi dolazne informacije. Neki znanstvenici smatraju brzinu obrade informacija središnjim uporištem  kvocijenta inteligencije. Mnoga djeca koja imaju probleme s pozornošću nisu sposobna držati korak s nastavnim satom.

■ Djeca sa sporijom obradom informacija često nisu u stanju držati korak tijekom nastavnoga sata. Ako ne uspiju razumjeti početnu informaciju na vrijeme, neće razumjeti ni onu koja slijedi te će se vrlo brzo prestati truditi. Pristupom „polako ali sigurno“ izgubit će korak s vršnjacima. Ključno je tim učenicima otvoriti prostor za vježbanje kognitivne brzine kako bi postigli  „kondiciju“ potrebnu za praćenje nastave.

SAVJETI

  • Učenici kod kojih je prepoznata sporija brzina obrade informacija od prosječne možda će imati potrebu za potporom kako bi iz radnoga okruženja dobili što je više moguće. Kada je i ako predavanje nužno, tim će učenicima dobrobit donijeti dodatni pisani materijali koji će osnažiti nastavu ili pak dostupnost uređaja za snimanje kako bi mogli zabilježiti i ponovno poslušati upute ili bilješke.
  • Diferencirane strategije davanja uputa povezane s potrebama učenika kojima je smanjena brzina obrade informacija u odnosu na prosječnu, uključuju učestalu provjeru razumijevanja i prilagođavanje brzine izlaganja. Tim će učenicima možda biti potrebno dodatno vrijeme da izvrše zadatke koji uključuju zahtjevniju obradu informacija poput zadataka iz matematike. Ipak, povedite računa o tome da učitelji ne bi smjeli usporiti upute i ublažiti zahtjeve do stupnja da učenici više ne osjećaju izazov te tako izgube zanimanje za rad i učenje.
  • Ti će učenici najbolje raditi u uvjetima u kojima se od njih ne zahtijeva učestalo usvajanje potpuno novih postupaka i oblika rada. Stabilnost i predvidljivost pomoći će im da se usredotoče i budu ukorak sa sadržajem koji je pred njima.
  • Strategije poučavanja poput rada u skupinama ili vršnjačkog poučavanja omogućuju im da podijele kognitivni teret s vršnjacima te će vjerovatno povećati njihovu uključenost i suradnju.

■  KOGNITIVNA FLEKSIBILNOST I KONTROLA

Kognitivna fleksibilnost sposobnost je promjene onoga o čemu razmišljamo, načina na koji o nečemu razmišljamo pa i samog mišljenja (što o nečemu mislimo) – drugim riječima, sposobnost promjene procesa mišljenja. Kognitivna se fleksibilnost tijekom školskoga dana zahtijeva na različite načine.

■ Kognitivna se fleksibilnost u biti odnosi na kontekst. Neka ponašanja i načini razmišljanja prikladni su u jednoj situaciji, a potpuno neprikladni u drugoj. Slično tomu, složeni zadatci katkad zahtijevaju primjenu vještina i koncepata naučenih u jednom okruženju kako bi se riješio novi problem u drugom okruženju kakvo je primjerice zbrajanje i oduzimanje pri služenju novcem i vraćanju ostatka novca nakon plaćanja. Učenici koji imaju poteškoća s kognitivnom fleksibilnošću mogu imati poteškoća pri prijelazu s odmora u učionicu ili i pri prelasku s jednog na drugi obrazovni zadatak.

SAVJETI

  • Kada poučavate nove koncepte ili vještine, pokušajte predstaviti sadržaj na više načina. Primjerice, upotrijebite dosjetke i zagonetke pri poučavanju novih riječi koje upućuju na različite kontekste i značenja; ili, u matematici, poslužite se brojevnim pravcima, grafikonima, zamišljenim ili stvarno utemeljenim zadatcima vezanim uz život i svijet koji učenike okružuje kako biste time dali potporu apstraktnim pisanim strategijama (poput dugih postupaka dijeljenja). To za učenike može u početku predstavljati izazov, ali će im biti od pomoći kad dođe vrijeme da primijene nove koncepte i vještine.
  • Pripremite učenike na prijelaz s jedne aktivnosti na drugu služeći se brojnim signalima i navještajima. Na igralištu dajte znak dvije minute prije promjene. Nakon davanja novih uputa, pojedinačno provjerite od učenika do učenika je li ih razumio i je li se s njima uskladio. Primijenite brojna sažimanja u skladu s izrekom: „Kažite im čemu ćete ih poučavati, poučavajte, a zatim im kažite čemu ste ih naučili.“
  • Pružite im planove svih vrsta – na ploči izložite plan dana ili dijela dana kako bi znali što ih očekuje i gdje se u tome trenutku nalaze u odnosu na dnevni plan.
  • Poslužite se i našim sustavom Activate. Računalne igre vježbaju kognitivnu fleksibilnost tijekom igranja. Na primjer, u Treasure Trunku, boje koje su cilj na jednoj razini, moraju se izbjegavati na sljedećoj, a na nekim razinama ciljne se boje brzo mijenjaju prisiljavajući mozak na naprezanje kako bi reagirao na promjenjive okolnosti. Dizajn usklađen s djetetom znači da se razina izazova mijenja kao odgovor na postignuće svakoga djeteta.

■  VIŠESTRUKA ISTODOBNA POZORNOST

Višestruka istodobna pozornost sposobnost je uspješne primjene višezadaćnosti. To je sposobnost premještanja pozornosti naprijed-natrag između dviju ili više aktivnosti u koje ste uključeni istovremeno. Ona zahtijeva održavanje pozornosti, inhibiciju reakcija i brzinu obrade informacija, a također zahtijeva planiranje i strateško razmišljanje.

■ I najjednostavniji zadatak katkad zahtijeva višezadaćnost. Jedan od primjera vođenje je bilježaka tijekom predavanja, ili držanje oka na satu zbog vremena koje je preostalo tijekom rješavanja matematičkoga zadatka na ispitu ili pak čitanje ulomka dok se istovremeno razmišlja o postavljenom pitanju. Učenici koji nisu vješti u višezadaćnosti moraju naporno raditi kako bi prešli s jednog zadatka na drugi i pritom mogu lako skrenuti s puta. Izvršavaju zadatke sporije od svojih vršnjaka. Ako zaostanu u rješavanju zadanog, a ostali učenici krenu dalje bez njih, njihov se zaostatak povećava dok pokušavaju držati korak istovremeno se trudeći završiti prethodni zadatak.

SAVJETI

  • Polako s tehnološkim igračkama. Mladi ljudi mogu se lako preopteretiti elektorničkim medijima. Oni će pokušati voditi razgovor u obliku tekstualnih poruka dok slušaju glazbu i pišu domaću zadaću. Neki mladi mozgovi mogu se nositi s kognitivnim zahtjevima koje takva vrsta višezadaćnosti traži, ali ne mogu svi mozgovi (bilo mladi ili stari) uspješno primjenjivati takvu vrstu višezadaćnosti. Ako višestruka istodobna pozornost nije prisutna kod učenika, možete im pomoći da se usredotoče ograničavajući pritom pristup ometajućim medijima.
  • Dajte im mogućnost da rade zadatke jedan po jedan. Postavite skup parametara za izvršavanje jednog zadatka ili za obradu teme i držite ga se.
  • Naša sustav Activate vježba višestruku istodobnu pozornost tako što zadatci koji se postavljaju pred učenike postaju složeniji. Na primjer, igrači moraju istovremeno obavljati više zadataka u igri The Magic Lens i istodobno pretraživati dvije kategorije predmeta odjednom u Pirate Pete’s Packing Panic. Tjelesne vježbe koje Activate preporučuje uključuju doslovno žongliranje nekolicinom predmeta  odjednom i razne igre za koje je potrebna trajna usredotočenost na više istodobnih informacijskih tokova.

■  RADNA MEMORIJA

Radna se memorija odnosi na sposobnost pamćenja uputa i zadržavanja informacija onoliko dugo koliko je potrebno da se zadatak obavi. Jednostavnom se radnom memorijom koristimo kada primjerice pogledamo broj telefona te ga čuvamo u pamćenju dok utipkavamo brojeve. Radna je memorija svojevrsna bilježnica za skiciranje u koju  odlažemo informacije o kojima je potrebno razmišljati i služiti se njima.

■ Učenik koji ima poteškoća s radnom memorijom može imati ozbiljnih poteškoća s pamćenjem osnovnih uputa, a još više s održavanjem pozornosti na zadatku i njegovu ispunjavanju. Pa ako ima i najbolju namjeru, lako gubi pozornost i teško joj se vraća u različitim situacijama zbog svoje nesposobnosti da sačuva informacije i pristupi im u svojoj „bilježnici za skiciranje“. Nadalje, nemogućnost zadržavanja informacija može voditi brojnim poteškoćama, i u razumijevanju pročitanoga, i u matematici.

SAVJETI

  • Pomozite učenicima da se organiziraju i prionu na zadatak. Neka učenici s poteškoćama vezanima uz radnu memoriju vode dnevnik gdje će detaljno pratiti zadano. To može biti posebno korisno u upravljanju domaćim zadaćama.
  • Razgovarajte pojedinačno sa svakim učenikom koliko god je to moguće. Provjerite njegovo razumijevanje i sposobnost ispunjavanja svakog zadatka na nastavi.
  • Zapisujte. Koristite mnemografske uređaje, zapišite upute po koracima. Neprestano ih podsjećajte da ispune zadano za svaku lekciju, koristite se vizualnim  podsjetnicima i ponavljajte upute (za rad na nastavi i ponašanje) koliko god je to potrebno kako biste održali učenike na zadatku.
  • Koristite se strategijama vršnjačkog poučavanja koje pomažu učenicima da ostanu uključeni. Više se koristite stilovima poučavanja usmjerenima na učeničke potrebe i sklonosti, a manje strategijama poučavanja usmjerenima na učitelja kao što je predavački tip nastave.
  • U sustavu Activate postoje zabilješke o povezanosti tehnologije za treniranje mozga i razvoja radne memorije. Nude se vježbe za radnu memoriju povezivanjem različitih zadataka sve složenijim uputama i nizovima kojih se učenici moraju prisjetiti u kratkom vremenskom roku kako bi zaradili bodove. Na primjer, na naprednim razinama igre Pirate Pete’s Packing Panic, učenici moraju zapamtiti redoslijed uzoraka, a zatim organizirati slike u odgovarajuće kategorije slijedeći redoslijed po pamćenju.

■  FORMIRANJE KATEGORIJA

Formiranje kategorija sposobnost je organiziranja informacija, koncepata i vještina u kategorije te čini kognitivnu osnovu za sposobnosti viših razina poput primjene, analize i procjene tih koncepata i vještina. Kategorije su osnova jezika i organizacije informacija.

■ Što čini broj brojem, a ne slovom? Što čini jabuku voćem ili polugu ručnim alatom? Formiranje kategorija funkcija je mozga usko povezana s tvorbom koncepta. Učenici koji imaju poteškoća u organiziranju i razvrstavanju informacija, prirodno će imati poteškoća i s njihovim razumijevanjem. To može usporiti njihovu sposobnost obrade i upotrebe novih koncepata ili vještina i frustrirati njihove roditelje i učitelje koji ne mogu razumjeti zašto njihova djeca jednostavno „ne kopčaju“.

SAVJETI

  • Kada poučavate nove pojmove ili vještine, pokušajte predstaviti sadržaj na više načina.
  • Provjerite razumijevanje. To što učenici kimaju glavom, ne znači da su razumjeli sadržaj u jednakoj mjeri u kojoj i njihovi kolege. Provjeravajte na vrijeme i često. Provodite pojedinačne razgovore s učenicima koliko god je to moguće i obratite pozornost na podatke iz formativne procjene.
  • Ponovite i utvrdite. Omogućite učenicima dodatno vrijeme za ponavljanje prethodno izloženih novih koncepata. Dobro će im doći dodatno vrijeme za obradu te potpuno razumijevanje.
  • Među metodama koje nudi sustav Activate, nalazi se igra Pirate Pete’s Packing Panic koja je posebno kreirana kako bi se poboljšala dječja sposobnost oblikovanja kategorija i fleksibilnost pri čemu se učenike izaziva da brzo razvrstavaju i kategoriziraju brojne dijelove vizualnih podataka u duljem razdoblju. Neke razine te igre zahtijevaju prepoznavanje i primjenu kategorije za rješavanje određenog problema. Igre su prilagođene razini sposobnosti svakog učenika i omogućuju rigoroznu vježbu uz odgovarajuću količinu izazova.

■  PREPOZNAVANJE OBRAZACA

Prepoznavanje obrazaca i induktivno razmišljanje posebna je sposobnost ljudskoga mozga, ne samo u pronalaženju obrazaca, već u procesu logičnoga povezivanja što ti obrasci govore o onome što će uslijediti. U širem smislu, prepoznavanje obrazaca čini osnovu svih znanstvenih istraživanja.

■ Sposobnost prepoznavanja obrazaca i induktivnog zaključivanja ključni su za učenikovu sposobnost predviđanja budućih radnja ili događaja te primjenu jednostavne logike u svakodnevnim aktivnostima. Učenici koji imaju poteškoća s prepoznavanjem obrazaca mogu imati poteškoća i s praćenjem nastavnoga sata [jer ne mogu lako „ući u ritam“] te s prijelazom s jedne aktivnosti na drugu [s obzirom na to da nisu, poput drugih učenika, u stanju prepoznati znakove koji upućuju na aktivnosti koje slijede].

SAVJETI

  • Potaknite pojedine učenike pitanjima koja ih navode na razmišljanje o onome što će uslijediti. „Što ćemo raditi kada završimo s čitanjem?“ „Što trebate imati riješeno prije negoli zazvoni zvono?“ Upućujući učenike na taj način, potaknut ćete ih da dublje razmisle o svom okruženju i aktivnije razmišljaju o onom što slijedi.
  • Poslužite se problemskim zadatcima s prepoznavanjem brojevnih obrazaca. Zadavanjem jednostavnih zadataka s prepoznavanjem takvih obrazaca može biti dobar način za jačanje djetetove sposobnosti prepoznavanja obrazaca kao i matematičkih koncepata. Vježbanje problemskih zadataka s brojevima može aktivirati dijelove mozga koje prepoznaju i rješavaju općenitije obrasce.
  • U sustavu Activate, aktivnost Ducks! djeci omogućuje vježbu moždanih sustava koji izvode i povezuju temeljne kognitivne sposobnosti. Izlažući učenike problemima rješavanja uzoraka koji uključuju brojeve, boje, oblike, kategorije, fotografije i različite logičke zagonetke, učenici uče brzo raditi na prepoznavanju i primjeni obrazaca.

■ NAPOMENA ■ SAD: C8 Sciences – mrežna stranica skupine terapeuta koji su u suradnji s  neuroznanstvenicima sa Sveučilišta Yale razvili pristup djeci s poteškoćama u održavanju pozornosti i drugim poteškoćama; taj pristup kombinira računalne i tjelesne vježbe kako bi aktivirao, razvio i ojačao moždane sustave ključne za funkcije u svakodnevnom životu ■ izvornik: c8sciences.com