O svojoj ljubavi prema ručnom radu, heklanju, već sam pisala. Bilo je govora i o mojim bivšim četvrtašicama koje su željele naučiti heklati. S prošlom generacijom nisam se dotakla te tehnike ručnog rada, ali ove godine moje petašice su došle do mene i zatražile da i njih naučim heklati. Razveselim se kada vidim da su djeca zainteresirana za ručni rad.

Jednostavno heklanje me i dalje prati i pokušavam ga uvrstiti u svoj rad s djecom.

Moj hobi polako se pretvorio u mali posao. Divno je otkrivati što se sve može napraviti tom tehnikom ručnog rada. Svoja iskustva rado dijelim s dragim virtualnim prijateljicama heklačicama na društvenim mrežama.

Svakim radom postajem bogatija za još jednu novu priču u mom životu, izradom dekice, lutkice, zvečkice i sl. sudjelujem u veselju dolaska bebe u obitelj, izradom igračke voljenog lika osjećam kao da sam dio rođendanske proslave slavljenika kojemu je ta igračka namijenjena.

Najviše volim raditi stvari koje mogu iskoristiti u radu sa svojim učenicima. Preko društvene mreže upoznala sam gospođu koja je defektolog i radi u dječjem vrtiću. Postavila mi je zadatak: napraviti heklane ginjol lutke. Nisam bila sigurna mogu li se odvažiti i prihvatiti taj zadatak, ali volim izazove i prihvatila sam.

Daljnji je zadatak bio: heklati sve likove iz priče Sunčane Škrinjarić Plesna haljina žutog maslačka kao ginjol lutke.

Priprema je dugo trajala, nabavka materijala, način izrade, kako prikazati likove da budu lutke, prepoznatljive, a djeci zanimljive. Proces je trajao nekoliko mjeseci, ali nakon svake završene lutke zadovoljstvo je bilo veliko s moje i s njezine strane. Bilo je trenutaka kada sam bila bez ideje, nisam mogla smisliti način kako izraditi neku lutku. Tada je njezina podrška bila izuzetno važna: „Znam da ćeš to super napraviti, kao i sve dosad.” Nakon nekoliko mjeseci nastalo je 27 ginjol lutaka, razne vrste cvijeća, kukaca i životinja prikazane u obliku lutki.

Kako sam ove školske godine bila učiteljica u 1. razredu, poželjela sam iskoristiti lutke u nastavi. Iako sam lutke izrađivala ja, one su namijenjene dječjem vrtiću. Od njih sam dobila dozvolu upotrijebiti ih u svom radu.

■  Donijela sam lutke na sat Hrvatskoga jezika. Cilj je bio obraditi lektiru Sunčana Škrinjarić Plesna haljina žutog maslačka na drukčiji način.

U uvodnom dijelu sata pokazala sam djeci čarobnu vreću. Pokušavali su pogoditi što je u njoj. Razgovarali smo o proljeću, cvijeću, životinjama, maslačku. Najavila sam lektiru. Čitajući priču vadila sam lutke iz vreće i dijelila djeci. Oduševljenje je raslo svakom novom lutkom.

Svi učenici dobili su po jednu ili dvije lutke.

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

Počela je slobodna igra, trajala bi dugo, ali sam ih vratila na našu priču. Drugo moje čitanje priče bilo je uz likove koje su djeca pokazivala i glumila svog lik. Razgovor o priči tekao je uz pokazivanje igračaka i dodavanje dijelova u kojima su likovi pričali ono što su učenici osmislili. Svi učenici su dobili zadatak osmisliti predstavljanje svog lika.

Drugi dan imali smo pravu malu predstavu u učionici. Predstavu smo snimili i pokazali je roditeljima. Iz priče izvukli smo nekoliko pouka: „Moramo čuvati prirodu!”, „Iako nam se netko fizički ne sviđa, ne mora značiti da nije dobar!”, „Pomaganje drugima čini nas sretnima!” „Nikada ne smijemo odustati!”

Stvaralački oblik rada odradili smo na satu Likovne kulture. Svaki je učenik trebao naslikati svoj lik tehnikom pastela. Tako smo uredili hodnik ispred naše učionice. Nakon dobre zabave, ostvarenja cilja sata odlučila sam više iskoristiti svoje znanje ručnog rada i osmisliti neke nove projekte. Možda moja sljedeća priča bude zanimljivija od ove.

Lutke su nakon našeg druženja otišle na igru i učenje u dječji vrtić. Sigurna sam da su oduševljeni oni kojima su namijenjene.

■ Napisala:  Blaženka SALAJ, učiteljica razredne nastave, Osnovna škola Sesvetski Kraljevec |  Kao učiteljica radi 22 godine u istoj školi. Veliku pozornost posvećuje kreativnom razvoju djece, vodi izvannastavne aktivnosti u kojima je naglasak na raznim tehnikama ručnoga rada ■