Jučer-danas-sutra
■ KNJIŽEVNI NATJEČAJ GRADSKE KNJIŽNICE KAŠTELA „KNEZ TRPIMIR“ ZA NAJBOLJI NEOBJAVLJENI HRVATSKI POVIJESNI ROMAN ■
Pobjednici su Ivan Klarić i njegov roman Vezir i snijeg 

objavljeno: 12. prosinca 2023.

Povodom Dana Gradske knjižnice Kaštela u Nadbiskupovom kaštelu, u Kaštel Sućurcu, održano je predstavljanje romana Vezir i snijeg autora Ivana Klarića i uglazbljene pjesme Timbar kneza Trpimira autora Nikše Krpetića.

♦ Roman Vezir i snijeg Ivana Klarića pobjednik je Natječaja za najbolji neobjavljeni hrvatski povijesni roman „Knez Trpimir“ koji je Gradska knjižnica Kaštela ove godine raspisala šesti put. Naglasak je i ovaj put bio na daljnjem poticanju književnog stvaralaštva na temu hrvatske povijesti, s naglaskom na povijesne teme s područja Kaštelanskog zaljeva.  

Odluku o najboljem rukopisu donijelo je Povjerenstvo u čijem su sastavu:  književnica, publicistica, povjesničarka i slikarica Nevenka Nekić; književnik, publicist, književni i likovni kritičar, prevoditelj, povjesničar i diplomat Đuro VidmarovićHrvoje Hitrec, književnik, romanopisac, dramski pisac, filmski i televizijski scenarist.

♦ Pjesma Timbar kneza Trpimira (Pod Kozjakon škrinja) pobijedila je na Literarno-likovnom natječaju GKK-a Kaštelanske štorije, a tekst i glazbu za pjesmu napisao je Nikša Krpetić. Pjesmu su premijerno izveli Pučki pivači župe sv. Jurja mučenika iz Kaštel Sućurca.

Autoru romana Vezir i snijeg Ivanu Klariću ravnateljica Gradske knjižnice Kaštela Renata Dobrićuručila je plaketu/priznanje i novčanu nagradu Grada Kaštela u iznosu od 1.327,23 € (10 000,00 kuna). Ovom je prigodom predstavljeno i tiskano izdanje romana koji je objavljen u nakladničkoj kući Naklada Bošković, u sunakladništvu s Gradskom knjižnicom Kaštela.

Nakon što su izvedbama pjesama Podno Klisa tvrda grada i Gospe ribara težaka Pučki pivači župe sv. Jurja iz Kaštel Sućurca oduševili sve nazočne, ravnateljica Renata Dobrić istaknula je kako joj je čast što može najaviti premijernu izvedbu uglazbljene pjesme Timbar kneza Trpimira koja je pobijedila na natječaju GKK-a Kaštelanske štorije. Pjesma govori o Putalju na kojem je davne 839. knez Mislav sagradio crkvicu blaženog Jurja knezu Trpimiru i njegovoj povelji u kojoj se prvi put spominje ime HRVAT, a čiji se najstariji prijepis čuva u Sućurcu, i o Kaštelima kao kolijevci hrvatske državnosti. Tekst i glazbu potpisuje Nikša Krpetić, autor i jedne od najomiljenijih pjesama hrvatskom puku Gospe ribara težaka.

Potom su Pučki pivači župe sv. Jurja mučenika izvedbom nagrađene pjesme još jednom oduševili sve nazočne da bi zajedno zapjevali nagrađenu pjesmu. Publika je mogla uživati i u uprizorenim ulomcima iz nagrađenog romana Vezir i snijeg koje je pripremila i aranžirala Marijana Vulas, pri čemu je vezira glumio Mate Tavrić, student pete godine Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu.

Nagrađeni Ivan Klariću stalni je autor Naklade Bošković, koja je tiskala njegovih 14 knjiga za koje je osvojio nagrade, a Zoran Bošković pročitao je kratku recenziju Povjerenstva u kojoj uz ostalo piše:

„Autor romana Vezir i snijeg pokušava, a umnogome i uspijeva, spojiti najbolja svojstva Ive Andrića i Meše Selimovića. Povijesni roman Vezir i snijeg ima sve značajke filozofske i psihološke proze. Radnja se odvija u XVI. stoljeću, a u romanu je riječ o Nusret Abaz agi koji se nalazi u zabačenoj kasabi. Nekada davno zvao se Jakov Hreljanović, a kao dječak je živio s majkom i ocem uz rijeku Krku, sve do dana kada su oca i njega oteli Turci i odveli ih u Carigrad. Pripovijedanje autorovo je tečno i moćno, introspekcija njegova junaka duboka i mudra. Povijesna pozadina je prirodno integrirana u dijelove romana onda kada opća zbivanja u Osmanskomu Carstvu utječu i na bosanske prilike, pa i na sudbinu protagonista. Glavni lik, aga, a poslije vezir, otkriva čitatelju svoju narav, snagu i slabosti, strahove i nesigurnost koja nije samo njegova, nego i kob ljudi na vlasti koji stalno strahuju od intriga i moguće propasti, a često se nalaze u situacijama kada bi se, spašavajući sebe i svoje, morali odreći svojih principa i prijatelja.“

 Napisala: Renata DOBRIĆ, ravnateljica Gradske knjižnice Kaštela ■