■ MARIJA JURIĆ ZAGORKA ■ GRIČKA VJEŠTICA I KĆI LOTRŠĆAKA ■
Zagorka u novom ruhu
objavljeno: 8. studenoga 2023.
U povodu 150. obljetnice rođenja Marije Jurić Zagorke Školska knjiga objavljuje redizajnirana izdanja Djela te važne spisateljice koja je svojim vrijednim opusom znatno obogatila hrvatsku književnost
Nitko je nije volio osim njezine publike – tako bi trebala početi svaka priča i svaki razgovor o Mariji Jurić Zagorki (1873. – 1957.). Između nje i svijeta stvorila se vrlo rano provalija koju je ona cijeli život pokušavala premostiti, nekako približiti udaljene obale, uskladiti i dovesti u red svoj odnos prema drugim ljudima. Ali, sve je bilo uzalud.
Napisao: akademik Krešimir NEMEC
Nikada nije imala oslonca ni u obitelji, ni u društvu. Okružje u kojem se kretala bilo je prema njoj stalno neprijateljski usmjereno, razumijevanja i pomoći bilo je rijetko i vrlo malo. Naprotiv, cijeli se život morala boriti protiv predrasuda, nepravdi i mizoginih omalovažavanja.
IZA ZATVORSKIH REŠETAKA
Marija Jurić Zagorka počela je pisati književna djela gotovo slučajno. Pišući za „Obzor” izražavala se uobičajenim novinarskim formama, ali nerijetko je prelazila i u granična područja između književnosti i žurnalizma pišući feljtone, humoreske, crtice i satire. Odlučujući poticaj za pisanje romana dao joj je biskup Josip Juraj Strossmayer.
Uz njegovu materijalnu potporu tiskana su i podijeljena prva Zagorkina djela: kratki roman Roblje (1899.) i „izvorna pripovijest iz zagrebačkoga života” Vladko Šaretić (1903.). Jasne aluzije na aktualno političko stanje u Hrvatskoj i jako protumađarsko stajalište, koje je izraženo u oba romana, stvorili su autorici prilične probleme: vrijeme je to Khuenova banovanja, pojačane cenzure i policijskih pritisaka. Zagorka će u jednom trenutku zbog svojega političkog angažmana biti čak i u zatvoru.
Zbog političke klime trebalo je promijeniti tematiku romana i pronaći novu narativnu formulu s pomoću koje će se uspješno zaobići cenzorske škare, a pritom postići jednaka učinkovitost kod čitatelja.
Kao vatrena feministica, Marija Jurić Zagorka rado je prihvatila prijedlog biskupa Strossmayera da piše o vremenu progona vještica, strašnoj epohi koju je obilježilo praznovjerje prema ženi i njezina potpuna degradacija
Ideju tematskog zaokreta opet je iznio biskup Strossmayer. Na jednom od svojih proputavanja kroz Zagreb 1903. godine, biskup je na sastanak s uglednijim intelektualcima pozvao i Zagorku i predložio joj pisanje romana kojemu će tema biti hrvatska povijest: „Trebalo bi uzeti radnju iz hrvatske povijesti, jer je tu cenzor gotovo nemoćan, a Zagorka će svojem borbenom peru u toj povijesti naći vanrednih događaja.” Naveo je i konkretan primjer koji čeka umjetničku obradu: vrijeme progona vještica na osnovi inkvizitorskoga dokumenta Malleus maleficarum, strašnu epohu koju je obilježilo praznovjerje prema ženi i njezina potpuna degradacija.
Ta bi tema, u primjerenome narativnom obliku, mogla probuditi ponos uvrijeđene žene, utjecati na njezinu osviještenost i pobuditi borbenost u njezinoj duši. Zagorka je već bila vatreni borac za prava žena i Strossmayerov se prijedlog savršeno uklapao u njezine feminističke preokupacije. Zato nije nimalo čudno što će upravo motiv progona vještica biti u središtu njezina najpoznatijega povijesnog romana Grička vještica. Strossmayer je u povijesnim romanima vidio i moćno propagandno sredstvo s pomoću kojeg će se istisnuti tuđinski, uglavnom njemački romani. Oni su u svijest hrvatskoga čovjeka unosili strani duh, mišljenje i poglede.
IKONA POPULARNE KULTURE
Zagorka je prihvatila prijedlog biskupa dobrotvora te odmah počela proučavati hrvatsku povijest u Zemaljskom arhivu, a kao rezultat nastala su mnoga djela koja su stekla iznimnu popularnost kod najšire čitateljske publike, od Gričke vještice (1912. – 1914.), koja ujedinjuje romane Tajna krvavog mosta, Kontesa Nera, Malleus maleficarum, Suparnica Marije Terezije, Dvorska kamarila i Buntovnik na prijestolju, preko Republikanaca (1914. –1916.), Kćeri Lotrščaka (1921. – 1922.), Kaptolskog antikrsta (1925.), Modrog đavola (1926.), Plamenih inkvizitora (1928. – 1929.), Krijeposnih griješnika (1929. – 1930.), Gordane (1934. –1935.), Viteza slavonske ravni (1937. – 1938.), Kraljice Hrvata (1937. – 1939.) do Male revolucionarke (1939. – 1940.) i Jadranke (1953.). Napisala je i prvi hrvatski krimić – Kneginja iz Petrinjske ulice (1910.).
Dugo sustavno prešućivana i osporavana, proglašavana autoricom „šunda” koja u svojim djelima podilazi najnižim čitateljskim instinktima, Zagorka je danas nezaobilazno ime ne samo kad se govori o širenju hrvatskoga čitateljskog kruga, nego i o razvijanju jednoga oblika proznog pisma bez kojega bi hrvatska književnost bila veoma osiromašena. Postala je ikonom popularne kulture i feminističke kritike; o njezinu djelu organiziraju se znanstveni skupovi. Ne sumnjamo da će njezino djelo preživjeti i u digitalnoj epohi.
ZAGORKA U BROJKAMA
Kad bi se Zagorkina biografija trebala sažeti u jednu rečenicu s puno brojeva, ona bi glasila ovako: prvu dramu Kalista i Doroteja napisala je s 14 godina, udali su je kad je imala 18, pobjegla od muža s 22, prvi novinski članak (ako ne računamo suradnju u đačkim novinama) objavila je s 23 godine kada je ušla i u redakciju „Obzora”, prvi roman (Roblje) objavila je s 26, a kad joj je prva drama praizvedena u HNK-u imala je samo 28 godina; bila je vođa narodnoga pokreta protiv bana Khuen-Héderváryja s 30, Gričku vješticu napisala je s 40, živjela je u krajnjoj bijedi s 50, počela je pisati autobiografiju sa 60, posljednji roman Jadranka napisala je sa 70, a umrla je 1957. u 84. godini.
SRIJEDA ■ 8. STUDENOGA
♦ 11:00 sati
LIKOVNI POTICAJI I IZAZOVI
Metodika likovne kuture za rad s djecom s teškoćama
Urednica knjige Jozefina ĆURKOVIĆ
Knjigu će predstaviti dr. sc. Vedrana SPAJIĆ VRKAŠ, pedagoginja, Žarka KLOPOTAN, ravnateljica Centra za autizam, prof. Marcel BAČIĆ, slikar i likovni kritičar, redoviti profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, Jozefina ĆURKOVIĆ, urednica, i Ivana JEŽIĆ, autorica.
♦ 13:00 sati
Predstavljanje novih izdanja
ŠKOLSKE KNJIGE i LUMEN IZDAVAŠTVA
Nova izdanja predstavit će urednici Školske knjige i Lumen izdavaštva.
♦ 15:00 sati
VELIKA GEOGRAFIJA HRVATSKE
Knjiga 2.
Fizička geografija Hrvatske – prirodno-geografska osnova razvoja
Damir MAGAŠ, Mladen JURAČIĆ, Josip HALAMIĆ, Neven BOČIĆ, Sanja FAIVRE, Nina LONČAR, Petra KOVAČ KONRAD, Anita FILIPČIĆ, Mirko ORLIĆ, Danijel OREŠIĆ, Ivan ČANJEVAC, Ferdo BAŠIĆ, Stjepan HUSNJAK, Renata ŠOŠTARIĆ, Ivančica TERNJEJ
Urednica knjige Snježana BAKARIĆ PALIČKA
Knjigu predstavljaju Matilda BULIĆ, prof., članica Uprave Školske knjige, prof. dr. sc. Josip FARIČIĆ, rektor Sveučilišta u Zadru, prof. dr. sc. Damir MAGAŠ, glavni urednik, Snježana BAKARIĆ PALIČKA, urednica, prof. dr. sc. Sanja LOZIĆ, recenzentica, i autori.
♦ 16:30 sati
Djela Marije Jurić Zagorke
GRIČKA VJEŠTICA, KĆI LOTRŠĆAKA
Urednica biblioteke Miroslava VUČIĆ
Knjige će predstaviti dr. sc. Deniver VUKELIĆ i Miroslava VUČIĆ, urednici.
Ulomke iz djela čitat će glumac Siniša RUŽIĆ.
♦ 18:00 sati
Mladen TOMORAD
STARI EGIPAT – POVIJEST I KULTURA
Urednik knjige dr. sc. Deniver VUKELIĆ
Knjigu predstavljaju Daniel RAFAELIĆ, dr. sc. Deniver VUKELIĆ, urednik knjige i dr. sc. Mladen TOMORAD, autor.
