Enciklopedija Suvremeni ratovi i drugi oblici kolektivnog nasilja nakon 1945. godine Hrvoja Barberića pruža osnovni uvid u uzroke, tijek i posljedice najvažnijih ratova i ostalih oblika kolektivnog nasilja koji su se dogodili u proteklih osamdesetak godina

U proteklih gotovo osam deset­ljeća nakon završetka Drugoga svjetskog rata u svijetu se dogo­dio gospodarski, demografski, znanstveni i društveni razvoj nezabilježen u dosadašnjem tijeku ljudske povijesti. No, unatoč žrtvama i razaranjima koje su u pr­voj polovici 20. stoljeća donijela dva svjet­ska rata, ratovi između ili unutar društa­va te drugi oblici kolektivnog nasilja nisu nestali.

Enciklopedija Suvremeni ratovi i drugi oblici kolektivnog nasilja nakon 1945. go­dine Hrvoja BARBERIĆA pruža osnovni uvid u uzroke, tijek i posljedice najvažnijih ratova i ostalih oblika kolektivnog nasilja koji su se dogodili između 1945. i 2022. godine. U bogato opremljenoj knjizi ponajprije se obrađuju ratovi, kao najteži oblik kolektiv­nog nasilja, ali i važnije terorističke kampa­nje, kampanje državnog terora i građanskog  nasilja te vojni udari. Ta složena tema obra­đena je u 138 tematskih poglavlja.

U enciklopediji nisu obuhvaćeni svi suko­bi koji su se dogodili, a ni svi sukobi koji su trenutačno aktivni u svijetu. Pojedina poglavlja obuhvaćaju više različitih oblika kolektivnog nasilja u jednoj državi ili pe­riferno dotiču i povezane slučajeve kolek­tivnog nasilja koji nisu izravno obrađeni. U uvodnom dijelu knjige predložena je i opća tipologija oblika kolektivnog nasilja koje postoje u suvremenim društvima te je dan kratak pregled pojmova koji su se koristili, čime se nastoji razjasniti česta pogrješna ili dvosmislena uporaba navedenih termina u javnom diskursu.

Razlozi su nastanka ove knjige, napominje njezin autor, nedostatak sličnih knjižnih iz­danja na hrvatskom i regionalnom tržištu, relativna nepouzdanost informacija vezanih za tu temu dostupnih na mrežnim stranica­ma te sklonost stranih knjižnih izdanja da zbivanja iznose iz perspektive pojedine ze­mlje. Knjiga je namijenjenima povjesničari­ma, novinarima, diplomatima, studentima i svim čitateljima koji posjeduju osnovnu razinu poznavanja činjenica iz svjetske po­vijesti 20. stoljeća.

Djelo Hrvoja Barberića rezultat je dvade­setdvogodišnjeg istraživanja kolektivnog nasilja te je dijelom zasnovano na znatno proširenom i dopunjenom sadržaju knjige Suvremeni oružani sukobi 1945. – 2018., koju je 2018. godine izdalo Ministarstvo obrane Republike Hrvatske. Zbog opsež­nih izmjena i dopuna postojećih te dodanih novih poglavlja, knjiga Suvremeni ratovi i drugi oblici kolektivnog nasilja nakon 1945. go­dine posve je zasebno izdanje.

Iskustvo općega globalnog sukoba nakon Drugoga svjetskog rata nije se, srećom, po­novilo, no ratovi i sukobi se nastavljaju. U nastavku teksta prenosimo dio autorovih uvodnih napomena o kolektivnom nasilju u svijetu od 1945. do 2022. godine.

Djelo Hrvoja Barberića rezultat je dvadesetdvogodišnjeg istraživanja kolektivnog nasilja, a namijenjeno je povjesničarima, novinarima, diplomatima, studentima i svim čitateljima koji posjeduju osnovnu razinu poznavanja činjenica iz svjetske povijesti 20. stoljeća

Kratko razdoblje optimizma nakon zavr­šetka Drugoga svjetskog rata brzo je zami­jenilo doba napetosti u odnosima između dviju novih supersila te označilo početak stanja tzv. hladnog rata, koji je donio ne­snošljivost između ideologija liberalne demokracije predvođenih SAD-om i ko­munizma na čelu sa SSSR-om i Kinom. Nakon razdoblja relativne stagnacije broja ratova u svijetu kasnih četrdesetih i pe­desetih godina dvadesetog stoljeća, od šezdesetih godina ponovno raste njihov broj, koji je vrhunac dosegnuo 1991. go­dine. Tijekom sljedećih dvaju desetlje­ća dogodio se relativan pad, ali nakon 2010. godine broj ratova ponovno raste. Posljednjih je desetljeća, zbog dovršetka procesa dekolonizacije, primjetan nesta­nak izvandržavnih ratova te smanjenje broja međudržavnih ratova, ali i izraziti rast broja unutardržavnih ratova, posebice unutardržavnih ratova u kojima je vidljiva vanjska intervencija.

Terorizam, koji je prije Drugoga svjetskog rata postojao u rudimentarnom obliku, u poslijeratnom svijetu postao je glavnim sredstvom borbe vojno slabijih politički motiviranih skupina. Državni teror kao oblik nasilja koje režimi poduzimaju pre­ma vlastitim građanima, zahvaljujući de­mokratizaciji sve većeg broja država, ipak se smanjio u odnosu prema prvoj polovici 20. stoljeća, no unatoč tomu u poslijerat­nom se razdoblju dogodilo i nekoliko slu­čajeva genocida.

Građansko nasilje kao oblik neinstitucio­nalnog nasilja građana usmjerenog prema državi ili prema drugoj društvenoj skupini također je često i u više je slučajeva završilo revolucijama. Mnoge su države suočene s organiziranim kriminalom kao nepolitički motiviranim građanskim nasiljem, zbog čega su u pojedinim slučajevima bile an­gažirane i oružane snage.

Vojni udar kao oblik kolektivnog nasilja sui generis u poslijeratnom je razdoblju bio čest način dolaska vojnih ili političkih elita na vlast. Najčešći su čimbenici koji uzrokuju nastanak i razvoj nekog oblika kolektivnog nasilja gospodarske, sigurno­sne te političke prirode, zajedno s drugim vanjskim i unutarnjim čimbenicima prem­da u većini slučajeva potpune razloge su­koba nije moguće utvrditi bez nagađanja.

U bogato opremljenoj knjizi sa 138 tematskih poglavlja obrađuju se ratovi, terorizam, državni teror, građansko nasilje i vojni udari

Blokovska podjela svijeta, koja je puna četiri desetljeća tijekom hladnog rata do­minirala međunarodnim odnosima, te ge­ostrateški interesi dviju supersila izazvali su više posredničkih ratova u kojima su se sukobljavale supersile. Na razvoj mnogih sukoba utjecale su i velike političke promje­ne u dijelovima svijeta: podjela Indijskog potkontinenta potkraj četrdesetih godina, val dekolonizacije u Africi i Aziji šezdesetih godina, raspad Sovjetskog Saveza i višena­cionalnih država istočne Europe početkom devedesetih te demokratska gibanja u arap­skim zemljama nakon 2011. godine.

Zbog demokratizacije većine suvreme­nih društava, jačanja humanističkih ideja i civilnog nadzora nad oružanim snagama, većinu suvremenih ratova obilježava po­stupno smanjenje broja vojnih i civilnih žrtava. Unatoč upotrebi nuklearnog oružja u Drugome svjetskom ratu, utrci u nuklear­nom naoružanju između supersila, širenju kruga zemalja koje raspolažu nuklearnim oružjem te nekoliko ozbiljnih kriza izme­đu dviju supersila, u poslijeratnom su se razdoblju ipak svi ratovi vodili konvenci­onalnim oružjem. Također, posljednjih se desetljeća sve više brišu granice između voj­nih i nevojnih metoda ratovanja te između država i nedržavnih aktera, zbog čega po­jedini autori smatraju da je nastala nova generacija rata.

UTORAK, 7. STUDENOGA

♦  11:00

KROZ DŽUNGLU

RADIONICA

Radionicu s poticajnim zanimljivim aktivnostima vodit će urednica Melita Povalec.

♦  12:30

RITAM MOJEG PUTOVANJA

RADIONICA

Radionicu Ritam mojeg putovanja vodit će urednica Melita Povalec.

♦  14:00

RADIONICA FILMSKE KRITIKE UZ MODRU LASTU

Filmski kritičar i politolog Boško Picula povest će polaznike u svijet filmske kritike i omogućiti im da na temelju nekoliko dječjih filmskih uradaka napišu vlastitu filmsku kritiku!

♦  15:30

ČUDESNA MATEMATIKA

RADIONICA

Urednica Suzana Šijan otkrit će vam zašto je matematika čarobna i kako se nalazi svuda oko nas.

♦  17:00

SJAJ – DJEČJI VODIČ ZA NOĆNO NEBO

RADIONICA

Saznajte tajne noćnog neba u interaktivnoj radionici koju će voditi urednica Ivana Lončarek.

♦  18:00

ENCIKLOPEDIJA: SUVREMENI RATOVI I DRUGI OBLICI KOLEKTIVNOG NASILJA NAKON 1945. GODINE

HRVOJE BARBERIĆ

Knjigu će predstaviti dr. sc. Ante Žužul, predsjednik Upravnog odbora Školske knjige, dr. sc. Deniver Vukelić, urednik knjige, Miroslava Vučić, glavna urednica, i Hrvoje Barberić, autor.

…………………….

NASLOVNA FOTOGRAFIJA: Američka tenkovska jedinica u blizini rijeke Naktong 1950. godine (foto: US Army)