Nastava na daljinu
IZOLACIJA I KARANTENA – IZAZOVI ZA FIZIČKO I PSIHIČKO ZDRAVLJE
Zadržati udaljenost znači ostati siguran [1. dio]
objavljeno: 24. ožujka 2020.

Donosimo članak Američke psihološke asocijacije o mjerama ponašanja tijekom pandemije koronavirusa s posebnim osvrtom na zaštitu duševnoga zdravlja i organizaciju života u novozadanim uvjetima.

U izvorni članak, za koji poveznicu možete naći na kraju teksta, povremeno su uključeni i primjeri, opisi i zapažanja vezani uz hrvatsko društvo i njegove aktualne potrebe.

■  Kako iz dana u dan raste broj zahvaćenih Covidom-19, psiholozi nude uvide kako se odvojiti od drugih a pritom zadržati potrebnu socijalnu potporu.

U gotovo cijelom svijetu službene vlasti traže od svojih građana da se socijalno distanciraju, primijene karantenu ili izolaciju u svrhu usporavanja, a zatim i zaustavljanja širenja virusa.

SOCIJALNO DISTANCIRANJE znači zadržavanje sigurne udaljenosti, najmanje dva metra, spram drugih te zatvaranje mjesta okupljanja velikoga broja ljudi kakva su škole, crkve, koncerti i javni prijevoz.

Mnoge zemlje obustavile su gotovo cjelokupan javni život ostavljajući u pogonu samo ono što je nužno za funkcioniranje pojedinaca i društva.

KARANTENA podrazumijeva odvajanje od drugih na određeno vrijeme – u pravilu dva tjedna – u slučaju kad je osoba bila izložena koronavirusu kako bi se utvrdilo je li zaražena ili nije.

Osobe u karanteni izdvojene su iz svoga mjesta stanovanja na posebno mjesto gdje dobivaju potrebne usluge i nadzor.

IZOLACIJA je izdvajanje pojedinca od doticaja s drugima zbog moguće izloženosti koronavirusu u svrhu zaštite sebe, svojih bližnjih, ali i sprječavanja njegova daljnjeg širenja.

U Hrvatskoj je mjera izolacije obvezna za cijelo društvo osim za one koji u svrhu funkcioniranja temeljnih službi moraju obavljati svoje zadatke i poslove, ali i tada pod strogim mjerama zaštite i poštivanja pravila.

SAMOIZOLACIJA je pak pojedinačna, samoorganizirana i u osnovi manje službeno  nadzirana mjera odvajanja od ostatka društva, zapravo, moglo bi se tako reći, samoorganizirana karantena, a primjenjuje se u onim slučajevima kada su pojedinci bili u manjem, prolaznom ili pretpostavljenom stupnju izloženi virusu, za razliku od onih koji su s većom vjerojatnošću bili dulje izloženi te su stoga i upućeni na mjesto organizirane i nadzirane izolacije, odnosno karantene, namijenjene za prihvat i provjeru većeg broja ljudi.

Iako nema stalnoga nadzora, osobe u samoizolaciji odgovorne su za svoje ponašanje, a promptno nakon pojave prvih nepoštivanja, donesene su nove mjere koje uključuju registriranje osoba u samoizolaciji te na temelju toga policijski službenici provjeravaju poštuju li se zadane mjere i propisi.

Nepoštivanje propisa vezanih uz samoizolaciju kažnjava se i novčano, i zatvorskom kaznom, o čemu je upravo izvijestio i Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Katedra za kazneno pravo.

Utjecaji na psihičko zdravlje i kako ga sačuvati

Provođenje dana i tjedana u vlastitu domu s ograničenim pristupima, poticajima i društvenim kontaktima može utjecati na psihičko zdravlje. Usprkos nedostatku provjerenih studija kako djelovati na smanjenje rizika karantene i izolacije na duševno zdravlje pojedinaca izloženih takvim uvjetima (a to je u ovome trenutku velik dio zemaljske kugle), psiholozi daju najbolje primjere dobre prakse kako se nositi s tim izazovnim okolnostima.

Ovdje je sažetak istraživanja o socijalnom distanciranju, karanteni i izolaciji, kao i preporuke kako se nositi u vremenima kad ste obvezni živjeti u takvim uvjetima. Nemojte očekivati čuda, mnoge od tih uputa već znate, ali možda je dobro iznova ih sagledati, provjeriti ili potvrditi.

Što očekivati?

Osobe obvezne da ostanu u vlastitu domu zbog bolesti, izloženosti ili aktivnom širenju Covida-19 zasigurno će biti odsječene od svojih uobičajenih rutina na najmanje dva tjedna, koliko traje inkubacija virusa, a vjerojatno i dulje zbog nagloga povećanja broja oboljelih u mnogim zemljama i sredinama.

Uobičajen izvor stresa u tome razdoblju uključuje više ključnih čimbenika u životu svakoga pojedinca:

  • pad smislenih aktivnosti, osjetilnih poticaja i društvenoga angažmana
  • financijsku napetost zbog nemogućnosti rada ili obustavljanja posla  
  • nedostatak pristupa ustaljenim strategijama prevladavanja teškoća, kao što su odlazak na trening ili sudjelovanje u vjerskim obredima.

Psihologijska su istraživanja potvrdila da se tijekom razdoblja socijalnoga distanciranja, karantene ili izolacije, može potvrditi:

STRAH I TJESKOBA

Mnogi će osjetiti tjeskobu i zabrinutost za sebe i članove svoje obitelji, da će doći  u doticaj s virusom ili ga prenijeti na druge.

Također je normalno osjećati brigu spram nabavke hrane i osobnih potrepština, napuštanja posla ili ispunjavanja obveza i skrbi za svoju obitelj.

Neke će osobe imati poteškoća s nesanicom ili usredotočenošću na dnevne obveze.

DEPRESIJA I DOSADA

Odvojenost od posla i ostalih poticajnih aktivnosti, koje su donedavno bile uobičajene, prekida dnevnu rutinu i može rezultirati osjećajima tuge i  potištenosti.

Produljeno razdoblje provedeno u vlastitu domu može također uzrokovati osjećaje dosade i usamljenosti.

LJUTNJA, FRUSTRACIJA I SMANJEN PRAG TOLERANCIJE

Gubitak prostora djelovanja kao i gubitak osobne slobode povezan s izolacijom i karantenom često djeluje frustrirajuće.

Možete također osjetiti ljutnju ili gorčinu prema onima koji su uveli takva pravila ili, ako osjećate da ste bili izloženi virusu, prema drugim ljudima odnosno njihovoj nepažnji i neodgovornosti.

STIGMATIZACIJA

Kad je riječ o obolijevanju ili pak izloženosti nekomu tko je obolio ili je prijenosnik Covida-19, vrlo je izvjesna stigmatizacija okoline koja se boji da će se i sama zaraziti bude li u bilo kakvu doticaju s oboljelom ili potencijalno oboljelom osobom. Može se dogoditi da se iz takva straha prekida svaki, ne samo fizički kontakt, što osobito demotivirajuće može djelovati na oboljelu osobu. Prekid fizičkoga kontakta svakako je i obveza za sve osim osim za one koji su zaduženi i osposobljeni skrbiti o oboljeloj osobi.

Međutim, valja imati na umu da u situaciji da dođe do velikoga povećanja broja oboljelih, oni s lakšim simptomima liječit će se kod kuće i tada je potrebno pozorno praćenje uputa te savjesno samoorganiziranje, a stigmatizacija neće biti nikakva opcija.

Za sada u Hrvatskoj nije eskaliralo do toga stupnja ugroze i stoga, i ovdje valja naglasiti, ključno je strogo poštivati postojeća pravila ponašanja da do njega i ne dođe.

Kako kaže naslov ovoga članka: ZADRŽATI UDALJENOST ZNAČI OSTATI SIGURAN.

[ sutra 2. dio]

NAPOMENA

■ proširen i prilagođen izvorni tekst > Snježana MOSTARKIĆ APA – Američka psihološka asocijacija ■ izvornik: apa.org

POVEZNICE NA HRVATSKE USTANOVE KOJE SU RELEVANTAN IZVOR INFORMACIJA:

Vlada Republike Hrvatske [posebna stranica]

Republika Hrvatska, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ravnateljstvo Civilne zaštite

Hrvatski zavod za javno zdravstvo

POVEZNICE UZ AMERIČKI TEKST:

GeroCentral Covid-19 Resources 
Resources for clinicians, older adults and families

Mental Health and Coping During COVID-19 
Centers for Disease Control and Prevention, 2020

Parent/Caregiver Guide to Helping Families Cope with the Coronavirus Disease 2019 
The National Child Traumatic Stress Network, 2020

Coronavirus Disease (COVID-19) Advice for the Public 
World Health Organization, 2020

Taking Care of Your Behavioral Health: Tips for Social Distancing, Quarantine, and Isolation During an Infectious Disease Outbreak 
Substance Abuse and Mental Health Services Administration, 2014

The psychological impact of quarantine and how to reduce it: rapid review of the evidence 
Brooks, S.K., et al., The Lancet, 2020

Substance Abuse and Mental Health Services Administration Disaster Distress Helpline 
1-800-985-5990

National Suicide Prevention Lifeline 
1-800-273-TALK (8255)