Kako je krenula reforma školstva, osnovan je ekspertni tim na čelu s Borisom Jokićem, te se pokreće pitanje kakva treba biti škola. Kakvu školu trebamo? Što želimo da učenici na kraju svog školovanja znaju ili kakve da sposobnosti imaju?

Nadamo se da će se ova reforma voditi tim pitanjima kad se bude stvarao novi obrazovni sustav. Također im želimo da na ta pitanja nađu najbolje odgovore, kaže portal ucenici.info.

Poznato je da su Finci svoj odgojno-obrazovni sustav promijenili iz osrednjega, kakav je bio 1980-ih, u jedan od primjera izvrsnosti, kakav je danas.

• Prema međunarodnim pokazateljima, finski su građani jedni od najobrazovanijih u svijetu, obrazovanje je jednako dostupno svima. U posljednje vrijeme finsko je obrazovanje privuklo pozornost mnogih međunarodnih stručnjaka.

Trebamo li ih kopirati?

Trebamo li kopirati kineski obrazovni sustav, sustav koji prema PISA testiranjima ima najbolje rezultate, daleko bolje od našega trenutnoga obrazovnog sustava?

• Odgovor je da ne trebamo i ne smijemo kopirati nijedan sustav! Trebamo ih proučiti i iz njih sigurno možemo izvući ono najbolje, no moramo ga prilagoditi onome što trebamo i što želimo.

Kopiranjem ćemo samo dobiti sustav koji će za 10 godina opet biti zastario i nekompetentan.

Kakvu osobu želimo nakon završenog školovanja?

• Radoznalu osobu
  Jedna od osnovnih uloga škole je da razvija radoznalost kod djece. Škola treba stimulirati djecu da budu radoznala, a ne tu radoznalost “ugušiti”, jer djeca su po prirodi radoznala, samo tu radoznalost treba pravilno usmjeravati.
• Istraživača
  Danas nikome u svijetu ne treba učenik koja zna hrpu činjenica, formula i postupaka. Djecu treba naučiti kreativnosti, samostalnom i istraživačkom radu. Treba osposobiti učenike koji se prihvate svakoga problema na koji naiđu, kritički ga analiziraju i na kraju dođu do rješenja. No, današnje je poimanje da treba izbjeći svaki problem što kraćim putem.
• Komunikativnu osobu

Učenje bi se trebalo zasnivati na komunikaciji i timskom radu. Djeca bi trebala međusobno surađivati i zajedno s nastavnicima, koji sudjeluju samo kao mentori, savladati određene cjeline. Učenici u timovima trebaju sami dolaziti do novih spoznaja, a tako će razviti i svoje komunikacijske vještine.

• Suvremenu osobu
  Djeca koja su rođena u kompjutorskom svijetu trebaju se i u školi koristiti alatima i tehnologijama ovoga doba. Dakle, potrebno je u škole uvesti što više prirodnog okruženja. Pritom se misli na telefone, tablete, kompjutore, internet i sve čime se današnja djeca svakodnevno koriste.

Obrazovna reforma složen je i spor postupak. Požurivati ga, značilo bi odvesti ga u propast. Svaki korak treba proizaći iz istraživanja i primijeniti se u suradnji znanstvenih radnika, tvoraca javnih politika, ravnatelja i nastavnika. A ono najbitnije je, a to se vjerojatno nitko neće pitati u ovoj reformi, tko će tu reformu provesti? Učitelji i profesori! I treba krenuti od njih.

• Nastavnici trebaju imati profesionalnu samostalnost, kao i pristup profesionalnom razvoju tijekom cijeloga radnog vijeka. Trebaju provoditi manje vremena podučavajući, a više kao mentori i savjetnici u razgovorima s učenicima. Treba izbaciti standardizirano testiranje, pripreme za testove i ocjenjivanje u školi.

Naravno, ovo su samo neki od prijedloga. Ovaj je problem kompleksan i ono što našem obrazovnom sustavu zasigurno treba jest drugačiji mentalni sklop. Nadamo se da će to ova promjena znati prepoznati i uspješno promijeniti.

Izvor: http://ucenici.info/kakav-obrazovni-sustav-trebamo/