„Perfekcionizam obuhvaća težnju za besprijekornošću i zahtjeve za savršenošću, kako od sebe, tako i od drugih. Izrazito negativne reakcije na pogreške, gruba samokritičnost, neprekidna sumnja u vlastitu učinkovitost i sposobnosti da se nešto napravi te snažan osjećaj da je i okolina jednako kritična i prepuna zahtjeva – također su značajke toga stanja.“

Prije nepune četiri godine objavljeni su rezultati studije o perfekcionizmu, najveće dosad provedene. Sveučilišni profesori Simon Sherry i Martin M. Smith koji su sudjelovali u istraživanjima te o rezultatima do kojih su došli imaju potrebu progovoriti i u široj javnosti, duboko su zabrinuti zbog pošasti koja neprekidno raste i ubire svoj danak, osobito među mladima.

Nije riječ o težnji prema izvrsnosti i vrhunskim rezultatima. Riječ je o stanjima koja vode u suprotnome smjeru.

Više možete pročitati u nastavku.

Tekst Young people drowning in a rising tide of perfectionism objavljen je na portalu namijenjenu popularizaciji znanosti The Conversation.

Početkom 2019. objavili smo rezultate netom provedenoga, najvećega istraživanja perfekcionizma. Saznali smo da se u proteklih dvadeset i pet godina perfekcionizam znatno povećao te da jednako zahvaća i muškarce i žene.

Također smo saznali da, kako vrijeme odmiče, perfekcionisti postaju sve neurotičniji i sve neosjetljiviji.

Perfekcionizam obuhvaća težnju za besprijekornošću i zahtjeve za savršenošću, kako od sebe, tako i od drugih. Izrazito negativne reakcije na pogreške, gruba samokritičnost, neprekidna sumnja u vlastitu učinkovitost i sposobnosti da se nešto napravi te snažan osjećaj da je i okolina jednako kritična i zahtijevna – također su značajke toga stanja.

Kao klinički psiholog na Odsjeku za psihologiju i neuroznanost Sveučilišta Dalhousie te kao predavač istraživačkih metoda na Sveučilištu York St. John, obojica imamo bogata iskustva u razumijevanju, ispitivanju, liječenju i proučavanju perfekcionizma.

I duboko smo uznemireni onim što vidimo.

Osvjedočeni smo da postoji hitna potreba za preventivnim naporima – kako bi se umanjili utjecaji grubih i kontrolirajućih roditeljskih praksa kao i društveno-kulturalni utjecaji, kakav je utjecaj nerealnih medijskih projekcija koji doprinosi perfekcionizmu. Pomoć ugroženim perfekcionistima također je krajnje potrebna.

Društvene mreže nude nerealne živote

Kako bismo postigli što potpunije razumijevanje perfekcionizma, proveli smo opsežnu meta-analizu koja je uključila 77 istraživanja i gotovo 25 tisuća ispitanika. Oko dvije trećine ispitanih bile su žene i mnoge su bile bjelkinje, studentice iz zapadnih zemalja (kao što su Kanada, Sjedinjene Američke Države i Ujedinjeno Kraljevstvo). Sudionici zahvaćeni istraživanjem bili su u dobi od 15 do 49 godina.

Uočljivo je da su današnji mladi veći perfekcionisti od svojih prethodnika ikada prije. Zapravo, vidljivo je da od 1990. godine perfekcionizam neprekidno raste. To znači da se milenijalci suočavaju s perfekcionizmom više negoli prijašnji naraštaji, a što potvrđuju i prethodna istraživanja.

Uzroci perfekcionizma nisu jednostavni. Porast težnje za savršenošću, barem djelomično, dolazi iz današnjega svijeta koji se vodi načelom „čovjek je čovjeku vuk“, u kojem su mjesto na ljestvici i učinkovitost iznimno cijenjeni, a naglasak je na pobjeđivanju i osobnom interesu.

Roditelji skloni kontroliranju i kritiziranju neprestano šire krila nad odrastanjem svoje djece ojačavajući pritom razvitak perfekcionizma. I dok društvene mreže nude nerealno „savršene“ živote, a svjetlucave reklame ističu nedostižne standarde savršenstva, milenijalci su okruženi prevelikim brojem mjerila prema kojima bi trebali izmjeriti vlastite uspjehe i neuspjehe. – Održati korak sa susjedstvom nikada nije bilo teže.

Takva epidemija perfekcionizma u modernom zapadnom društvu ozbiljan je, pa i poguban, problem. Perfekcionizam je izravno povezan s anksioznošču, kroničnim stresom, depresijom, poremećajima hranjenja te suicidom.

Perfekcionizam vodi u slom

Također smo otkrili da, kako perfekcionisti postaju starijima, dolazi do raspadanja. Njihove osobnosti postaju sve neurotičnije (sklonije negativnim osjećajima kao što su osjećaj krivnje, zavist i tjeskoba) te sve neosjetljivije i nepovezanije sa životnim potrebama (prate ih neorganiziranost, neučinkovitost, nepouzdanost i nemogućnost uspostavljanja discipline).

Lov na savršenost – cilj koji je nedodirljiv, fluidan i rijedak – može rezultirati većim brojem neuspjeha i manjim brojem uspjeha što perfekcioniste dovodi do toga da svoje misli neurotično vrte oko svojih nesavršenosti, a manje je vjerojatno da će predano ići za svojim ciljevima.

Sve u svemu, rezultati istraživanja otkrivaju da protkom vremena život za perfekcioniste ne postaje lakšim. U izazovnom, razbarušenu i nesavršenu svijetu, perfekcionisti s godinama sagorijevaju dospijevajući u stanje nestabilnosti i nemogućnosti pridavanja pažnje i posvećenosti.

Istraživanja pokazuju da i muškarci i žene prijavljuju podjednake razine perfekcionizma.

To bi značilo da moderna zapadna društva ne stvaraju specifične rodne pritiske s obzirom na postizanje savršenosti. Rodne uloge izgleda potiču (i ohrabruju) oba spola, i muškarce i žene, u utrci za savršenošću.

Buduća istraživanja trebaju provjeriti idu li muškarci za savršenošću na temelju želje za postignućima (kao što je primjerice nadmetanje radi bogatstva) dok bi kod žena težnja za savršenošću mogla biti motivirana uspostavljanjem odnosa (kao što je udovoljavanje drugim ljudima).

Protuotrov je – bezuvjetna ljubav

Perfekcionizam je golema, smrtonosna epidemije prisutna u modernim zapadnim društvima, zabrinjavajuće neprepoznata, s brojnim izmučenim perfekcionistima koji skrivaju svoje nesavršenosti od onih koji bi im mogli pomoći (kao što su psiholozi, učitelji i obiteljski liječnici).

ZAKLJUČNO:

Moramo odgovoriti na epidemiju perfekcionizma na roditeljskoj i kulturalnoj razini.

■ NAPOMENA ■ izabrala i pripremila: Snježana Mostarkić ■ tekst je mjestimice (iznimno) uređen i prilagođen, a poveznica na izvornik nalazi se na kraju ove napomene■ Simon Sherry, sveučilišni profesor, klinički psiholog i voditelj Kliničke obuke na Odsjeku za psihologiju i neuroznanost Sveučilišta Dalhousie (Kanada) i Martin M. Smith, predavač na Sveučilištu York St. John (Ujedinjeno Kraljevstvo)■ Ujedinjeno Kraljevstvo: The Conversation – neovisni novinski portal sa sjedištem u Londonu koji uređuju sveučilišni profesori i znanstvenici s ciljem izravnoga komuniciranja s javnosti ■ izvornik: theconversation.com  ■