Iz stranih medija
UČENIČKA DOBROBIT: OSJEĆAJ SREĆE U UČIONICI
Sretni učenici – motivirani su učenici
objavljeno: 8. kolovoza 2022.

„Premaleni izazovi vode u dosađivanje, a preveliki u obeshrabrenost. Postoji optimalna količina izazova pri kojoj su učenici zaokupljeni, ali ne i preopterećeni.“

Kako pomoći učenicima u postizanju osjećaja zadovoljstva i sreće kako bi bolje napredovali u ukupnom razvitku?

Nekoliko savjeta možete pročitati u nastavku. Napisali su ih doktori obrazovnih znanosti s harvardske Graduate School of Education.

Članak Happy Students Are Motivated Students objavljen je na mrežnim stranicama časopisa Harvard Ed. Magazin.

Istraživanja su pokazla da je najjači pokazatelj sreće – više negoli su to novac i tjelesno zdravlje – snažna društvena povezanost. To vrijedi i za odrasle i za djecu.

Christina Hinton (magistra obrazovnih znanosti od 2006. i doktorica obrazovnih znanosti od 2012.), kao osnivačica i ravnateljica međunarodnoga centra za istraživanje obrazovanja (Research Schools International) nakon što je gotovo cijelo desetljeće u suradnji sa školama diljem svijeta provodila istraživanje rada u nastavi, dobro je upoznala vrijednost sretnih učenika i učitelja .

Za vrijeme doktorskoga studija, proučavajući osjećaj sreće u osnovnim i srednjim školama, otkrila je kako je izravno povezan s motivacijom i obrazovnim postignućima. Na temelju istraživanja također je zaključila kako stvaranje snažnih veza i odnosa, kako s učiteljima, tako i s razrednim kolegama i prijateljima, bitno utječe na osjećaj sreće kod učenika.

Danas, više no ikada, potrebno je prepoznati načine na koji se potiče osjećaj sreće te povezanost, jer živimo u vremenima u kojima su razdvajanje i odvojenost sve zastupljeniji (osobito u razdoblju pandemije, ali i ostalih kriza koje zahvaćaju suvremen svijet) te Hinton kaže da to i nije tako teško postići.

U nastavku možete pročitati nekoliko njezinih preporuka.

Pri postavljanju izazova pronađite ravnotežu

Istraživanja su pokazala da premaleni izazovi vode u dosađivanje, a preveliki u obeshrabrenost. „Postoji optimalna količina izazova pri kojoj su učenici zaokupljeni, ali ne i preopterećeni, a zove se zonom proksimalnoga razvitka [koncept je razvio psiholog Lev Vygotsky, a označava razliku između onoga što učenici već mogu samostalno obaviti i onoga što ne uspijevaju obaviti bez tuđe pomoći, nap.].“

Bitno je znati postaviti realistične ciljeve. Primjerice, pri daljinskoj nastavi učitelji su morali imati na umu da svi učenici ne napreduju brzinom jednakom onoj koja se postiže u učionici te su stoga ciljeve prilagodili novim okolnostima.

Osigurajte mogućnost povezivanja

U izvanrednim okolnostima učenicima je potrebna dodatna emocionalna potpora, a pritom je od osobita značenja izgradnja snažne zajednice. Primjerice, kada se radilo o poučavanju na daljinu, učitelji su pronalazili nove načine povezivanja s učenicima: ponudili bi im određeno vrijeme za konzultacije odnosno razgovor, a bilo je i onih koji su organizirali kakav društveni događaj na mreži. Isto je i moguće i poželjno i u neposrednoj nastavi.

Veliku ulogu ima učiteljeva sposobnost suosjećanja, osobito kod učenika koji su skloni izgredima ili odustajanju.

„Ne znamo s čime se učenici suočavaju u svojim domovima. Ponudite im suosjećajnost, razumijevanje i potporu. Umjesto kažnjavanja postavite zdrave granice s prirodnim posljedicama.“

Pomozite učenicima da se osjećaju sretno i zadovoljno

Kada se učenici osjećaju sretno i zadovoljno, njihova motivacija raste te više i učinkovitije napreduju u postizanju obrazovnih ciljeva.

Hinton kaže da postoji niz načina koji služe poticanju takvih osjećaja:

1.) Podsjetite sebe i svoje učenike na osjećaj zahvalnosti.

„Istraživanje pokazuje da već skromno ulaganje kojim se promiče zahvalnost ima velik utjecaj na osjećaj sreće i zadovoljstva“, iznosi Hinton te dodaje kako nastavu možete početi tako da zamolite učenike neka napišu jednu do dvije rečenice kojima će izraziti na čemu su u tome trenutku zahvalni.

2.) Pružajte potporu drugim ljudima.

„Ako želite osjećati i širiti sreću i zadovoljstvo, morate se usmjeriti na pružanje potpore drugim ljudima.“

Ohrabrivanje učenika da se uključe u činjenje dobra te da to postane dijelom njihove svakidašnjice, dobar je način, a učitelji mogu organizirati i pojedine akcije u koje će se uključiti cjelokupni razredni odjeli.

3.) Ne zaboravite na humor i smijeh.

Pronaći razloga za smijeh – nije uvijek lako, ali je vrijedno truda.

„Smijeh ne samo da čini dobro našem osjećaju blagostanja i sreće, nego utječe i na fizičko zdravlje.“  

■ NAPOMENA ■ izabrala i pripremila: Snježana Mostarkić ■ tekst je mjestimice prilagođen, a poveznica na izvornik nalazi se na kraju ove napomene ■ Andrew Bauld – slobodan autor koji se bavi temama iz područja obrazovanja, doktor obrazovnih znanosti s prethodnim višegodišnjim iskustvom učiteljskoga rada ■ SAD: Harvard Ed. Magazin – glasilo škole Sveučilišta Harvard (Harvard – Graduate School of Education) s člancima iz područja obrazovanja, znanosti i školstva ■ izvornik: www.gse.harvard.edu