Iz stranih medija
POSLJEDICE USTRAJAVANJA NA POSTIZANJU SAVRŠENSTVA, A ŠKOLE IMAJU VELIKU ULOGU DA SE TO NE DOGODI
Perfekcionizam može uništiti i najnadarenije dijete
objavljeno: 28. ožujka 2022.

„Postoje dokazi da bi niz nastavnih sati usmjerenih na suočavanje s pritiscima, očekivanjima i nezdravim oblicima perfekcionizma mogao pomoći učenicima. Motivirao nas je nedostatak djelovanja u tome području te vjerovanje da učitelji i škole mogu imati ključnu ulogu u preveniranju poteškoća izazvanih perfekcionizmom prije negoli se one pojave.“

Težnja k savršenstvu, nerelano postavljeni kriteriji prema samima sebi i prema drugima donose mnoge štete na putu razvitka i uspjeha kod djece i mladih. Učitelji koji prepoznaju takve tendencije mogu pomoći spriječiti ih prije negoli uhvate maha i nanesu dugoročne štete. O svemu tome piše profesor sa Sveučilišta York St. John u Engleskoj Andrew P. Hill.

Tekst Perfectionism can harm even the most talented student – but schools can make a difference objavljen je na novinskome portalu The Conversation.

Ovisno o okolnostima, perfekcionizam može dovesti do poboljšanih postignuća u školi ili na poslu. Ili ih može pogoršati. Međutim, svi tako postavljeni ciljevi u pravilu će biti opterećeni pitanjima dobrobiti. Postoje poveznice između težnje prema savršenosti i izgaranja ili depresije, primjerice.

Dokaz negativnih učinaka pronađen je u mnogim okružjima, uključujući i mlade ljude kod kojih je perfekcionizam faktor ranjivosti s obzirom na psihičko zdravlje. No, praktične mjere – kao što je nastava u školama – mogu značiti razliku – promjenu na bolje ili na gore.

Perfekcionizam je značajka osobnosti koja podrazumijeva usmjerenost prema nerealno visokim kriterijima te pretjeranoj kritičnosti. Može dovesti do složene mješavine želje za dokazivanjem i straha uslijed osjećaja nedovoljnosti, a posljedično do učestalih osjećaja tjeskobnosti, zabrinutosti i sumnje.

Perfekcionizam i društvene mreže

Nekoliko je novijih istraživanja koja vjerno ilustriraju osjetljivost mladih s obzirom na perfekcionizam. Primjerice, u istraživanju koje vodi jedan od polaznika doktorskoga studija u mojem istraživačkom timu pokazuje povezanost između perfekcionizma i služenja društvenim mrežama.

Proučavanje je obuhvatilo 135 adolescentica te otkrilo da tinejdžerice koje će najvjerojatnije prijaviti simpotme depresije u usporedbi s drugima upravo su one koje prijavljuju visoke razine „samokritičnoga perfekcionizma“.

Naš tim također je vodio opsežan pregled istraživanja koja su, vezano uz perfekcionizam, provedena među darovitim učenicima. I to je razotkrilo različite načine na koje perfekcionizam utječe na učenike.

Na temelju 36 istraživanja u tome području, otkrili smo da sumnje, zabrinutosti i strahovi, karakteristični za perfekcionizam, mogu uzeti svoj danak i kod najdarovitijih učenika.

Iznenađujuće, samo jedno istraživanje provjeravalo je praktične načine pristupanja perfekcionizmu.

Međutim, spoznaje su obećavajuće. Postoje dokazi da bi niz nastavnih sati usmjerenih na suočavanje s pritiscima, očekivanjima i nezdravim oblicima perfekcionizma mogao pomoći učenicima.

Motivirao nas je nedostatak djelovanja u tome području te vjerovanje da učitelji i škole mogu imati ključnu ulogu u preveniranju poteškoća izazvanih perfekcionizmom prije negoli se one pojave. Istražili smo što se u učionici može učiniti kako bi se dala potpora učenicima i učenicama koji pokazuju sklonost perfekcionizmu.

Konkretni pristupi

Surađujući s dobrovoljnom zakladom NACE (National Association for Able Children in Education), zajedno s kolegama iznio sam načine kako pomoći školama odgovoriti na izazove u tome području kao i osigurati primjenjive savjete za mlade, učitelje i roditelje.

Jedan od naših praktičnih pristupa obični je nastavni sat oblikovan tako da podigne razinu „perfekcionističke pismenosti“. Naša je namjera stvoriti pristupe koji bi bili od koristi mladim ljudima pri prepoznavanju obilježja perfekcionizma, stjecanju znanja o mogućoj pomoći te osnaživanju potrebe da se obrate za pomoć ako osjete da je potrebna.

Nastava pruža informacije o perfekcionizmu te uključuju aktivnosti usmjerene na prepoznavanje razlike između onoga što je perfekcionizam i onoga što znači „raditi dobro“.

Svrha je naglasiti da je u pravilu dobro ujedno i dovoljno dobro. Ganjati savršenstvo nepotrebno je i neutemeljeno u stvarnosti, dok naporan rad i davanje najbolje od sebe ne samo da se razlikuju od težnje za savršenstvom, nego su ujedno i bolji i mnogo isplativiji ciljevi.

Još jedna aktivnost poučava mlade različitim „okusima“ perfekcionizma.

Riječ je o analogiji koja upozorava na to kako se perfekcionizam javlja u različitim oblicima, kako uključuje poglede na druge ljude kao i to kako drugi vide nas.

Imamo sklonost razmišljati o perfekcionizmu iz osobnih aspekata – razvijajući nerealne kriterije usmjerene prema sebi, primjerice. Međutim, perfekcionizam uključuje i druge, na način da od drugih očekujemo savršenstvo ili pak vjerujemo da drugi to isto očekuju od nas.

To znači da perfekcionizam ne samo da utječe na našu dobrobit, nego ima negativan utjecaj i na naše odnose s drugima.

Nedavno smo pripremljene nastavne materijale iskušali u jednoj srednjoj školi (u Hrvatskoj bi se to odnosilo na završne razrede osnovne škole i srednju školu, nap.). Učenici su tijekom nastave imali vodstvo učitelja koji je prošao ne osobito dugotrajan trening s mogućnošću postavljanja pitanja te vježbe s nastavnim materijalima.

Više spoznaja o perfekcionizmu

Naša je evaluacija pokazala da je nastavni sat imao pozitivan utjecaj na učenike.

Nakon uključivanja u tako oblikovanu nastavu, učenici su izvijestili da imaju više spoznaja o perfekcionizmu te da prepoznaju koliko je bitno potražiti pomoć kada osjete da im je potrebna.

Bitno je da i učitelji razmotre do kojega bi stupnja njihova aktualna nastavna praksa mogla nesvjesno i nenamjerno poticati, umjesto umanjivati, perfekcionističke tendencije kod učenika.

Nerealna očekivanja, učestala ili pretjerana kritičnost, uznemirenost zbog pogrešaka te javno primjenjivane mjere nagrađivanja i kažnjavanja mogu dodatno osnaživati perfekcionizam kod učenika.

Iako je to područje istraživanja i nastavne prakse novo, smatramo da je ključ za dugotrajne pozitivne promjene.

Učitelji i roditelji morali bi moći prepoznati perfekcionističko ponašanje i poteškoće koje djeca i mladi mogu iskusiti kao njegov rezultat. U školama, učiteljevo razvijeno razumijevanje perfekcionizma snažan je način potpore učeničkoj dobrobiti.

■ NAPOMENA ■ izabrala i pripremila: Snježana MostarkićAndrew P. Hill, profesor na fakultetu za znanost, tehnologiju i zdravlje Sveučilišta York St. John u Engleskoj  ■ Ujedinjeno Kraljevstvo: The Conversation – neovisni novinski portal sa sjedištem u Londonu koji uređuju sveučilišni profesori i znanstvenici s ciljem izravnoga komuniciranja s javnosti ■ izvornik: theconversation.com  ■