Samo 10 posto mladih odlučilo se na profesionalnu orijentaciju.
Malo više od polovice ispitanika (53 %) upisalo je strukovnu školu, 46 posto ih je upisalo gimnaziju, 1 posto umjetničku školu, dok 2 posto ispitanika nije nastavilo školovanje.
Dvije trećine ispitanika (65 %) tvrdi da nije imalo dvojbi pri odabiru srednje škole, jer su točno znali što žele. Trećina ispitanika (33 %) priznaje da su se dvoumili između gimnazije i strukovne škole, dok ih se 2 posto ne sjeća jesu li imali kakvih dilema.
Ispitanici koju su upisali gimnaziju bili su odlučniji pri odabiru srednje škole – njih čak 72 posto točno je znalo što želi, dok je takvih među onima koji su upisali srednju školu 59 posto.
Većina ispitanika (56 %) savjetovala se s roditeljima i prijateljima glede odabira srednje škole. Trećina ispitanika (33 %) nije potražila savjet, nego je oduvijek znala koju će školu upisati. Samo 10 posto ispitanika odlučilo se na profesionalnu orijentaciju i/ili razgovor s psihologom.
Pri odlučivanju o nastavku školovanja ispitanici su se najviše vodili osobnim interesima i željama (72 %). Malo manje od polovice ispitanika (47 %) razmišljalo je o kvaliteti škole i njenom ugledu, dok ih je 42 posto razmišljalo o mogućnostima zapošljavanja.
Najmanje ispitanika (5 %) vodilo se lakoćom programa, a njih 6 posto bodovnim pragom potrebnim za upis.
Pri odabiru fakulteta mogućnost zapošljavanja je na drugom mjestu kriterija.
Kada je u pitanju akademsko obrazovanje, samo 9 posto ispitanika nikada nije razmišljalo o upisu na fakultet. Najviše ispitanika (61 %) razmišljalo je na koji će fakultet tijekom srednje škole, dok je prije upisa u srednju o tome razmišljalo čak 20 % ispitanika.
Pri odabiru studija većini ispitanika (77 %) najvažniji je bio interes za program, a tek zatim lakoća zapošljavanja nakon završetka (53 %). Kvaliteta studija bila je treći prioritet, i to za 41 posto ispitanika.
Ispitanici su se najmanje vodili popularnošću studija među vršnjacima (4 %) i ugledom kod poslodavaca (9 %) te niskim bodovnim pragom (9 %).
Da nisu upisali željeni fakultet, najviše ispitanika (42 %) upisalo bi fakultet drugog izbora, dok bi ih se 16 posto odlučilo na pauziranje. Čak 10 posto ispitanika navodi da bi odustali od studiranja i prionuli na traženje posla, dok bi ih se 5 posto odlučilo na upis fakulteta u drugom gradu.
Više od polovice ispitanika smatra da je bolje studirati i ponovili bi svoj izbor.
Kada bi danas upisivali fakultet, 58 posto ispitanika odlučilo bi se za isti jer vole svoju struku i zadovoljni su odabirom. No, čak 41 posto odlučilo bi se za drugi fakultet zbog boljih mogućnosti na tržištu rada, a 15 posto ih uopće ne bi upisalo fakultet.
Bez obzira na to što su upisali, većina ispitanika (59 %) smatra da je bolje završiti fakultet nego strukovnu školu.
Izvor: