U poplavi raznih digitalnih alata na internetu rijetki su napravljeni s ciljem poboljšanja ili dogradnje nastave povijesti. EUROCLIO (Europska organizacija nastavnika povijesti – na webu www.euroclio.eu) trenutačno provodi brojne projekte među kojima je i IHEA (Innovative History Education for All). Trogodišnji projekt financiran sredstvima Europske unije startao je početkom 2015. godine. Dio je još većeg projekta digitalizacije nastavnih resursa pod nazivom Historiana. Projekt IHEA povezuje stručnjake edukacije povijesti, istraživače i profesionalne web developere u zajedničkom naporu izrade digitalnih edukativnih alata koji će učenicima pomoći u razvoju kompetencija specifičnih za nastavu povijesti. Ambiciozna ideja je odgonetnuti što učitelji povijesti doista trebaju kako bi korištenjem tehnologije poboljšali poučavanje. Pri tome je poseban naglasak upravo na učiteljima koji nisu majstori korištenja IKT-a, a novi bi im alati mogli olakšati posao.

IHEA (Innovative History Education for All)

Članovi ekspertnog tima su Helen Snelson, Natia Pirtskhalava, Richard Kennett, Súsanna Margrét Gestsdóttir, Pascal Tak i Miljenko Hajdarović. Organizacijsku podršku im pružaju Steven Stegers i Judith Geerling iz EUROCLIO-a te Nique Sanders i Paul Jongsma iz informatičkog tima Webtic. Uz EUROCLIO, na projektu surađuju Mount School York, Educational Research Institute i Georg Eckert Institute.

Ciljevi projekta IHEA:

• Omogućiti edukatorima kreiranje vlastitih online obrazovnih aktivnosti i oblikovanje alata specifičnih za razvoj povijesnog mišljenja
• Poticati razvoj kompetencija temeljeljenih na kritičkom mišljenju u kojima se analizira i istražuje određeni sadržaj (povijesni izvor), ispituju i uspoređuju interpretacije i donose vlastite prosudbe
• Podržati brojne edukatore u njihovim naporima za postizanje bolje digitalne pismenosti, umnažanje i širenje njihovog znanja i sposobnosti prema kolegama i učenicima.

Temeljem navedenih ciljeva projektni tim očekuje sljedeće ishode: procjena stanja i potreba edukatora, pokretanje prekograničnih digitalnih kolekcija izvora, online alate za poučavanje, primjere online obrazovnih aktivnosti, priručnik za korisnike preveden na 28 jezika (uključujući hrvatski), te izvještaj o edukativnim politikama i kurikulima.

Prvi konkretni ishodi su već ostvareni. K. Jasik, J. Lorenc, K. Mrozowski, J. Staniszewski i A. Walczak početkom ove godine objavili su izvještaj Innovating History Education for All – Needs Assessment (dostupan na http://euroclio.eu/download/4296), u kojem su identificirali nekoliko problema s kojima se edukatori diljem Europe susreću pri korištenju IKT-a u poučavanju povijesti. Temeljem prikupljenih rezultata definirani su prioriteti za razvoj novih alata u projektu IHEA. U istraživanju je sudjelovalo 235 edukatora, koji su u opsežnim intervjuima definirali kakvi su im alati i za kakve aktivnosti potrebni.

Izgled online bijele ploče Real Time Board za definiranje koraka u scenarijima učenja uz pomoć novih alata (alat je dostupan na www.realtimeboard.com)

U tri radna sastanka ekspertni projektni tim je definirao najčešće metode rada u poučavanju povijesti te korak po korak opisao procedure rada. Tu se pokušalo promisliti i osmisliti kako se te uobičajene procedure mogu modificirati i unaprijediti uz podršku IKT-a. To su bili početni koraci prema idejnom opisu pet digitalnih alata koji se trenutačno izrađuju u beta verziji. Prva tri definirana koncepta i scenarija rada alata su Connecting, Prioritising i Sequencing. Odabrani su prema kriterijima poželjnosti za nastavnike povijesti, njihove tehničke izvedivosti i razine inovacije koje donose.

Connecting je zamišljen kao alat u kojem će nastavnici/učenici moći podići (uploadati) ili koristiti vizualne izvore te ih povezati u smislene cjeline (na primjer uzročno-posljedično povezivanje strjelicama i komentarima). Veze između izvora mogu kreirati učenici, a nakon toga ih dati na vrjednovanje nastavniku ili drugim učenicima (vršnjačko učenje). Prioritising je alat koji bi učenicima trebao pomoći u učenju povijesnih procesa i uzročno-posljedičnih veza. Učenici mogu izvore poredati po važnosti ili slijedu te svoj odabir objasniti. Sequencing je alat u kojem bi učenici iz određenog seta izvora mogli odabrati one značajne za određeno pitanje/događaj/proces te ih promjenom veličine definirati kao više ili manje važne. Konačni rezultat je, na primjer, plakat koji se može analizirati kao pojedinačni, grupni ili razredni rad (recimo, paralelke mogu uspoređivati sličnosti i razlike u promišljanju drugih razreda).

Preostala dva alata koji se razvijaju za sada nose radne nazive Grouping i Curating. Tijekom ovog proljeća trebala bi uslijediti prva testiranja demo verzija alata, a predstavljanja funkcionalnih alata online bijele ploče predviđena su za kasnu jesen ove godine.

Piše: Miljenko HAJDAROVIĆ

…………………

Miljenko Hajdarović je nastavnik povijesti u Srednjoj školi Čakovec.

Tijekom 10 godina rada u struci aktivno istražuje i koristi IKT u nastavi.

Urednik je Hrvatskog povijesnog portala (www.povijest.net) i certificirani Googleov edukator.

………..

Kolumna je utemeljena na osobnom iskustvu i stavovima kolumnista i ne mora odražavati stavove uredništva Školskog portala ni Školske knjige.